U petak je Evropski sud pravde (ECJ) presudio da iako Italija i dalje može koristiti centre koje vodi u albanskim gradovima Shengjin i Gjader, mora se pažljivije razmotriti ko se tamo može poslati, kako bi se osiguralo da tražitelji azila ne budu vraćeni u opasne situacije u svojim matičnim zemljama.
Sud je naveo da se neka zemlja porijekla može smatrati “sigurnom” samo ako je bila “predmet djelotvornog sudskog nadzora”, te da zemlja mora biti dokazano sigurna za cijelo svoje stanovništvo, uključujući ranjive ili marginalizirane grupe.
Presuda Evropskog suda pravde gotovo sigurno će uticati na nove propise EU o azilu, koji bi trebali stupiti na snagu u junu naredne godine i kojima će se državama članicama omogućiti da kreiraju vlastite liste “sigurnih” zemalja kako bi ubrzale i prebacile dio procesa azila van svojih granica.
Lista EU, koja je zamišljena kao vodič, uključuje Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis, uprkos upozorenjima organizacija za ljudska prava da te zemlje nisu sigurne za sve koji u njima žive.
“Predložena lista EU ‘sigurnih zemalja porijekla’ smatra određenim zemljama sigurnim ukoliko 20% ili manje podnosilaca zahtjeva iz tih zemalja dobije međunarodnu zaštitu u EU. Međutim, činjenica da do 20% onih koji traže zaštitu iz tih zemalja bivaju priznati kao izbjeglice pokazuje da te zemlje zapravo nisu sigurne za sve”, navodi se u izjavi Amnesty Internationala.
Presuda Evropskog suda pravde, koja se temelji na slučaju dvojice tražitelja azila iz Bangladeša koji su bili pritvoreni u Albaniji, ali su tvrdili da bi povratak u Bangladeš bio nesiguran, dolazi u trenutku kada su brojne evropske zemlje izrazile interes za razvijanje vlastitih deportacijskih shema sličnih italijansko-albanskom partnerstvu.
Iako je to partnerstvo, odnosno višemilionska investicija u centre za pritvor i “povratne centre” u zemlji koja nije članica EU, od strane nekih zemalja viđeno kao potencijalni model uspjeha, nedavno istraživanje Univerziteta u Bariju pokazalo je da je italijanska shema do sada koštala zemlju više od 74,2 miliona eura.
U studiji se ova šema opisuje kao “najskuplji, najnehumaniji i najbeskorisniji instrument u historiji italijanskih migracijskih politika.”
Ipak, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i tadašnji predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel hvalili su historijski sporazum Italije iz 2023. godine, a u maju 2024. EU je usvojila set reformi osmišljenih za unapređenje evropskog pristupa upravljanju migracijama i azilom, posebno u vezi s migrantima iz tzv. “sigurnih” zemalja.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
Nazvavši ga “pravednim, ali odlučnim”, pakt predviđa široke reforme s ciljem rasterećenja zemalja koje su historijski primale najveći broj tražitelja azila među 27 članica EU.
Italijanska krajnje desničarska premijerka Giorgia Meloni kritikovala je odluku suda kao kratkovidu, rekavši da ona “slabi politike za borbu protiv masovne ilegalne migracije i zaštitu nacionalnih granica.”
“Ovo je razvoj situacije koji bi trebao zabrinuti sve, uključujući i političke snage koje se danas raduju presudi, jer dodatno ograničava ionako sužen prostor za vlade i parlamente da regulišu i upravljaju migracijama”, rekla je.
U međuvremenu, u italijanskim centrima za pritvor u Albaniji, sudbina skoro desetak ljudi iz zemalja koje se smatraju sigurnima, uključujući Egipat i Bangladeš, visi o koncu.
