<\/p>\n\n\n\n
Kako su kazali, podaci upozoravaju da, iako Crna Gora ima \u0161irok i formalan ustavno-zakonski okvir za za\u0161titu kulturnog identiteta manjinskih zajednica, u praksi i dalje preovladava multikulturalni model, zasnovan na pukom o\u010duvanju posebnih identiteta bez njihove me\u0111usobne interakcije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIako su strate\u0161ka dokumenta Vlade usvojila koncept interkulturalizma, koji podrazumijeva dijalog, pro\u017eimanje kultura i izgradnju zajedni\u010dkog kulturnog prostora, analiza je utvrdila da konkretnih instrumenata za njegovo sprovo\u0111enje gotovo da nema. Akcioni planovi ostaju op\u0161ti, bez jasnih pokazatelja, a institucije, koje bi trebalo da budu nosioci interkulturalnih politika, imaju ograni\u010dene kapacitete i neujedna\u010dene kriterijume rada\u201d, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Kroz terensko istra\u017eivanje i fokus grupe predstavnici svih nacionalnih zajednica potvrdili su da postoji formalna i zakonom garantovana obaveza dr\u017eave za za\u0161titom kulturnog identiteta, ali da se u praksi ta za\u0161tita ne primjenjuje doslijedno.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZajednice prepoznaju vrijednost interkulturalnog modela, ali smatraju da zbog nedostatka prakti\u010dne primjene, slabe medijske vidljivosti i nedovoljno inkluzivnih obrazovnih sadr\u017eaja, kulturna raznolikost nije u dovoljnoj mjeri iskori\u0161\u0107ena kao resurs za dru\u0161tvenu koheziju\u201d, dodaju iz UZOR-a.<\/p>\n\n\n\n
Kako su istakli, raspodjela sredstava u institucijama, poput Centra za o\u010duvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) i Fonda za manjinska prava, ocijenjena je kao netransparentna i \u010desto politi\u010dki uslovljena, \u0161to dodatno naru\u0161ava povjerenje manjinskih zajednica u institucionalni sistem.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAnaliza daje i preporuke koje se odnose na preciziranje i dopunu Zakona o manjinskim pravima i strate\u0161kih dokumenata, kako bi interkulturalizam bio jasno i operativno definisan, a ne samo deklarativno pomenut. Preporu\u010duje uvo\u0111enje mjerljivih kriterijuma i transparentnih postupaka finansiranja projekata unutar CEKUM-a i Fonda za manjinska prava\u201d, naveli su.<\/p>\n\n\n\n
Posebne preporuke, dodali su, odnose se na obrazovni sistem, kroz reviziju nastavnih planova i ud\u017ebenika, ve\u0107u zastupljenost istorije i kulture manjinskih zajednica, uvo\u0111enje izbornih predmeta na manjinskim jezicima i razvoj \u0161kolskih programa koji afirmi\u0161u interkulturalne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
Prema njihovim rije\u010dima, preporuke obuhvataju i medijski sektor, uz zahtjev za kreiranje inkluzivnih narativa, smanjenje stereotipa i pove\u0107anje vidljivosti kulturne raznolikosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAnaliza je dio projekta \u201cUpotpunimo mozaik: Osna\u017eivanje kulturnog identiteta manjina\u201c koji sprovodi NVO UZOR u partnerstvu sa NVO ALB Progress, a finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava\u201d, zaklju\u010dili su.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Termini multikulturalizma i interkulturalizma ostaju nedovoljno razja\u0161njeni i \u010desto se pogre\u0161no koriste u crnogorskim javnim politikama i strate\u0161kim dokumentima, pokazala je analiza pod nazivom \u201cUpotpunimo mozaik: Osna\u017eivanje kulturnog identiteta manjina\u201c koju je sprovelo Udru\u017eenje za odgovorni i odr\u017eivi razvoj (UZOR).<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":965754,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[14106,3815],"naslovna":[],"class_list":["post-965753","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-manjine","tag-uzor"],"acf":[],"yoast_head":"\n