Na poslani\u010dka pitanja odgovara, Novica Vukovi\u0107, ministar finansija.<\/p>\n\n\n\n
Poslanik PES-a Boris Pejovi\u0107, tra\u017eio je podatak koliko se Crna Gora zadu\u017eila od januara 2021. do danas, i koji je iznos od navedenih zadu\u017eenja iskori\u0161\u0107en za vra\u0107anje dugova iz perioda prije decembra 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n
Vukovi\u0107 ka\u017ee da je od 2021. godine vra\u0107eno 2,3 milijarde starih dugova, od \u010dega se 1,3 milijarda odnosila na period mandata 44. Vlade.<\/p>\n\n\n\n
“Do kraja mandata ove vlade dospijeva 1.6 milijarda dugova, sa pripadaju\u0107im kamatama”, istakao je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Poslanik DPS-a Nikola Milovi\u0107 pitao je Vukovi\u0107a na koji na\u010din dr\u017eava planira da pokrije deficit Fonda PIO, i mogu li penzioneri o\u010dekivati dalje pove\u0107anje penzije,Vukovi\u0107 ka\u017ee da je rastu\u0107i trend o\u010dekivan i u narednom periodu.<\/p>\n\n\n\n
Poslanika DPS-a Elvira Zvrka interesovalo je da li \u0107e ministarstvo u okviru Poglavlja 28 (Za\u0161tita potro\u0161a\u010da i zdravlja) pokrenuti projekat digitalne transparentnosti tro\u0161kova zdravstva?<\/p>\n\n\n\n
“Da li imate podatke koliko zdravstvene ustanove dobijaju sredstava po pacijentu? Koliko iznosi dug Fonda za zdravstvo i kako Ministarstvo finansija planira da stabilizuje finansijsku likvidnost zdravstvenog sistema i sprije\u010di da se dugovi ponavljaju iz godine u godinu?”, pitao je Zvrko. <\/p>\n\n\n\n
Naveo je i da se zdravstveni sistem Crne Gore i dalje finansira kroz kratkoro\u010dne transfere i rebalanse, umjesto kroz stabilan i predvidiv model.<\/p>\n\n\n\n
“EU insistira na uvo\u0111enju programskog bud\u017eetiranja i rezultatskog finansiranja u zdravstvu. Ministarstvo finansija planira da to sprovede?”, pitao je Zvrko.<\/p>\n\n\n\n
Ministar Novica Vukovi\u0107 pojasnio je da je Ministarstvo finansija uspostavilo odgovaraju\u0107i normativno-pravni okvir kroz usvojene akte kojima je definisan sam postupak, uloge i data uputstva za sprovo\u0111enje svih faza u postupku implementacije programskog bud\u017eetiranja.<\/p>\n\n\n\n
“Naime, planiranje i izvr\u0161enje bud\u017eeta, sadr\u017eaj bud\u017eeta, fiskalna odgovornost i mnoga druga pitanja vezana za bud\u017eet ure\u0111ena su Zakonom o bud\u017eetu i fiskalnoj odgovornosti. Predmetnim zakonom propisano je da je programski bud\u017eet dio godi\u0161njeg zakona o bud\u017eetu koji sadr\u017ei aktivnosti i projekte potro\u0161a\u010dkih jedinica koje se sprovode u cilju efikasnog upravljanja sredstvima po programima, podprogramima i aktivnostima, a koji doprinose ostvarenju strate\u0161kih ciljeva u skladu sa ekonomskom politikom dr\u017eave”, naveo je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da je programsko bud\u017eetiranje, ili bud\u017eetiranje zasnovano na u\u010dinku, uvedeno u Crnoj Gori 2021. godine, te da je ovo \u010detvrta godina od kada je programsko bud\u017eetiranje zamijenilo tradicionalni, tzv. linijski bud\u017eet baziran samo na ekonomskoj klasifikaciji.<\/p>\n\n\n\n
“Treba ukazati da je u kratkom vremenskom periodu izvr\u0161ena zna\u010dajna reforma, me\u0111utim, ona zahtijeva redovno unapre\u0111ivanje i usavr\u0161avanje, \u0161to se u kontinuitetu sprovodi. Tome u prilog ide i \u010dinjenica da se programska struktura Fonda za zdravstvo unapre\u0111uje svake godine kroz prepoznavanje ovih programskih aktivnosti i vi\u0161e aspekata funkcionisanja sistema zdravstva, \u010dime se unapre\u0111uje kontrola potro\u0161nje i transparentnost”, istakao je Vukovi\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Pored navedenog, kako ka\u017ee, kako bi se obezbijedila dodatna informisanost o potro\u0161nji u sektoru zdravstva, a koja bi prije svega trebala da slu\u017ei Fondu za zdravstvo u procesu kontrole potro\u0161nje, Ministarstvo finansija je, u skladu sa Zakonom o bud\u017eetu za 2025. godinu, zahtijevalo obezbje\u0111ivanje dodatnih informacija u postupku kori\u0161\u0107enja sredstava, a koje se odnose na nabavku lijekova, medicinskog materijala i pomagala (stanje na zalihama, pregled po javnim zdravstvenim ustanovama, iznosi cesija i sli\u010dno).<\/p>\n\n\n\n
“Pored navedenog, a u skladu sa odredbama Zakona o bud\u017eetu i fiskalnoj odgovornosti, Ministarstvo finansija je, kroz proces pripreme bud\u017eeta za 2025. godinu, iniciralo i uvo\u0111enje vi\u0161e aktivnosti kako bi bud\u017eet Fonda za zdravstveno osiguranje bio jasniji i pregledniji, tako da su Zakonom o bud\u017eetu Crne Gore za 2025. godinu izdvajanja za lijekove, medicinski materijal i pomagala, koja JZU nabavljaju preko ZU Apoteke Crne Gore \u201eMontefarm\u201c, iskazana kroz posebnu aktivnost, kao i prepoznavanje kroz programsku strukturu Fonda za zdravstvo domova zdravlja, klini\u010dko-bolni\u010dkih centara Berane i Kotor, op\u0161tih i specijalnih bolnica i Klini\u010dkog centra Crne Gore kao najve\u0107e zdravstvene ustanove u Crnoj Gori”, istakao je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podcrtava da postoji prostor za unapre\u0111enje programske strukture Fonda za zdravstveno osiguranje, koja je potrebno da u narednom periodu omogu\u0107i uvid u potro\u0161nju svih javnih zdravstvenih ustanova pojedina\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
“Klju\u010dne aktivnosti u kontekstu reformisanja sistema zdravstva u prethodnom periodu otpo\u010delo je Ministarstvo zdravlja, koje Ministarstvo finansija podr\u017eava i obezbje\u0111uje finansijsku podr\u0161ku. Naime, u toku je sprovo\u0111enje projekta Digitalizacija zdravstvenog sistema, koji implementira Ministarstvo zdravlja u skladu sa opredijeljenim sredstvima i definisanim prioritetima u sistemu zdravstva”, istakao je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de i da u skladu sa novim politikama koje predla\u017ee Ministarstvo zdravlja, a koje su, kako ka\u017ee, prepoznate Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike, u narednom srednjoro\u010dnom periodu kroz digitalizaciju zdravstvenog sistema planira se unapre\u0111enje poslovnih procesa u zdravstvenom sistemu kroz pro\u0161irenje telemedicine i usluga koje se mogu pru\u017eati na daljinu.<\/p>\n\n\n\n
“Klju\u010dne mjere u narednom srednjoro\u010dnom periodu uklju\u010duju: obnovu informacione infrastrukture za podr\u0161ku savremenim zdravstvenim uslugama; uvo\u0111enje standardnih operativnih procedura (SOP) za distribuciju lijekova i primarnu zdravstvenu za\u0161titu; zamjenu informacionih sistema u JZU Montefarm, KBC Berane, KBC Kotor i FZO, uz razvoj nacionalnog zdravstvenog ra\u010duna; implementaciju DWH sistema za analitiku, predikciju i izvje\u0161tavanje; izradu softvera za pra\u0107enje svih skrining programa u punom obimu; kreiranje platforme sa edukativnim materijalima za edukaciju i doedukaciju medicinskog kadra; podr\u0161ku robotizaciji distribucije lijekova u KCCG radi pove\u0107anja efikasnosti potro\u0161nje lijekova”, istakao je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Napominje da je Fond za zdravstveno osiguranje potro\u0161a\u010dka jedinica u bud\u017eetu Crne Gore koja raspola\u017ee detaljnim podacima vezanim za izdvajanja po pacijentu i po javnim zdravstvenim ustanovama, te Ministarstvo finansija ne raspola\u017ee istima.<\/p>\n\n\n\n
“Na kraju, ukazujemo da je Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Crne Gore, u prethodnom periodu obezbje\u0111ivala nedostaju\u0107a sredstva, u skladu sa \u010dlanom 45 Zakona o bud\u017eetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim se propisuje mogu\u0107nost preusmjeravanja sredstava. S tim u vezi, ukazujemo da je u 2024. godini, koriste\u0107i prethodno navedeni mehanizam, izvr\u0161eno preusmjeravanje sredstava u korist Fonda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 19,04 miliona eura, \u010dime su obezbije\u0111ena potrebna sredstva da Fond za zdravstveno osiguranje izmiri sva dospjela potra\u017eivanja i zavr\u0161i 2024. fiskalnu godinu bez preno\u0161enja dugova vezanih za nabavku lijekova, medicinskog materijala i pomagala, u skladu sa zahtjevom Fonda. Navedeni mehanizmi nadomje\u0161tanja nedostaju\u0107ih sredstava su raspolo\u017eivi i koristi\u0107e se i u narednom periodu u slu\u010daju potrebe. Me\u0111utim, evidentno je da je potrebno unaprijediti efikasnost i predvidivost potreba sistema zdravstva, \u0161to mora biti prioritetni fokus u narednom periodu”, istakao je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakao jw da je interes vlade i Ministarstva finansija “zdrav gra\u0111anin-zdrav bud\u017eet”. <\/p>\n\n\n\n
“Sredstva usmjerena u zdravstvo ne smatramo kao tro\u0161ak, negon ulaganje, investicije, budu\u0107nost…”, istakao je Vukovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee da \u017eeli da uka\u017ee i na samu organizaciju i funkcionisanja FZO. <\/p>\n\n\n\n
“Oni izazovi koje smo mi primijetili jeste epidemija hroni\u010dnih bolesti. To sve optere\u0107uje zdravstveni sistem i nacionalni bud\u017eet. FZO uglavnom funkcioni\u0161e kao pasivni prenosilac sredstava, bez odgovornosti da obezbijedi isplativost i racionalno kori\u0161tenje tih sredstava. Neefikasna nabavka u upravljanju zalihama ljekova, akumulacija dugova kao i odobrenje ljekova preko sistema komisije. Nejasni su kriterijumi za prioritizaciju skupih ljekova, bez formalnih tragova isplativosti, ja\u010danje finansijskog upravljanja i odgovornosti ali i preispitati ulogu FZO”, naveo je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Poslanika URE Milo\u0161a Konatara<\/strong> interesovalo je kako Vukovi\u0107 komentari\u0161e posljednji izvje\u0161taj Me\u0111unarodnog monetarnog fonda (MMF) u kome se, navodi Konatar, konstatuje da \u0107e trenutna ekonomska politika i nesprovo\u0111enje neophodnih reformi dovesti do destabilizacije javnih finansija, daljeg rasta javnog duga, pove\u0107anja fiskalnog deficita i usporavanja rasta Bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP)?<\/p>\n\n\n\n “Izvje\u0161taj MMF pokazuje da je bankarski sektor stabilan. Ovo je najbolji izvje\u0161taj MMF do sada\u201c, kazao je Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Vukovi\u0107 je naveo da je iz Izvje\u0161taja MMF-a jasno da Vlada odnosno Ministarstvo finansija i MMF izra\u017eavaju sli\u010dne stavove po pitanju klju\u010dnih trendova kretanja crnogorske ekonomije, reformi i mjera politika kojima se osigurava odr\u017eiv rast i razvoj.<\/p>\n\n\n\n MMF je, navodi Vukovi\u0107, konstatovao da je zabilje\u017een sna\u017ean postpandemijski oporavak i da je crnogorska ekonomija zabilje\u017eila prosje\u010dan godi\u0161nji rast od \u010dak 9% u periodu od 2021. do 2023. godine, kao i da je oporavak turizma bio izuzetno sna\u017ean.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U okviru nastavka Druge posebne sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja Skup\u0161tine Crne Gore u 2025. godini, \u0161estog dana zasijedanja poslanici postavljaju pitanja predstavnicima Vlade Crne Gore.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":962937,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[12935,1063],"naslovna":[],"class_list":["post-962936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-maida","tag-sjednica"],"acf":[],"yoast_head":"\n