Preliminarni podaci koje je Destatis objavio krajem prošlog mjeseca pokazivali su da se bruto domaći proizvod (BDP) smanjio svega 0,1 odsto u periodu od aprila do juna u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Nakon što je njemačka ekonomije pala i u 2023. i prošloj godini, revidirani tromjesečni pad dodatno će povećati pritisak na Vladu na čelu s kancelarom Friedrichom Merzom, da poboljša stanje u ekonomiji, analizira agencija dpa.
Merz je dužnost kancelara preuzeo u maju, a do sada je najavio planove za ulaganje milijardi EUR u infrastrukturu i odbranu, kao i investicionu inicijativu za privatna preduzeća u vrijednosti većoj od 600 milijardi EUR.
Međutim, stručnjaci vjeruju da će se učinci tih ulaganja osjetiti tek od naredne godine, prenosi Hina.
Pad u drugom tromjesečju uslijedio je nakon neočekivano slabog oporavka u prva tri ovogodišnja mjeseca, kada je prema revidiranom podatku Destatisa rast ekonomije iznosio 0,3 odsto.
Stručnjaci su rast aktivnosti u prvom tromjesečju uglavnom pripisali učincima povezanim s očekivanjem realizacije planova američkog predsjednika, Donalda Trumpa, da nametne visoke carine Evropskoj uniji (EU).
Dok su se i privatna i državna potrošnja povećale u drugom tromjesečju, ulaganja u građevinarstvo, mašine i vozila značajno su pala, pokazali su najnoviji podaci.
U međuvremenu, Trumpovi nepredvidivi potezi u carinskoj politici nastavili su da pritiskaju izvozno orijentisanu njemačku privredu
Većina izvoza Unije u SAD od 7. avgusta podliježe plaćanju carine od 15 odsto, što je dovelo do pada prodaje u mnogim njemačkim firmama u drugom tromjesečju. Više carine otežavaju poslovanje na važnom američkom tržištu, posebno njemačkim proizvođačima automobila, usporavajući rast najveće evropske privrede.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
Nakon dvije godine recesije, vodeći instituti za ekonomska istraživanja u svojim najnovijim prognozama za ovu godinu predviđaju slabiji rast njemačke ekonomije od oko 0,3 odsto, i to u najboljem slučaju.
Odvojeno, Destatis je u petak preliminarno objasnio da je država u prvih šest ovogodišnjih mjeseci potrošila 28,9 milijardi EUR više nego što je prihodovala.
