<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
\u201cO tome smo razgovarali sa ministrom pravde Bojanom Bo\u017eovi\u0107em<\/strong> i generalnom direktoricom Direktorata za krivi\u010dno i gra\u0111ansko zakonodavstvo Jelenom Grdini\u0107<\/strong>. Postignuta je na\u010delna saglasnost oko toga da bi rje\u0161enje moglo biti da se \u201cprofesionalna orijentacija\u201d uvrsti kao jedan od potencijalnih osnova kvalifikovanog oblika krivi\u010dnog djela govor mr\u017enje, u smislu prepoznavanja lica koja obavljaju poslove od javnog zna\u010daja. Zvani\u010dnici Ministarstva pravde uvjerili su nas da \u0107e inicijativa biti ozbiljno uzeta u razmatranje, podsjetiv\u0161i da je Krivi\u010dni zakonik na ekspertizi u Evropskoj komisiji\u201d, navodi se u saop\u0161tenju koje potpisuje predsjednica DPNCG Mila Radulovi\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n DPNCG je, navodi ona, inicijativu pokrenulo uz pod\u0161ku poslanica opozicije Aleksandre Vukovi\u0107 Ku\u010d<\/strong> (DPS) i Milene Vukovi\u0107<\/strong> (GP URA), kao rezultat panela \u201cNovinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke\u201c, koji je odr\u017ean 3.jula 20205. godine.<\/p>\n\n\n\n \u201cNa njemu su u\u010destvovale novinarke, poslanice Aleksandra Vukovi\u0107 Ku\u010d i Milena Vukovi\u0107 (jedine se odazvale pozivu), dr\u017eavna tu\u017eiteljka Ivana Petru\u0161i\u0107 Vuka\u0161evi\u0107 , Direktorica NVO \u017denska akcija Slavica Strikovi\u0107 i predstavnici OEBS-a\u201d, isti\u010de Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Povod inicijative je, ka\u017ee, da bi sve u\u010destalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama bilo adekvatno ka\u017enjeno. Po\u0161to je veoma izra\u017een opasan govor mr\u017enje prema poslanicama, civilnim aktivistkinjama i drugim \u017eenama koje su u javnoj sferi, DPNCG smatra da bi i ti slu\u010dajevi trebalo biti strogo ka\u017enjavani kako bi dr\u017eava zaista poslala poruku da ne toleri\u0161e ovu vrstu nasilja. Posljednjih godina primjetan je, navodi Radulovi\u0107, rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na ure\u0111iva\u010dku politiku medija. To potvr\u0111uju, isti\u010du, i statisti\u010dki podaci i \u010dinjenica da fizi\u010dku za\u0161titu Uprave policije imaju tri novinarke.<\/p>\n\n\n\n \u201cIstra\u017eivanje DPNCG, koje \u0107emo narednog mjeseca predstaviti u okviru posebnog dokumenta koji se ti\u010de napada na novinare, pokazalo je da se od 26 predmeta formiranih u posljednje dvije godine u Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu 14 odnosi na novinarke. Sudovi za prekr\u0161aje imaju 11 postupaka od kojih se 8 ti\u010du novinarki, a donijete su tri pravosna\u017ene prekr\u0161ajne presude koje se ti\u010du napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke.<\/p>\n\n\n\n Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih doga\u0111aja u 2024. tako\u0111e 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025.(zaklju\u010dno sa Kada su u pitanju novinarke cilj je, navodi, da se one zastra\u0161e kako bi prestale da istra\u017euju i izvje\u0161tavaju, a da se poslanice i civilne aktivistkinje u\u0107utkaju.<\/p>\n\n\n\n Radulovi\u0107 zaklju\u010duje da se DPNCG pridru\u017euje svjetskoj kampanji borbe protiv nasilja nad \u017eenama, a inicijativa je pokrenuta u okviru projekta \u201cEfektivna prevencija i za\u0161tita novinara\u201d, koji sprovode sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom, a zahvaljuju\u0107i finansijskoj podr\u0161ci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dru\u0161tvo profesionalnih novinara (DPNCG) pokrenulo je inicijativu da se u Krivi\u010dni zakonik Crne Gore, koji je u proceduri izmjena, unesu odredbe kojima bi se poo\u0161trila kazna za napade na novinarke i sve \u017eene koje se bave poslom od javnog interesa \u2013 a koje su meta napada i prijetnji zbog posla koji obavljaju, saop\u0161teno je iz DPNCG.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":965824,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[6581,15555,15556,1370],"naslovna":[],"class_list":["post-965823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-aktivistkinje","tag-dpn","tag-novinarke","tag-poslanice"],"acf":[],"yoast_head":"\n
20.oktobrom) 13 se ti\u010de novinarki. Crna Gora kao \u010dlanica Savjeta Evrope (SE) du\u017ena je da po\u0161tuje njegove konvencije, uklju\u010duju\u0107i i Instambulsku. Preporukom SE o sprje\u010davanju i borbi protiv seksizma CM\/REC (2019), seksizam je definisan kao \u201csvaki \u010din, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane rije\u010di, praksa ili pona\u0161anje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, izme\u0111u ostalog, naru\u0161i njihovo dostojanstvo i uspostavi i odr\u017ei sistem rodnih stereotipa\u201d, precizira Radulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n