U dokumentu ASP ukazuje da je neprihvatljivo što u planu različite godine prestanka rada TE Pljevlja – 2035, 2037. ili 2041. – pominju na različitim mjestima. Organizacija predlaže da se, uz poštovanje međunarodnih obaveza, projektuje smanjenje broja radnih sati TE po godinama, te precizira period hladne rezerve.
Posebno je istaknuto da je neophodno planirati pravednu tranziciju za Pljevlja, uključujući način provođenja i procjenu troškova, zbog oko 3.000 direktnih i indirektnih radnih mjesta povezanih sa termoelektranom.
ASP je takođe ukazala da plan predviđa značajna ulaganja u obnovljive izvore energije, procijenjena na 2,5 milijardi eura u narednih deset godina, ali bez precizne projekcije uticaja na državni budžet. Organizacija predlaže da se jasno prikaže godišnji finansijski uticaj, uključujući troškove preduzeća u državnom vlasništvu i budućih projekata na razvoj prenosne i distributivne mreže.
“U komentarima se navodi i potreba za isključenjem ekološki i ekonomski neisplativih projekata, poput hidroelektrane Komarnica, kao i razvoja novih fosilnih goriva, uključujući gasne elektrane, koje bi povećale zavisnost od uvoza i kreditnu zaduženost”, kazali su iz ASP.
ASP predlaže i dopunu mjera energetske efikasnosti u zgradarstvu, uključujući obavezno godišnje renoviranje najmanje tri odsto površine javnih zgrada, te konkretne mjere za smanjenje potrošnje energije u sektoru grijanja. Takođe, ukazuje se na potrebu revidiranja ambicioznih ciljeva smanjenja emisija iz saobraćaja do 2030. i 2050. godine, kao i uključivanje stvarnih mjera za smanjenje energetskog siromaštva.
Javna rasprava o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, koja je prema ocjeni ASP-a bila nedovoljno transparentna, okončana je juče.
