<\/p>\n\n\n\n
Kako je saop\u0161tila \u0160vedska akademija nauka, ovogodi\u0161nji laureati za ekonomske nauke, D\u017eoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit, obja\u0161njavaju kako inovacije pru\u017eaju podsticaj za dalji napredak.<\/p>\n\n\n\n
Tehnologija brzo napreduje i uti\u010de na sve nas, a novi proizvodi i metode proizvodnje zamjenjuju stare u beskrajnom ciklusu. Ovo je osnova za odr\u017eivi ekonomski rast, \u0161to rezultira boljim \u017eivotnim standardom, zdravljem i kvalitetom \u017eivota ljudi \u0161irom sveta.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kako se ukazuje u obrazlo\u017eenju – to nije uvijek bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n
“Naprotiv – stagnacija je bila norma tokom vec\u0301eg dijela ljudske istorije. Uprkos va\u017enim otkric\u0301ima povremeno, koja su ponekad dovodila do pobolj\u0161anja \u017eivotnih uslova i vec\u0301ih prihoda, rast se uvijek na kraju stabilizovao”, navodi se.<\/p>\n\n\n\n
D\u017eoel Mokir je koristio istorijske izvore kao jedno od sredstava da otkrije uzroke odr\u017eivog rasta koji postaje nova norma. Pokazao je da ako inovacije treba da smjenjuju jedna drugu u samogeneri\u0161uc\u0301em procesu, ne samo da moramo znati da ne\u0161to funkcioni\u0161e, vec\u0301 moramo imati i nau\u010dna obja\u0161njenja za\u0161to. Ovo posljednje je \u010desto nedostajalo prije industrijske revolucije, \u0161to je ote\u017eavalo nadogradnju na novim otkric\u0301ima i pronalascima. Tako\u0111e je naglasio va\u017enost otvorenosti dru\u0161tva za nove ideje i dozvoljavanja promjena.<\/p>\n\n\n\n
Filip Agion i Piter Hauit su tako\u0111e prou\u010davali mehanizme koji stoje iza odr\u017eivog rasta.<\/p>\n\n\n\n
U \u010dlanku iz 1992. godine, konstruisali su matemati\u010dki model za ono \u0161to se naziva kreativna destrukcija: kada novi i bolji proizvod u\u0111e na tr\u017ei\u0161te, kompanije koje prodaju starije proizvode gube. Inovacija predstavlja ne\u0161to novo i stoga je kreativna. Me\u0111utim, ona je tako\u0111e destruktivna, jer kompanija \u010dija tehnologija postaje zastarjela biva nadma\u0161ena konkurencijom.<\/p>\n\n\n\n
Na razli\u010dite na\u010dine, laureati pokazuju kako kreativna destrukcija stvara sukobe kojima se mora upravljati na konstruktivan na\u010din. U suprotnom, inovacije c\u0301e biti blokirane od strane postoje\u0107ih kompanija i interesnih grupa koje rizikuju da budu stavljene u nepovoljan polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRad laureata pokazuje da se ekonomski rast ne mo\u017ee uzimati zdravo za gotovo. Moramo podr\u017eati mehanizme koji su u osnovi kreativne destrukcije, kako ne bismo ponovo pali u stagnaciju\u201c, rekao je D\u017eon Hasler, predsjednik Komiteta za nagradu za ekonomske nauke.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je D\u017eoelu Mokiru, Filipu Agionu i Peteru Hauitu \u201eza obja\u0161njenje ekonomskog rasta vo\u0111enog inovacijama\u201c, pri \u010demu jednu polovinu Mokiru \u201eza identifikaciju preduslova za odr\u017eivi rast kroz tehnolo\u0161ki napredak\u201c, a drugu polovinu zajedni\u010dki Agionu i Hauitu \u201eza teoriju odr\u017eivog rasta kroz kreativnu destrukciju\u201c.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":957514,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[626,9812],"naslovna":[],"class_list":["post-957513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-ekonomija","tag-nobelova-nagrada"],"acf":[],"yoast_head":"\n