![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/redz-1024x552.jpg\")
\u201ePokr\u0161tena je Sat kula, imali smo devastaciju muslimanskog mezarja na Pobre\u017eju,koje je bukvalno preorano i preba\u010deno na Cijevnu. Na taj na\u010din se htjelo izbrisati dio kulture i sje\u0107anja koji je integralni dio istorije ovog grada. Ako se vratimo jo\u0161 unazad poru\u0161ene su dvije zna\u010dajne d\u017eamije \u2013 Hadrovi\u0107a d\u017eamija, koju smo uspjeli da obnovimo iz temelja. Poru\u0161ena je glavna podgori\u010dka d\u017eamija Glavatovi\u0107a koja je imala i bolnicu, u kojoj su organizovane zna\u010dajne manifestacije. U Podgorici je postojalo 15 d\u017eamija to su najnovija saznanja\u201c, kazao je Red\u017eematovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da je naziv tvr\u0111ave Depedogen potkrijepljen nau\u010dnim \u010dinjenicama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOna se pominje u svoj arhivskoj gra\u0111i od Istanbulskog arhiva. Naziv Nemanjin grad nije nau\u010dno dokazan, taj naziv uglavnom koriste Srbi, dok ostali narodi Bo\u0161njaci, Albanci, Crnogorci i Hrvati ne\u201c, kazao je Red\u017eematovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Arheolog Predrag Lutovac, koji je radio istra\u017eivanja na obali Ribnice, navodi da se ovdje radi striktno o vojnom utvr\u0111enju.<\/p>\n\n\n\n
“Kad se pojavi spornost \u0161ta kom vremenu pripada – tu je glavna arheologija, a vrlo malo pa\u017enje poklanjamo arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima”, navodi Lutovac.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107a da su prva arheolo\u0161ka istra\u017eivanja vr\u0161ena 1963. godine, kada je to sproveo Pavle Mijovi\u0107 na tvr\u0111avi Ribnici.<\/p>\n\n\n\n
“Tako se vodi u literaturi i tako i on navodi. On \u0107e naravno u tekstu da napi\u0161e da je naziv Depedogen. Istra\u017eio je i uglavnom je pratio bedeme utvr\u0111enja, a to je povr\u0161ina od 3.400 kvadrata. To nije grad, nego tvr\u0111ava. Ako uzmemo u obzir da se i oko Stare varo\u0161i prostirao bedem sa kulama koje su i dan danas sa\u010duvane… Ovdje se striktno radi o vojnom utvr\u0111enju”, kazao je Lutovac.<\/p>\n\n\n\n Na osnovu ranijih istra\u017eivanja Pavla Mijovi\u0107a i istra\u017eivanja Lutovca iz 2014. godine, kao i najnovijih istra\u017eivanja koja se vr\u0161e na jugoisto\u010dnom bedemu, situacija sa terena pokazuje da je bespovratno izgubljeno mnogo toga. <\/p>\n\n\n\n “Kad je gra\u0111ena ku\u0107a \u0110onovi\u0107a, skinut je sloj debljine metar, sklonili smo ku\u0107u gdje smo otkrili odre\u0111ene objekte. Na osnovu situacionog plana, to je jedini prostor gdje smo mogli da istra\u017eujemo. Odma se pojavljuje ta kamena bre\u010da, a to je nesumnjiv dokaz da su \u0110onovi\u0107i prekrili taj sloj do staze i u\u0161li u bre\u010du \u010dak metar i sve \u0161to se nalazilo na tom prostoru je bespovratno izgubljeno”, istakao je Lutovac.<\/p>\n\n\n\n On je u emisiji i dostavio fotografije gdje se dokazuje da se na tom prostoru pojavljuje “odbrambeni bedem”, koji se pru\u017ea du\u017e rijeke Mora\u010de i bedesmi zid unutar samog reduta. <\/p>\n\n\n\n Navodi da tvr\u0111avu treba posmatrati sa vremena u kom je gra\u0111ena, istakav\u0161i da su tokom istra\u017eivanja prona\u0111ena \u0111ulad od topova, kao i lokacije na kojima su stajali topovi.<\/p>\n\n\n\n “Najnovija istra\u017eivanja pokazala su da su prona\u0111eni djelovi objekata koji su najrani na ovom prostoru. Pripadaju 15. vijeku i ostaci su kasarni, jer je tu morala biti i vojska. U svim dosada\u0161njim istra\u017eivanja pokazuje se da sav materijal pripada osmanskom periodu. Na\u0111en je i rimski spomenik, koji je otkinut i od njega je napravljen dovratnik na kome pi\u0161e broj 44. Nesumnjivo je da ga je na\u0161ao Pavle Mijovi\u0107, ali se postavlja pitanje \u0161ta je sa prvih 43 i gdje se oni nalaze, ali o tome nemamo podatke”, kazao je Lutovac.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de i da na prostoru nisu prona\u0111eni ostaci d\u017eamije, za koju su pojedini tvrdili da se nalazila na tom prostoru i koja se vidi na nekim fotografijama. On je predlo\u017eio da se na nekoj drugoj lokaciji obnovi d\u017eamija, koja je tu postojala, sude\u0107i prema fotografijama. Lutovac navodi da je to sve kulturno dobro Crne Gore koje se mora \u010duvati.<\/p>\n\n\n\n “Tu jasno postoje i zakoni koji ka\u017ee da mo\u017ee da se obnovi ako prona\u0111emo temelje ili ako postoji fotografija ili dobra grafika na osnovu koje mo\u017ee da se izvr\u0161i rekonstrukcija”, istakao je Lutovac.<\/p>\n\n\n\n Navodi da su potrebna ogromna sredstva za istra\u017eivanja tvr\u0111ave, a \u0161to pokazuju i podaci su bedemi debljine od tri do pet metara.<\/p>\n\n\n\n Stamatovi\u0107: Sveti Sava direktno pominje da je njegov otac Stefan Nemanja ro\u0111en u Ribnici<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istori\u010dar Aleksandar Stamatovi\u0107 je citirao dio lista \u201eCrnogorac\u201c u kojem pi\u0161e da je 1872. godine zabilje\u017eena proslava Svetog Save u kojem pi\u0161e da je Podgorica \u201esrpska op\u0161tina pod Osmanskom vla\u0161\u0107u\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eSveti Sava direktno pominje da je njegov otac Stefan Nemanja ro\u0111en u Ribnici. Imate dva \u017eitija Svetoga Simeona, \u017eivotopiosa od Save Nemanji\u0107a i imate Stefana Prvovjen\u010danog, koji je prvi iz te loze progla\u0161en kraljem. Tamo imate konstataciju u \u017eitiju da je Stefan Nemanja ro\u0111en u mjestu Ribnica, koje se ne vezuje za rijeku Ribnicu\u201c, navodi Stamatovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Citirao je i dio iz knjige Andrije Jovi\u0107evi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n \u201eVe\u0107inu naselja u Staroj varo\u0161i \u010dine muslimani, ova je razlika u doba turske vladavine bila znatno ve\u0107a u korist muhamedanaca, zato je varo\u0161 dobila i ovakav tip. No, i Srba i bilo uvijek znatan broj. Srbi nijesu imali dugo crkvu, u Staroj varo\u0161i pokazuju tri mjesta gdje su bile crkve \u2013 kod \u0110e\u010devi\u0107a ku\u0107e kod rpa i tekije, ne zna se \u0161ta je bilo sa njima, ali Srbi nijesu smjeli da na nekom od ovih mjesta podignu crkvu\u201c, navodi se u citatu koji je pro\u010ditao Stamatovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je naveo zbog \u010dega je po\u010div\u0161i mitropolit Amfilohije dolazio kod te porodice i odlikovao najstarijeg \u010dlana te porodice.<\/p>\n\n\n\n \u201e\u010casna muslimanska staropodgori\u010dka porodica je 1938. godine je mitropolitu Gavrilu Do\u017ei\u0107u predala ostatke mo\u0161ti svete Fevronije i svetog Teodora koje su bili u njihovoj ku\u0107i\u201c, navodi Stamatovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Cijelu emisiju mo\u017eete pogledati na linku:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/lutovac-1024x538.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/kuca-DJonovica-istrazivanje-1024x565.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/tvrdjava-1024x647.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/stam-1024x548.jpg\")