\u201cSvjedoci smo kakav je odnos Rusije bio prema ulasku Crne Gore u NATO i poku\u0161aju organizovanja dr\u017eavnog udara. Za razliku od tog vremena, danas su optu\u017eeni za dr\u017eavni udar iz 2016. godine na vlasti, a dobar dio njihovih politi\u010dkih istomi\u0161ljenika i sljedbenika kontroli\u0161e bezbjednosni sektor. Na gre\u0161kama se u\u010di ka\u017eu i u Briselu, a pozicija Rusije u Crnoj Gori u zna\u010dajnoj mjeri je oja\u010dana u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom DF-a u sve grane vlasti i ja\u010danjem njihovog politi\u010dkog polo\u017eaja i autoriteta\u201d, istakao je \u0110uri\u010dkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je kazao, ne\u0161to povoljnija situacija je u odnosu na Srbiju, u kojoj se Vu\u010di\u0107 bavi sopstvenim problemima, a koja je tada poslu\u017eila kao poligon za pripreme i regrutaciju.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIpak, pozicija Rusije i u Srbiji je zna\u010dajno oja\u010dana u odnosu na 2016. godinu, a destabilizacija prilika u Crnoj Gori poslu\u017eila bi da se produ\u017ei Vu\u010di\u0107eva vladavina za jo\u0161 nekoliko godina. Sve ono \u0161to je 2016. godine sprije\u010dilo uspjeh dr\u017eavnog udara danas vi\u0161e gotovo da ne postoji\u201d, mi\u0161ljenja je on.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 jedan akter, kojeg su, kako ukazuje, i evropske rezolucije ozna\u010dile kao malignog ruskog igra\u010da, Crkva Srbije, zna\u010dajno je u\u010dvrstio svoj polo\u017eaj u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPotpisivanjem tzv. \u201ctemeljnog ugovora\u201d crkva je i formalno stavljena van doma\u0161aja zakona, \u0161to gotovo svakodnevno i pokazuje. U kontekstu priprema, postavljena su i dva mitropolita, \u010disto iz predostro\u017enosti, da ako jedan zaka\u017ee postoji rezervni koji mo\u017ee da usko\u010di. A \u201crezervni mitropolit\u201d Crkve Srbije ve\u0107 je po\u010deo s pokaznim vje\u017ebama i dr\u017eanjem militantnih govora\u201d, poru\u010duje.<\/p>\n\n\n\n
Ako je, kako dodaje, Rusija 2016. godine poku\u0161ala dr\u017eavni udar zbog o\u010dekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da sli\u0107no ne\u0107e poku\u0161ati i prilikom ulaska Crne Gore u EU, naro\u010dito sa novouspostavljenih i oja\u010danih pozicija.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIdeja EU da se protiv ruskog uticaja bori mehanizmom \u201cprobnog \u010dlanstva\u201d dobra je kada je rije\u010d o za\u0161titi spoljnjih granica EU i unutra\u0161njeg sistema EU, ali su\u0161tinski ostavlja zemlje kandidate da se same izbore za sopstvenu slobodu. Ukoliko je \u010dlanstvo u NATO donijelo sigurnost u smislu vojne za\u0161tite od tre\u0107ih strana, EU bi morala znatno agilnije da nastupa na politi\u010dkom terenu i da, pored teritorijalne nezavisnosti koju pru\u017ea NATO, obezbijedi i politi\u010dku i ekonomsku nezavisnost u odnosu na \u201cruski svijet\u201d i njegove trojanske konje\u201d, jasan je on.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima \u0110uri\u010dkovi\u0107a, sva tri politi\u010dka eksperimenta u Crnoj Gori, vlade Zdravka Krivokapi\u0107a<\/strong>, Dritana Abazovi\u0107a<\/strong> i Milojka Spaji\u0107a<\/strong>, pokazala su se kao neuspje\u0161na.<\/p>\n\n\n\n \u201cIzostanak jasnog politi\u010dkog stava EU, koji bi podrazumijevao i konkretne mjere, nije doveo do suzbijanja ruskog uticaja, ve\u0107 naprotiv. Crvena linija iz 2020. godine, koja se odnosila na neprihvatanje DF-a u izvr\u0161noj vlasti, danas djeluje zaboravljeno. Abazovi\u0107eva vlada pokazala se kao najve\u0107a prevara, dok je posljednji eksperiment, sa Spaji\u0107evom ve\u0107inom, ruski uticaj prefinjeniji i na \u201csteroidima\u201d\u201d, naglasio je.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da se uticaj proruskih partija ne ogleda samo u rukovode\u0107im pozicijama koje zauzimaju, poput predsjednika parlamenta i klju\u010dnih funkcija u ekonomskom sektoru, ve\u0107 i u njihovoj sposobnosti da u potpunosti asimiluju politi\u010dki bliske subjekte.<\/p>\n\n\n\n \u201cTo se najbolje vidi kroz rast njihove podr\u0161ke na izborima, na u\u0161trb koalicionih partnera, ali i kroz pad podr\u0161ke \u010dlanstvu Crne Gore u EU, uprkos bezrezervnoj podr\u0161ci i optimizmu iz Brisela koji je bez presedana. Probno \u010dlanstvo jeste kontramjera EU u odnosu na ruske aktivnosti i uticaj, ali ga mo\u017eemo opisati i kao novu \u201ccrvenu liniju\u201d ili kao po\u010detak tihog priznanja da se protiv ruskih trojanskih konja ne mo\u017ee boriti samo pozitivnim mislima\u201d, ukazuje.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o Crnoj Gori, ka\u017ee \u0110uri\u010dkovi\u0107, Brisel bi trebalo da bude mnogo vi\u0161e zabrinut zbog pada podr\u0161ke \u010dlanstvu u EU, koji se de\u0161ava ne zbog pomjeranja datuma prijema ili broja zatvorenih poglavlja, ve\u0107 zbog izostanka jasnog politi\u010dkog stava i odbrane osnovnih evropskih vrijednosti i principa.<\/p>\n\n\n\n \u201cMo\u017eda su prije Brisela toga postali svjesni ruski posrednici u Crnoj Gori, koji su u skladu s tim prilagodili taktiku, zadovoljavaju\u0107i iluziju Brisela dovoljno, ali ne previ\u0161e, barem do povoljnog trenutka. A da se taj trenutak pribli\u017eava, nije te\u0161ko prepoznati. On se ogleda u mo\u017eda najstresnijoj rije\u010di za ruske trojanske konje u Crnoj Gori a to je \u201creferendum\u201d\u201d, poru\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n Ruski igra\u010di, navodi on, ve\u0107 su najavili tri referenduma u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n \u201cPrvi je najavio Milan Kne\u017eevi\u0107<\/strong> (o postrojenju za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda u Botunu), drugi Slaven Radunovi\u0107<\/strong> (UNESCO i zabrana gradnje u Boki Kotorskoj), a tre\u0107i Goran Danilovi\u0107<\/strong> i ti\u010de se direktno \u010dlanstva u EU. Su\u0161tinski, svi ti referendumi predstavljaju sukob dva svijeta, EU i \u201cruskog svijeta\u201d\u201d, tvrdi on.<\/p>\n\n\n\n Prema rije\u010dima \u0110uri\u010dkovi\u0107a, ukoliko EU zaista posmatra prostor Zapadnog Balkana kao partnerski, dr\u017eave i gra\u0111ane kao istinske partnere, mora\u0107e promijeniti taktiku i povla\u010diti mnogo odlu\u010dnije i konkretnije politi\u010dke poteze.<\/p>\n\n\n\n \u201cPrije svega, treba bezuslovno i bez ustru\u010davanja podr\u017eati sve istinski proevropske snage. Mogu\u0107nost za takav pristup nazire se i u nedavnom izvje\u0161taju, izjavama o probnom \u010dlanstvu, kao i rokovima poput 2030. godine. Pored bespotrebno izgubljenog vremena, problem je i \u0161to se proces dezintegracije gra\u0111anskog dru\u0161tva odvija br\u017ee od procesa evropskih integracija. To se vidi i po broju i tipu incidenata u svakodnevnom \u017eivotu, kao i kroz konkretne trendove rasta politi\u010dke snage proruskih partija\u201d, jasan je on.<\/p>\n\n\n\n Kako isti\u010de, ba\u0161 kao \u0161to je najavljeno, 2026. godina mora biti godina krupnih politi\u010dkih odluka, pra\u0107ena tehni\u010dkim napretkom u evropskim integracijama.<\/p>\n\n\n\n \u201cUkoliko bi se nastavio trend tehni\u010dkog napredovanja bez propratnih politi\u010dkih aktivnosti Brisela, odnos snaga i situacija u dru\u0161tvu, za dvije godine \u0107e li\u010diti na dana\u0161nju u Srbiji. Preciznije, dru\u0161tvene vrijednosti bi\u0107e srozane na nivo da \u0107e i podr\u0161ka samoj ideji \u010dlanstva u EU biti upitna\u201d, zaklju\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u Evropsku uniju, poru\u010dio je funkcioner Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Milutin \u0110uri\u010dkovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":912440,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[10,2200],"naslovna":[],"class_list":["post-962465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-eu","tag-milutin-djurickovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n