“Prvi slu\u010daj, koji je uzdrmao javnost, jeste onaj u kojem je sudija Jovan Stankovi\u0107, prema navodima objavljenim u medijima, priznao da je podlegao pritisku biv\u0161e predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice prilikom dono\u0161enja presude u korist kompanije Carine. Prema istim navodima, do pritiska je do\u0161lo nakon njihovog susreta u ugostiteljskom objektu, a sam sudija je izjavio da je osje\u0107ao strah i nelagodu nakon tog susreta. Ako sudija u Crnoj Gori priznaje da je pisao presudu pod pritiskom, bilo \u010dijim, onda to vi\u0161e nije izolovan incident, ve\u0107 signal sistemske trule\u017ei. U pravnoj dr\u017eavi takva situacija bila bi nezamisliva, a kod nas postaje svakodnevna vijest. Drugi slu\u010daj, je epilog u slu\u010daju “Carine” koji je ponovo pokrenut 2015. godine, tada na osnovu krivi\u010dne prijave Zdenke Popovi\u0107, poslanice Demokrata protiv Miomira Mugo\u0161e, biv\u0161eg gradona\u010delnika Glavnog grada”, tvrdi Lekovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107a da je pro\u0161log mjeseca Vrhovni sud Crne Gore usvojio zahtjev za za\u0161titu zakonitosti u predmetu \u201eCarine\u201c protiv Miomira Mugo\u0161e i utvrdio da su u ni\u017eestepenim presudama povrije\u0111ene odredbe Zakonika o krivi\u010dnom postupku u korist okrivljenog.<\/p>\n\n\n\n
“Vrhovni sud Crne Gore donio je presudu kojom je usvojio zahtjev za za\u0161titu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo Crne Gore (VDT) protiv pravosna\u017enih presuda Vi\u0161eg suda u Podgorici od jula 2024. godine i Apelacionog suda Crne Gore od februara 2025. godine, u krivi\u010dnom predmetu protiv okrivljenog Miomira Mugo\u0161e, biv\u0161eg gradona\u010delnika Glavnog grada Podgorice, zbog krivi\u010dnog djela zloupotreba slu\u017ebenog polo\u017eaja. Vrhovni sud je utvrdio da su ni\u017eestepene presude donijete uz povredu zakona u korist okrivljenog, jer su razlozi ni\u017eestepenih sudova o odlu\u010dnim \u010dinjenicama bili nejasni, protivrje\u010dni i zasnovani na pogre\u0161nom pravnom polazi\u0161tu, te da stoga sadr\u017ee bitne povrede odredaba krivi\u010dnog postupka”, dodao je Lekovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
U zahtjevu VDT-a, ukazuje, isti\u010de se da su Vi\u0161i i Apelacioni sud pogre\u0161no tuma\u010dili tada va\u017ee\u0107e propise koji su se odnosili na prenos prava na gradskom gra\u0111evinskom zemlji\u0161tu, budu\u0107i da u vrijeme kada je Mugo\u0161a, kao gradona\u010delnik, donio odluke o prenosu zemlji\u0161ta na preduze\u0107e \u201eCarine\u201c DOO Podgorica (2007. i 2011. godine), nije postojala zakonska mogu\u0107nost prenosa zemlji\u0161ta neposrednom pogodbom, ve\u0107 isklju\u010divo putem javnog nadmetanja.<\/p>\n\n\n\n
“Predmet postupka odnosio se na prenos prava na gradskom gra\u0111evinskom zemlji\u0161tu ukupne povr\u0161ine od oko 15 hiljada kvadratnih metara, u katastarskoj op\u0161tini Podgorica III, koje je okrivljeni, kao gradona\u010delnik Glavnog grada, prenio preduze\u0107u \u201eCarine\u201c. Zemlji\u0161te je pla\u0107eno po cijeni od 165 eura po kvadratnom metru, odnosno za ukupnu naknadu od 2.508.285 eura. Prema ocjeni Vrhovnog suda, stvarna tr\u017ei\u0161na vrijednost zemlji\u0161ta, u zavisnosti od parcela, iznosila je od 384,88 do 857,02 eura po kvadratnom metru. Na taj na\u010din je, kako je zaklju\u010dio Vrhovni sud, preduze\u0107u \u201eCarine\u201c pribavljena imovinska korist od 6.723.194,85 eura, dok je Glavnom gradu Podgorica nanijeta \u0161teta u istom iznosu. Sve ovo dodatno u\u010dvr\u0161\u0107uje utisak da su se u vrhu pravosudne vertikale ali i po dubini godinama donosile odluke koje otvaraju ozbiljna pitanja o kriterijumima, odgovornosti i nezavisnosti onih koji bi trebalo da budu \u010duvari zakonitosti”, istaknuto je u saop\u0161tenju Lekovi\u0107a. <\/p>\n\n\n\n
Zbog ovakvih primjera i zbog svih onih o kojima se jo\u0161 nije progovorilo Crna Gora vi\u0161e nema luksuz da odla\u017ee veting, tvrdi poslanik Demokrata.<\/p>\n\n\n\n
“Neophodno je temeljno provjeriti imovinu, integritet, profesionalnu istoriju i mogu\u0107e veze sudija i tu\u017eilaca sa centrima mo\u0107i izvan institucija. Bez toga, pravda \u0107e ostati selektivna, zarobljena i izlo\u017eena pritiscima koji razaraju samo srce dr\u017eave. \u0160tetu ovakvog pravosu\u0111a trpimo svi i gra\u0111ani i dr\u017eava. Bez hrabre reforme i bez vetinga, Crna Gora ne\u0107e imati ni nezavisno sudstvo, ni vladavinu prava, ni evropsku budu\u0107nost. Vrijeme je da se prekine sa praksom u kojoj pojedinci iz pravosu\u0111a misle da mogu da budu iznad zakona. Veting jeste prvi, ali je i klju\u010dni korak”, kazao je Lekovi\u0107. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dva nedavna slu\u010daja i to samo dva od mnogih dovoljno jasno pokazuju razmjere uru\u0161enosti na\u0161eg pravosu\u0111a i potrebu za hitnim uvo\u0111enjem vetinga, poru\u010dio je poslanik Demokratske Crne Gore Mom\u010dilo Lekovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":955465,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[356,3794],"naslovna":[],"class_list":["post-965107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-institucije","tag-sudstvo"],"acf":[],"yoast_head":"\n