U napadu iz marta 2024. godine poginulo je više od 140 ljudi, a više od 550 je povrijeđeno u najgorem takvom napadu u Rusiji u posljednjih nekoliko godina. Odgovornost za napad preuzela je takozvana Islamska država Horasan (ISIS-K), poznata po regrutovanju uglavnom među srednjoazijskim stanovništvom. Prema sudskim dokumentima, četvorica muškaraca optuženih za napad – svi državljani Tadžikistana – i 15 saučesnika suočavaju se s optužbama za pomaganje, obuku, organizovanje i učestvovanje u terorističkom napadu.
Etnička pripadnost napadača – koji su izgledali pretučeno kada su se prvi put pojavili na sudu u martu 2024. – izazvala je porast etničkog profilisanja i proizvoljnih hapšenja stanovnika Srednje Azije u Rusiji, kao i povećane slučajeve ksenofobije i okrutnosti od strane krajnje desničarskih nacionalističkih grupa.
Ruske vlasti izmijenile su zakonodavstvo u ljeto 2024. godine kako bi policiji dale veća ovlašćenja za protjerivanje migranata bez sudskih naloga.
Nedavni izvještaj organizacije Human Rights Watch (HRW) sadrži video dokaze o koordinisanim fizičkim napadima mladih muškaraca slavenskog izgleda na muškarce iz Srednje Azije koji rade u građevinskom i uslužnom sektoru.
„Iako ne osuđuju ove ksenofobne akcije, ruske vlasti takođe su pojačale ciljanje migranata iz Srednje Azije“, navodi HRW u izvještaju iz marta 2025.
Rusija u velikoj mjeri zavisi od radne snage migranata, sa gotovo 3,3 miliona radnika iz Srednje Azije koji su 2024. godine radili u Rusiji.
Uprkos njihovom značaju za ekonomiju, ruski zvaničnici nastavljaju da pojačavaju pritisak na one koji dolaze iz Srednje Azije.
Vlasti su nagovijestile da za septembar spremaju pokretanje novog sveobuhvatnog sistema koji će kombinovati biometrijsku registraciju, praćenje lokacije i pojačan policijski nadzor radi nadgledanja migrantskih radnika.
Taj program predstavlja najnoviju fazu u pooštravanju kontrole nad migracijama pod izgovorom nacionalne bezbjednosti i društvenog poretka.
Napad na Crocus City Hall bio je najteži teroristički incident u Rusiji još od opsade škole u Beslanu 2004. godine, kada je ubijeno 333 ljudi, od kojih su mnogi bili djeca.









