<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161taj od 4. novembra, prvi koji je izdat otkako je nova komisija preuzela du\u017enost krajem pro\u0161le godine, osmi\u0161ljen je kako bi se procijenio napredak (ili nedostatak) deset zemalja kandidatkinja za EU, me\u0111u kojima su i Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ovogodi\u0161nji izvje\u0161taj ima jasnu geopoliti\u010dku notu. Prema navodima slu\u017ebenika u Briselu, pro\u0161irenje EU ponovo je na stolu.<\/p>\n\n\n\n
Posljednja zemlja koja je pristupila bila je Hrvatska 2013. godine, a od tada se Unija zapravo prvi put smanjila kada je Britanija napustila EU 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n
U godi\u0161njem izvje\u0161taju za 2025. godinu se navodi da je “ovo prvi mandat Komisije od 2010\u20132014. gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidatkinje, pro\u0161irenje realna mogu\u0107nost” i da se cijeli proces “sada kre\u0107e br\u017ee nego u posljednjih 15 godina”.<\/p>\n\n\n\n
Promjena tempa u vezi je sa punim razmjerom napada Rusije na Ukrajinu, koji je zapo\u010deo 2022. godine, dok \u0161efica vanjske politike EU Kaja Kallas nagla\u0161ava da “geopoliti\u010dke promjene jasno pokazuju opravdanost pro\u0161irenja”.<\/p>\n\n\n\n
“Pro\u0161irenje nije ne\u0161to \u0161to bismo \u017eeljeli imati. To je neophodno ako \u017eelimo biti ja\u010di igra\u010d na svjetskoj sceni”, istakla je Kallas.<\/p>\n\n\n\n
Novac je na Crnu Goru<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pametno je ulo\u017eiti novac u to da \u0107e Crna Gora biti sljede\u0107i dodatak. Podgorica ima za cilj da zavr\u0161i pregovore o pristupanju EU do kraja 2026. godine, a u izvje\u0161taju se navodi da je zemlja “na putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj”.<\/p>\n\n\n\n Na kraju, ovo nije odluka Evropske komisije niti zemalja kandidatkinja. Trenutnih 27 \u010dlanica EU odlu\u010duje jednoglasno o otvaranju i zatvaranju 33 pristupna poglavlja, koja obuhvataju sve politi\u010dke oblasti koje zemlje koje \u017eele pristupiti EU moraju usvojiti kako bi postale punopravne \u010dlanice.<\/p>\n\n\n\n Podgorica pregovara ve\u0107 13 godina i, iako je otvorila pregovore o svih 33 poglavlja, uspjela je zatvoriti samo sedam. Me\u0111utim, ve\u0107ina njih je zatvorena u posljednjih 12 mjeseci, \u0161to pokazuje zamah prema pristupanju.<\/p>\n\n\n\n U decembru planira zatvoriti jo\u0161 pet, ali to bi moglo biti malo previ\u0161e optimisti\u010dno, prema diplomatama EU koje je kontaktirao Radio Slobodna Evropa (RSE).<\/p>\n\n\n\n Zabrinutost i dalje postoji, posebno u vezi s borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije i nezavisno\u0161\u0107u pravosu\u0111a. Dakle, mo\u017eda je sljede\u0107a godina prebrzo, ali \u0161u\u0161ka se da bi Crna Gora mogla biti “28. \u010dlanica Evropske unije 2028. godine”.<\/p>\n\n\n\n Albanija kao sljede\u0107i najbolji kandidat<\/strong><\/p>\n\n\n\n Albanija bi mogla biti sljede\u0107i najbolji kandidat za \u010dlanstvo. Vlada u Tirani se nada da \u0107e zavr\u0161iti pregovore do 2027. godine, a Komisija smatra da je ovo ostvarivo.<\/p>\n\n\n\n Napredak Albanije u posljednjih 12 mjeseci bio je impresivan \u2013 otvorila je 28 od 33 poglavlja i planira zapo\u010deti pregovore o posljednjih pet krajem ovog mjeseca.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, klju\u010d le\u017ei u zatvaranju poglavlja, a to je mnogo te\u017ee. Tirana se suo\u010dava i s izazovom u javnom imid\u017eu: dok je Albanija rastu\u0107a turisti\u010dka destinacija \u2013 i mnogi Evropljani kupuju nekretnine na njenoj obali \u2013 zemlja i dalje nosi negativnu reputaciju da je \u017eari\u0161te organizovanog kriminala.<\/p>\n\n\n\n Zato ne \u010dudi \u0161to Evropska komisija preporu\u010duje Tirani da ulo\u017ei dodatne napore u “istrage trgovaca drogom i pove\u0107anje identifikovanja i razbijanja kriminalnih grupa”.<\/p>\n\n\n\n \u0160ta je s Moldavijom i Ukrajinom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Moldavija i Ukrajina, s druge strane, \u010dvrsto ostaju “povezane” \u2013 kao \u0161to su bile od kada su obje podnijele zahtjev za \u010dlanstvo 2022. godine \u2013 uprkos glasinama ove godine da bi mogle biti razdvojene.<\/p>\n\n\n\n Kreiranje vlastitog puta omogu\u0107ilo bi Moldaviji da zapo\u010dne pregovore o pristupanju, dok pristup Ukrajine blokira Ma\u0111arska ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana i vjerovatno \u0107e ostati u zastoju do sljede\u0107ih ma\u0111arskih parlamentarnih izbora, koji \u0107e biti odr\u017eani u aprilu 2026.<\/p>\n\n\n\n Moldavija se nada da \u0107e pristupiti EU 2028. godine, a Ukrajina vjeruje da bi mogla postati \u010dlanica u nekom trenutku ove decenije, uprkos ratnoj situaciji. Obje zemlje su dobile najbolje ocjene Komisije do sada, iako je Kijev ranije ove godine upozoren na uticaj specijalnih agencija za borbu protiv korupcije NABU i SAP.<\/p>\n\n\n\n Dok zemlje ostaju blokirane, sve dr\u017eave \u010dlanice EU, osim Ma\u0111arske, slo\u017eile su se da nastave tehni\u010dki rad sa Ki\u0161injevom i Kijevom dok \u010dekaju kona\u010dno politi\u010dko zeleno svjetlo iz Budimpe\u0161te koje bi moglo do\u0107i s promjenom vlade sljede\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n Ideja je da se tada odmah otvori \u0161to vi\u0161e poglavlja.<\/p>\n\n\n\n Op\u0161te mi\u0161ljenje u ve\u0107ini prijestonica EU je da se otprilike polovina mo\u017ee otvoriti. Komesarka za pro\u0161irenje Marta Kos je \u010dak, pomalo optimisti\u010dno, primijetila da bi pregovori o svih 33 poglavlja mogli odmah po\u010deti ukoliko bi Budimpe\u0161ta promijenila mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n Pojednostavljivanje procesa pro\u0161irenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, pregovori se nastavljaju o tome kako u\u010diniti proces pro\u0161irenja prakti\u010dnijim.<\/p>\n\n\n\n Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta iznio je ideju da bi za po\u010detak i zavr\u0161etak pregovora o pristupanju trebalo biti dovoljno samo jednoglasno odobrenje \u2013 prijedlog koji su brzo odbacile \u010dlanice EU koje preferiraju da imaju vi\u0161e “ko\u010dnica” u cilju usporavanja procesa pro\u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n Ma\u0111arska nije jedina zemlja koja ima problema sa svojim susjedima koji nisu \u010dlanice EU: Bugarska trenutno blokira Sjevernu Makedoniju, a Hrvatska \u017eeli dr\u017eati Srbiju pod kontrolom prije nego \u0161to Beograd mo\u017ee da pristupi.<\/p>\n\n\n\n Posljednjih sedmica bilo je i drugih politi\u010dkih “probnih balona” u vezi s tim kako bi pro\u0161irenje moglo da funkcioni\u0161e. Razmatrala se mogu\u0107nost da nove \u010dlanice nemaju pravo glasa u vezi s odre\u0111enim pitanjima \u2013 neka vrsta sekundarnog \u010dlanstva koju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah odbacio kada su ga o tome ranije pitali.<\/p>\n\n\n\n Evropska komisija \u0107e, u me\u0111uvremenu, raditi na preispitivanju politika i reformama uo\u010di pro\u0161irenja kako bi procijenila uticaj novih \u010dlanica na razli\u010dite politi\u010dke oblasti.<\/p>\n\n\n\n Kos je ve\u0107 iznijela ideju o mehanizmu koji bi omogu\u0107io suspenziju prava glasa ili uskra\u0107ivanje pristupa fondovima EU za nove \u010dlanice u slu\u010daju kr\u0161enja vladavine prava.<\/p>\n\n\n\n Sve ovo je jasna aluzija na starije, zapadne \u010dlanice EU koje nisu entuzijasti\u010dne prema pro\u0161irenju Unije iz straha od “jo\u0161 jedne Ma\u0111arske”, aludiraju\u0107i na brojne prekr\u0161aje vladavine prava Viktora Orbana i sukobe s Briselom tokom godina.<\/p>\n\n\n\n Najvjerovatniji na\u010din da pro\u0161irenje postane upravljivo je ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 kori\u0161teno u pro\u0161losti \u2013 prelazni periodi. Ovaj mehanizam kori\u0161ten je tokom pro\u0161irenja iz 2004. godine, kada je osam zemalja Srednje i Isto\u010dne Evrope postalo \u010dlanicama EU, a njihovi gra\u0111ani, na primjer, nisu smjeli odmah tra\u017eiti posao u drugim dijelovima Unije.<\/p>\n\n\n\n Poljska, sa svojim velikim agrarnim tr\u017ei\u0161tem, tako\u0111e nije bila potpuno integrisana u jedinstveno tr\u017ei\u0161te EU preko no\u0107i. Sli\u010dan aran\u017eman za poljoprivredne proizvode iz Ukrajine, koji su izazvali politi\u010dke probleme u dijelovima Unije, ne bi bio iznena\u0111uju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Od \u010detiri zemlje kandidatkinje, Ukrajina ima najte\u017ei put pred sobom, s obzirom na svoju veli\u010dinu i izazove rata.<\/p>\n\n\n\n Bi\u0107e mnogo lak\u0161e za EU da “apsorbuje” Albaniju, Moldaviju i Crnu Goru. Kos je aludirala na \u010dinjenicu da je populacija Crne Gore, koja broji oko 600.000 stanovnika, ista kao u belgijskom lu\u010dkom gradu Antverpenu, a da su Albanija i Moldavija, sa manje od tri miliona stanovnika svaka, sli\u010dne veli\u010dini Rima.<\/p>\n\n\n\n Nemojte se iznenaditi ako ove zemlje postanu 28., 29. i 30. \u010dlanica Evropske unije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Godi\u0161nji izvje\u0161taj Evropske komisije o pro\u0161irenju pokazuje da je izvr\u0161na vlast EU ozbiljna u namjeri da doda nove \u010dlanice do kraja svog petogodi\u0161njeg mandata, koji isti\u010de krajem 2029. godine. Komisija je za to identifikovala \u010detiri zemlje kandidatkinje: Albaniju, Moldaviju, Crnu Goru i Ukrajinu.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":952285,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[10,13553],"naslovna":[],"class_list":["post-963042","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-eu","tag-izvjestaj-evropske-komisije"],"acf":[],"yoast_head":"\n