Politički lideri Grenlanda naglasili su da o budućnosti ovog arktičkog ostrva moraju odlučiti sami stanovnici, reagirajući na najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju teritorija.
U zajedničkoj izjavi pet stranaka iz grenlandskog parlamenta, objavljenoj u petak veče istaknuto je da je riječ o mineralima bogatom ostrvu i da drugi neće odlučivati umjesto Grenlanđana.
“Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani”, poručila je grupa političara u kojoj je i premijer Jens-Frederik Nielsen. U nastavku izjave dodaje se da “budućnost Grenlanda moraju odlučiti Grenlanđani” te da se ostavlja po strani svaki pritisak, odugovlačenje i miješanje drugih država u taj proces.
Lideri su naglasili da je Grenland bivša danska kolonija, ali da pravo na samoodređenje pripada lokalnom stanovništvu. Zajedničku izjavu, pored Nielsena, potpisali su i njegov prethodnik na funkciji premijera Múte B Egede, te Pele Broberg, Aleqa Hammond i Aqqalu C Jerimiassen.
Tramp je ranije tokom dana na sastanku s naftnim i plinskim izvršnim direktorima u Bijeloj kući rekao da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a. Obrazložio je da Washington ne želi vidjeti Rusiju ili Kinu kako zauzimaju Grenland, tvrdeći da bi se to desilo ukoliko SAD ne reagiraju.
Tom prilikom izjavio je da će SAD “uraditi nešto s Grenlandom, ili na lijep način ili na teži način” te da se sa svojim timom za nacionalnu sigurnost “aktivno” konsultuje o potencijalnoj ponudi za kupovinu ostrva.
Građani Grenlanda više puta su javno odbacili mogućnost da postanu dio SAD-a, a jedno istraživanje javnog mnijenja iz 2025. pokazalo je da 85 odsto stanovništva odbija tu ideju. Druga anketa navodi da samo sedam odsto Amerikanaca podržava ideju američke vojne invazije na ovaj teritorij.
Danska premijerka Mette Frederiksen nedavno je poručila da bi takav scenarij značio kraj “NATO-a i samim tim sigurnosti nakon Drugog svjetskog rata”. Ona je pozvala Trampa da prestane prijetiti preuzimanjem zemlje, naglasivši da SAD nemaju “nikakvo pravo anektirati bilo koju od tri zemlje u danskom kraljevstvu”, misleći na Dansku, Grenland i Farska Ostrva.
Na pitanje da li mu je prioritet očuvanje NATO saveza ili sticanje kontrole nad Grenlandom, Tramp je u ranijem razgovoru za The New York Times odgovorio da “to možda bude izbor”. U petak je rekao i: “Da nije mene, vi danas ne biste imali NATO”.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
Komandant NATO snaga u Evropi, američki general Alexus Grynkewich, nije želio direktno komentarisati da li bi se savez mogao održati bez učešća SAD-a, ali je poručio da je NATO daleko od krize. On je naglasio da za sada nema uticaja na njegov svakodnevni rad na vojnom nivou te dodao da je savez i dalje spreman “braniti svaki pedalj teritorija” članica.
SAD već decenijama imaju vojnu bazu na sjeverozapadu Grenlanda, uspostavljenu tokom Drugog svjetskog rata, gdje je stalno stacionirano više od stotinu vojnika. Postojeći sporazumi s Danskom omogućavaju Vašingtonu da pošalje onoliko vojnika na ostrvo koliko smatra potrebnim. Ipak, Tramp je izjavio da mu takav aranžman nije dovoljan, naglašavajući da “države moraju imati vlasništvo i da se vlasništvo brani, a ne zakup” te da će SAD morati “braniti Grenland”.
On je već 2019. pokušao kupiti ostrvo, ali je tada dobio odbijenicu uz objašnjenje da Grenland nije na prodaju. Od tog pokušaja tvrdi da je ostrvo, koje je bogato prirodnim resursima, uključujući rijetke minerale te potencijalno velike rezerve nafte i gasa, “prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane”.
Jess Berthelsen, predsjednik SIK-a, nacionalne sindikalne konfederacije Grenlanda, u izjavi za Guardian rekao je da ljudi na Grenlandu ne prepoznaju tvrdnje američkog predsjednika o ruskim i kineskim brodovima. Prema njegovim riječima, “mi to ne vidimo, ne prepoznajemo i ne možemo razumjeti” Trampove navode.
