Broj zvani\u010dno identifikovanih \u017ertava, ocjenjuju eksperti GRETA, rastao je iz godine u godinu – pet ih je bilo u 2021, 16 u 2022, 18 u 2023. i 28 u 2024.<\/p>\n\n\n\n
U izvje\u0161taju se navodi da su pripadnici romske i egipatske zajednice, posebno \u017eene i djeca, lica bez dr\u017eavljanstva, migrantski radnici i tra\u017eioci azila, posebno ranjivi na trgovinu ljudima u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Crna Gora je zemlja porijekla, odredi\u0161ta i tranzita za \u017ertve trgovine ljudima, konstatuju u izvje\u0161taju, a broj migrantskih radnika iz tre\u0107ih zemalja u Crnoj Gori se pove\u0107ao zbog rastu\u0107eg nedostatka radne snage.<\/p>\n\n\n\n
GRETA smatra da bi vlasti trebalo da smanje zavisnost migrantskih radnika od svojih poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje im omogu\u0107avaju da promijene poslodavce, uspostavljanjem bezbjednih mehanizama prijavljivanja i obezbje\u0111ivanjem dostupnosti prevodilaca za jezike koje strani radnici obi\u010dno govore tokom inspekcija.<\/p>\n\n\n\n
“Crnogorske vlasti trebalo bi da preduzmu korake kako bi sprije\u010dile tra\u017eioce azila i izbjeglice da postanu \u017ertve trgovine ljudima, pobolj\u0161anjem njihovog pristupa tr\u017ei\u0161tu rada i zdravstvenoj za\u0161titi. \u0160tavi\u0161e, GRETA poziva crnogorske vlasti da pove\u0107aju ljudske i finansijske resurse centara za socijalni rad kako bi se osiguralo da se djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci pru\u017ei adekvatna za\u0161tita od strane zakonskih staratelja”, navode u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Dodaju da iako se primje\u0107uju mjere preduzete za rje\u0161avanje ranjivosti romske i egipatske djece na trgovinu ljudima, izvje\u0161taj nagla\u0161ava potrebu za daljim naporima u rje\u0161avanju njihovog siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, i da se osigura da osobe koje su u riziku od apatridije imaju potpun pristup postupcima civilne registracije.<\/p>\n\n\n\n
“GRETA pozdravlja multidisciplinarni pristup identifikaciji \u017ertava u Crnoj Gori, koji je nezavisan od pokretanja krivi\u010dnog postupka. Ipak, GRETA smatra da crnogorske vlasti treba da obezbijede da se uspostavi odgovaraju\u0107a procedura za identifikaciju \u017ertava trgovine ljudima me\u0111u ilegalnim migrantima i tra\u017eiocima azila, uklju\u010duju\u0107i djecu bez pratnje i razdvojenu djecu, od strane grani\u010dne policije i u prihvatnim centrima. Pozdravljamo otvaranje odre\u0111enog dr\u017eavnog skloni\u0161ta za djecu \u017ertve trgovine ljudima, ali GRETA je zabrinuta zbog kontinuiranog odsustva skloni\u0161ta za mu\u0161ke \u017ertve trgovine ljudima. Shodno tome, GRETA poziva vlasti da obezbijede dostupnost smje\u0161taja za mu\u0161ke \u017ertve i transparentnost procesa odobravanja i oduzimanja licenci za nevladine organizacije koje vode skloni\u0161ta”, navode u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Istii\u010du da su crnogorske vlasti naglasile sve ve\u0107u ulogu interneta u regrutovanju i eksploataciji \u017ertava, pri \u010demu su djeca posebno ranjiva.<\/p>\n\n\n\n
Pozvali su vlasti da razviju dalje mjere za sprje\u010davanje trgovine ljudima putem IKT-a, uklju\u010duju\u0107i izgradnju kapaciteta i digitalne alate za sprovo\u0111enje proaktivnih istraga, i da unaprijede saradnju sa IKT kompanijama i internet provajderima.<\/p>\n\n\n\n
Preporuke GRETA-e su garantovati efikasan pristup nadoknadi \u0161tete za \u017ertve trgovine ljudima, punim kori\u0161\u0107enjem zakona o oduzimanju i konfiskaciji imovine ste\u010dene krivi\u010dnim djelima i stupanjem na snagu Zakona o naknadi \u0161tete \u017ertvama nasilnih krivi\u010dnih djela, osigurati da kad god postoje osnovani razlozi za vjerovanje da je strani dr\u017eavljanin \u017ertva trgovine ljudima, doti\u010dna osoba ima pristup periodu oporavka i razmi\u0161ljanja; proaktivno istra\u017eiti slu\u010dajeve trgovine ljudima i osigurati da policiji i tu\u017eila\u0161tvu budu na raspolaganju dovoljni ljudski i finansijski resursi.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Crnoj Gori je od 2021. do 2024. godine zvani\u010dno identifikovano 67 \u017ertava trgovine ljudima, od \u010dega su 79 odsto bila djeca. Naj\u010de\u0161\u0107i oblici eksploatacije su bili prinudno prosja\u010denje, prisilni brak i seksualna eksploatacija, a \u017ertve naj\u010de\u0161\u0107e iz romske i egip\u0107anske zajednice, navodi se u novom izvje\u0161taju Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA).<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":961604,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[13405,969],"naslovna":[],"class_list":["post-961603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-greta","tag-trgovina-ljudima"],"acf":[],"yoast_head":"\n