“Isti oni koji su 2020. godine naslijedili mogućnost zaduživanja po stopi od 2,875% (a 2019. čak i 2,55%) kasnije su na međunarodnom tržištu kupovali novac po 7,25% – uz premijerovo objašnjenje o „efektivnih 5,8%“ – dok je 2023. zabilježen kredit od 9,32%. Sada bi razliku da pokriju građani. Dodatno, sličan prinos na oročene depozite građani mogu ostvariti u bankama tako da ovo nije poziv za investiranjem već vapaj za pomoć”, ističe on.
Kako Mugoša navodi, to nazivaju patriotizmom.
“Mi to nazivamo negativnim realnim prinosom za građane i subvencionisanjem tuđih grešaka. Ako zaista želite da ponudite obveznice vrijedne povjerenja, počnite od onih suštinskih: obveznica odgovornosti za loša zaduženja, transparentnog fiskalnog plana i povratka na kamatne stope na koje su građani nekad s pravom računali.Do tada, 3,75% ostaje samo marketinška kampanja sa državnim pečatom – ne ekonomska politika razvoja, a ponajmanje izraz patriotizma”, zaključuje.
