<\/p>\n\n\n\n
Tema mentalnog zdravlja je, prema rije\u010dima autorke, jedna iz spektra njenih opsesivnih tema, ali joj je ovoga puta bila intrigantna danas zapostavljena tema prijateljske ljubavi.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU trenutku u kom se nalazimo imam potrebu za empatijom i solidarno\u0161\u0107u, potrebu da djelima razotkrivam potencijale ljudi koji su zaboravljeni i na koje se nije obra\u0107ala pa\u017enja godinama\u201d, kazala je Kalamuji\u0107 i dodala da dramska knji\u017eevnost, iako se \u010dini manje prisutnom, ima svoju tradiciju i vrijednost.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDanas \u0107e vas svi izdava\u010di poku\u0161ati ubijediti da svaki knji\u017eevni tekst preto\u010dite u roman. Drama je dio mog li\u010dnog senzibiliteta, uvijek sam \u010ditala dramu. Izbacivati dramu iz knji\u017eevosti ne znam gdje \u0107e nas odvesti. Drama je i knji\u017eevnost, ona ne pripada samo pozori\u0161tu. Drame se i danas \u010ditaju. Istina, ranije su se \u010ditale vi\u0161e, ali ko zna mo\u017eda \u0107e se za desetak godine ponovo \u010ditati vi\u0161e\u201d, zaklju\u010dila je Kalamuji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Knji\u017eevnost DDR-a \u2013 nova izdanja izdava\u010dke ku\u0107e sa konceptom – Radni sto, i ujedno prevod knjiga Hajnera Milera, Bojane Deni\u0107, predstavljeni su u nastavku tre\u0107eg dana Me\u0111unarodnog festivala knji\u017eevosti.<\/p>\n\n\n\n
Prevodi iz njema\u010dke knji\u017eevnosti nisu mnogo \u010desti, postoji tu jedna praznina, posebno kada je rije\u010d o knji\u017eevnosti isto\u010dne Njema\u010dke, DDR-a, i savremene knji\u017eevosti, koja se naslanja na knji\u017eevnost DDR-a, nagla\u0161eno je na promociji.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePojam DDR knji\u017eevnosti dosta je nestabilan, \u0161to je uzbudljivo. Koncept mi je oduvijek bio jasan i prije negoli sam artikulisala ideju izdava\u010dke ku\u0107e, ta\u010dnije, oduvijek sam znala, jer se tom knji\u017eevno\u0161\u0107u bavim, zna\u010di iza\u0161lo je iz mog \u010ditala\u010dkog habitusa. Po\u010dela sam stidljivo, prije osam godina, o\u010dekivala sam da odmah na samom po\u010detku budem diskreditovana samim programom, koji je veliki\u201c, kazala je Bojana Deni\u0107, osniva\u010dica Radnog stola i prevoditeljka.<\/p>\n\n\n\n
Hajner Miler jedan je od najve\u0107ih njema\u010dkih dramaturga, pozori\u0161nih reditelja i pjesnika u dvadesetom vijeku.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU Hajneru Mileru nalaze se odgovori na sve probleme danas. Njegovo stvarala\u0161tvo po\u010diva na istoriji\u2026jezik, religija, rat, kapitalizam\u201c, istaknuto je, izme\u0111u ostalog, na predstavljanju.<\/p>\n\n\n\n
Uslijedila je promocija knjige poezije Hajnera Milera \u201eAn\u0111eo o\u010daja\u201c u prevodu Dragoslava Dedovi\u0107a, koji je najprije objasnio za\u0161to ba\u0161 Miler, a ne neko drugi.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZbog na\u010dina na koji je do\u017eivljavao sopstvenu, ali i veliku istoriju, on je shvatio da se to doga\u0111a sa njegovim \u017eivotom. Devedesetih sam imao sli\u010dnu percepciju i iskustvo, jer sam oti\u0161ao da ne bih bio ubijen, obreo se bez jezika, u Njema\u010dkoj, igrom slu\u010daja moja djevojka je radila u Nirnbergu. Tri godine smo ja i Miler u isto vrijeme \u017eivjeli u Njema\u010dkoj, ali nisam mogao da do\u0111em do njega. Shvatio sam da je njegov osje\u0107aj za istorijske lomove skoro identi\u010dan s onim \u0161to ja osje\u0107am, a da su takvi glasovi usljed pra\u0161ine koja se podigla usljed ru\u0161enja zida\u201c, pojasnio je prevodilac, dodaju\u0107i da je Miler imao tri faze.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU prvoj je nazna\u010dio mogu\u0107i kraj stra\u0161nog, svaki an\u0111eo je stra\u0161an, vjerovao je u socijalisti\u010dki projekat, ali je sumnjao da li je cijena ispravna. Kada su do\u0161le ’60-te i olovne ’70-e, kad se sudario sa esencijalnom glupo\u0161\u0107u sistema postao je skepti\u010dan, onda je rekao ‘Na\u0161 raspon je izme\u0111u malo i ni\u0161ta’. Postoji izvjesna doza melanholije u njegovim stihovima, tzv. lijeva melanholija, \u0161to me privuklo njemu\u201c, kazao je Dedovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Novi roman srpskog pisca Enesa Halilovi\u0107a \u201cBekos\u201d zatvorio je tre\u0107i dan Me\u0111unarodnog festivala knji\u017eevnosti u Podgorici. Sa istaknutim piscem i pjesnikom razgovarala je umjetni\u010dka direktorka festivala Valentina Kne\u017eevi\u0107 koja je navela da roman \u201eBekos\u201c, iako nedavno objavljen, ve\u0107 ima jedno knji\u017eevno priznanje i to \u201eKosarin vijenac\u201c koji se dodjeljuje u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Halilovi\u0107 ka\u017ee da ga raduje tako dobra i brza recepcija njegovih djela.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u010cim su ljudi \u010ditali moju novu knjigu to zna\u010di da su ne\u0161to i o\u010dekivali i da smatraju da imam ne\u0161to da ka\u017eem. Ili sam mo\u017eda rekao ne\u0161to \u0161to im je zna\u010dilo. Duboko vjerujem da svaki pisac cijelog \u017eivota pi\u0161e jednu knjigu. Mnogi pisci ne uspiju da napi\u0161u sve dobre knjige. Ima velikih pisaca koji su napisali samo jednu dobru knjigu i to je sasvim dovoljno\u201c, kazao je Halilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Roman \u201eBekos\u201c, kako je kazao, oma\u017e je pri\u010di i pri\u010danju.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePoezija bi postojala \u010dak i kada bi svi ljudi bili nepismeni, jer bi je kazivali, pjevali. Ne znamo \u0161ta je starije proza ili poezija. Nema stru\u010dnjaka koji to mo\u017ee da nam objasni. U korijenu svega je usmenost, govor, \u010dovjekova rije\u010d\u201c, kazao je Halilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Najva\u017enije je, dodaje, da je pri\u010da zanimljiva.<\/p>\n\n\n\n
\u201eToga se uvijek dr\u017eim. Pri\u010dam ono \u0161to je meni zanimljivo i nadam se da \u0107e biti zanimljivo i drugima. Stalno rizikujem da tuma\u010dim svoju umjetnost, ali ko \u0107e ako ne\u0107u ja\u201c, kazao je, pored ostalog, Halilovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Drama \u201cNa slovo F\u201d Lejle Kalamuji\u0107, nagra\u0111ivane sarajevske spisateljice, prepoznatljive po knji\u017eevnoj osjetljivosti i istra\u017eivanju marginalizovanih tema, predstavljena je sino\u0107 publici Me\u0111unarodnog festivala knji\u017eevnosti u Podgorici. Ova drama, koja je pobijedila na konkursu Narodnog pozori\u0161ta u Sarajevu, u fokus stavlja usamljenost, mentalno zdravlje, stigma, ali i prijateljstvo izme\u0111u dvoje mladih ljudi, Nele i Alena, koji su se sreli na psihijatrijskom odjeljenju.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":955512,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[10115,10116,8715],"naslovna":[],"class_list":["post-955511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-enes-halilovic","tag-lejla-kalamujic","tag-medjunarodni-festival-knjizevnosti"],"acf":[],"yoast_head":"\n