<\/p>\n\n\n\n
\u201eDevedesete nijesu po\u010dele devedesetih. \u010cetrdeset godina je na ovim prostorima postojala ideologija bratstva i jedinstva, ne zaboravimo da je svaki sedmi brak bio mje\u0161ovit, i ta je ideologija trebalo da se slomije da bi se pokrenuli nacionalni projekti\u201d, kazao je Filip Kuzman<\/strong>, istori\u010dar i rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore. On je podsjetio da se jo\u0161 od sredine 70-ih bilje\u017ee incidenti koji najavljuju uru\u0161avanje te ideologije. \u201eNakon toga dolazi novo rukovodstvo i period u kojem se po\u010dinju osnivati nove, nacionalisti\u010dke partije – u svim republikama, osim u Srbiji i Crnoj Gori, one dobijaju jasno izra\u017een nacionalni predznak\u201c, pojasnio je Kuzman. On je uvjerenja da sve to pokazuje da je rije\u010d o procesu koji je dugo trajao i pa\u017eljivo se pripremao. \u201eNe treba zaboraviti da me\u0111unarodna zajednica nije \u017eeljela raspad Jugoslavije. To potvr\u0111uje i \u010dinjenica da je i u vrijeme de\u0161avanja u Vukovaru i Dubrovniku ona jo\u0161 uvijek radila na postizanju dogovora, na koji je i Crna Gora pristala, iako je na kraju uslijedio kraj Jugoslavije\u201c, zaklju\u010dio je Kuzman.<\/p>\n\n\n\n \u201eDevedesete jo\u0161 osje\u0107amo. Kao istori\u010darka volim da ponovim da istorija nije prirodna nauka – ni\u0161ta u njoj nije bilo neizbje\u017eno. Iako procesi imaju svoju logiku, pravaca je uvijek vi\u0161e i devedesete nijesu bile neizbje\u017ene, ali jesu politike koje su ih tuma\u010dile i koje i dalje \u017eive u regionu, posebno u Srbiji\u201c, kazala je dr Sanja Radovi\u0107<\/strong>, istori\u010darka i istra\u017eiva\u010dica Inicijative Muzej 90ih. Dodala je da je tada \u0161iri dru\u0161tveni interes bio potpuno skrajnut, dok su mete postali svi glasovi koji nijesu bili u saglasju sa nacionalisti\u010dkim narativima. \u201eTime je u\u010dinjena \u0161teta ne samo pojedincima ili odre\u0111enim etni\u010dkim grupama, ve\u0107 i kasnijim procesima u regionu. Naime, takvo kori\u0161\u0107enje medija prepoznato je kao mo\u0107no sredstvo za dalje odr\u017eavanje podjela\u201c, kazala je Radovi\u0107. Istakla je i da su \u010ditave generacije odrasle u dru\u0161tvima bez prilike za regionalnu saradnju i upoznavanje svojih vr\u0161njaka iz susjednih zemalja. \u201eTo se, sre\u0107om, u posljednje vrijeme po\u010dinje mijenjati, zahvaljuju\u0107i programima poput ovog na kojem u\u010destvujemo danas. Inicijativa Muzej 90ih je regionalni poduhvat koji treba da pru\u017ei nove uvide, ali i da otvori prostor za transgeneracijski dijalog o tom periodu\u201d, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n \u201eDevedesete su me zatekle u srednjoj \u0161koli. \u017divjeli smo u razvijenom industrijskom gradu i ma\u0161tali o svijetloj budu\u0107nosti – studijama, odlascima vani i slobodi od roditeljskog nadzora,\u2026 Na\u017ealost, moju generaciju su prekinule devedesete\u201c, kazala je Jelena Lela Milo\u0161evi\u0107<\/strong>, direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje. \u201eKada su nas na maturi pitali da se izjasnimo nacionalno, znali smo da smo Jugosloveni –\u00a0 odrasli smo na ideji bratstva i jedinstva, i bilo nam je \u0161okantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija, propagiranje mr\u017enje. Sre\u0107om, rasla sam na Cetinju, gdje je postojao otpor tim ideologijama i gdje smo se protivili ratu\u201c, dodala je Milo\u0161evi\u0107. \u201eIako su prisutne ideologije tog vremena, atmosfera danas nije ista kao tada, nije ona iz koje se budi bunt, a i mlade su \u010desto uspavani. Pri\u010dom o devedesetima treba da podstaknemo na razmi\u0161ljanje, ali isto tako da na\u0111emo i druge na\u010dine kako izazvati potrebnu svijest, bunt i otpor\u201c, zaklju\u010dila je Milo\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201eDijete sam Cetinja devedesetih. Na\u0161i heroji su bili ljudi koji prikazani na mapi ove izlo\u017ebe, poput admirala Barovi\u0107a, Toma Buzova i drugih. Kada bismo danas pravili mapu gradova svjetionika, Cetinje bi, bez sumnje, bilo grad sa najsna\u017enijim svjetlom\u201c, kazala je dr Jasna Tatar An\u0111eli\u0107<\/strong>, profesorka na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta Crne Gore.\u00a0Ona je navela da je antiratni pokret oblikovao, isti\u010du\u0107i zna\u010daj medija poput Monitora, Liberala i radija Cetinje, <\/em>ali i intelektualaca koji su se suprotstavili ratnoj propagandi. \u201cPostojale su kulturne inicijative koje su sna\u017eno poku\u0161avale da se odupru atmosferi mr\u017enje. Dodatno, za nas su i politi\u010dki mitinzi bili kulturni doga\u0111aji – zato kad govorimo o osloncima kulture otpora, ne govorimo samo o medijima, ve\u0107 i o svakom pojedincu koji je shvatao da je suludo i\u0107i u rat\u201c, pojasnila je Tatar An\u0111eli\u0107. Ona je ukazala da je nedostatak ovih informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog \u2019drugog kruga devedesetih\u2019, jer nove generacije odrastaju bez jasnog razumijevanja tog perioda.<\/p>\n\n\n\n \u201eVrijednosno, i eti\u010dki, i estetski, antiratni stav bio je na strani jedne poprili\u010dne manjine, ali za razliku od ve\u0107ine jugoslovenskih republika – ta manjina u Crnoj Gori nije bila ba\u0161 mala\u201c, kazao je Zoran Radulovi\u0107<\/strong>, novinar nedjeljnika Monitor<\/em>. Govore\u0107i o ulozi medija u tom periodu, Radulovi\u0107 je podsjetio da su novinari tada imali mogu\u0107nost da vide i procijene \u0161ta je ta\u010dno, da stave pri\u010du u kontekst i da reaguju sa vi\u0161e odgovornosti nego \u0161to je to \u010desto slu\u010daj danas. \u201eMedijski prostor bio je su\u017een, ali i pored toga postojali su mediji koji su odolijevali pritiscima\u201c, rekao je on. Radulovi\u0107 je dodao da su strahovi, iako razli\u010diti, bili prisutni. \u201eBilo je li\u010dnih strahova, ali i onih dubljih \u2013 straha da se ne obrukamo, da ne napi\u0161emo ne\u0161to \u0161to bi moglo ugroziti neku manjinu. To su bile na\u0161e svakodnevne, eti\u010dke dileme\u201c, kazao je on podsje\u0107aju\u0107i se tog vremena.<\/p>\n\n\n\n \u201eIz dana\u0161nje perspektive, bilo je te\u0161ko baviti se novinarskim poslom u takvim okolnostima, a opet dragocjeno – jer smo imali priliku da pro\u0111emo kroz sve oblike novinarskog izvje\u0161tavanja\u201c, kazao je Mladen Zadrima<\/strong>, glavni urednik RTV Cetinje u svojoj refleksiji na taj period. On je istakao da je uredni\u010dka politika tog medija bila zasnovana na osnovnim demokratskim principima. \u201eBili smo antiratni i antifa\u0161isti\u010dki orijentisani i primjer da je bilo mogu\u0107e pru\u017eiti otpor. Bili smo mladi, vjerovali da mo\u017eemo promijeniti svijet – i tako smo i radili\u201c, dodao je Zadrima.<\/p>\n\n\n\n Panel je dio projekta \u201eMuzej 90ih \u2013 regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i budu\u0107u saradnju\u201c, koji sprovode Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podr\u0161ku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program i Shared Horizons<\/em> projeket koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AFD. Sadr\u017eaj panela je isklju\u010diva odgovornost nosioca projekta i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove donatora.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Devedesete nijesu samo dio istorije – one su i dalje tu, u na\u010dinu na koji pamtimo, odlu\u010dujemo i \u017eivimo. O tome je bilo rije\u010di na panelu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, koji su danas organizavali Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90 u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":958495,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[9596,4295,11682,11683],"naslovna":[],"class_list":["post-958494","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-devedesete","tag-drustvo","tag-politike","tag-sjecanja"],"acf":[],"yoast_head":"\n