<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017ebu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovovi\u0107<\/strong>, a na izlo\u017ebi je govorila istori\u010darka umjetnosti Radojka Abramovi\u0107<\/strong>, koautorka teksta kataloga.<\/p>\n\n\n\n Na crnogorskom i engleskom jeziku na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, izlo\u017eba prikazuje \u017eivot i duhovnu izuzetnost crnogorske \u010dudotvorke i svetice Bla\u017eene Ozane rodom iz Releza, Lje\u0161anska nahija. Katarina Kosi\u0107 (prema nekim predanjima Jovana \u0110ujovi\u0107), ro\u0111ena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje po\u010dinje da slu\u017ei u ku\u0107i kotorskog plemi\u0107a, vije\u0107nika i sudije Aleksandra Bu\u0107e i njegove \u017eene Marine (ro\u0111ene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, pri\u0161la je tre\u0107em redu svetog Dominika kad je i polo\u017eila zavjet siroma\u0161tva, \u010distote i poslu\u0161nosti i promijenila svoje kr\u0161teno ime u Ozana. Plemenitosti i posve\u0107enosti Bla\u017eene Ozane Kotorke koja je brinula o siroma\u0161nima vremenom su dodata i brojna \u010dudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini \u017eivota. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno po\u0161tovanje Bla\u017eene Ozane Kotorke, \u010dime je ova crnogorska pastirica, kotorska slu\u017eavka i dominikanska tre\u0107oretkinja postala prva katoli\u010dka ju\u017enoslovenska bla\u017eenica.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017ebu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramovi\u0107 i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejakovi\u0107-Vujo\u0161evi\u0107 koja je i inicijator ovog projekta. Na realizaciji izlo\u017ebe \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c sara\u0111ivali su i Jasna Jekni\u0107-Stijovi\u0107 i Slavko Dabinovi\u0107. Izlo\u017ebu i katalog grafi\u010dki je oblikovala Suzana Pajovi\u0107, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.<\/p>\n\n\n\n Jovovi\u0107 je podsjetio da se za dvije godine navr\u0161ava 100 godina od kada je Sveta Stolica proglasila Ozanu Kotorku bla\u017eenicom katoli\u010dke crkve te da je taj \u010din, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao i \u0161ire zna\u010denje za dru\u0161tvene odnose na ovom prostoru. Proslava njenog pobla\u017eenja koja je odr\u017eana u Kotoru 1930. godine u Kotoru imala je, prema rije\u010dima Jovovi\u0107a, osim primarnog vjerskog i karakter dr\u017eavnog ceremonijala i bila je ogledni primjer za izgradnju politike zajedni\u0161tva na vjerski i nacionalnom heterogenom ju\u017enoslovenskom prostoru. U arhivu Barske nadbiskupije, nalaze se dokumenta koja svjedo\u010de da je i ova crkvena institucija aktivno pomagala u organizovanju spomenute proslave u Kotoru.<\/p>\n\n\n\n “Znaju\u0107i ulogu Barske nadbiskupije u crnogorskoj istoriji, odnosno crkvenu intitulaciju dr Nikole Dobre\u010di\u0107a, jo\u0161 27. januara 1928. godine barskom nadbiskupu obratio se starje\u0161ina dominikanskog reda iz Splita, otac provincijal An\u0111elko Orlandini dopisom u kojem se izme\u0111u ostalog, navodi: \u201ePotpisani \u010dasti se dostaviti Va\u0161oj Preuzvi\u0161enosti dekret sv.Stolice, kojim se potvr\u0111uje kult na\u0161e simpati\u010dne i velike Bo\u017eje ugodnice bl.Ozane. Ta vijest sigurno \u0107e uvelike razveseliti Va\u0161u preuzvi\u0161enost, jer je Crnogorka. Potpisani smjerno moli Va\u0161u Preuzvi\u0161enost, da bi se udostojila obznanit ga, misli li tra\u017eiti kod sv.Stolice dozvolu, da cijela barska nadbiskupija smije moliti oficij na\u0161e bla\u017eenice i \u010ditati na njezinu \u010dast sv.misu. U re\u010dnom slu\u010daju potrebno je, da se Va\u0161a Preuzvi\u0161enost obrati direktno u Rim, a potpisani i cijela njegova Provincija uvelike bi bili harni Va\u0161oj Preuzvi\u0161enosti, kad bi zahvalila sv. Ocu, \u0161to je podigao bl.Ozanu do \u010dasti oltara, i tako po\u010dastio i razveselio cijeli na\u0161 narod, napose pak Crnu Goru.\u201c Nedugo zatim na adresu Nabiskupskog Ordinarijata u Baru 15. 02. 1928. godine stigao je novi dopis oca provincijala An\u0111elka Orlandinija, gdje se zahvaljuje naslovu, \u201e\u0161to se je tako pripravno odazvao da zahvali Njegovoj Svetosti, \u0161to je podigao bl. Hozanu do \u010dasti oltara, te zatra\u017eio za svoju nadbiskupiju dozvolu \u010ditanja oficija i mise, na\u0161e nove Bla\u017eenice.\u201c Na kraju ovog dopisa spomenuti dominikanski provincijal iz Splita ‘vru\u0107e \u017eeli, da ova na\u0161a nova Bla\u017eenica bude svima Jugoslavenima osobnom posrednicom pred Bogom, a napose Crnoj Gori, koja ju je porodila'”, rekao je Jovovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Abramovi\u0107 se osvrnula na najva\u017enije momente iz \u017eivotopisa Bla\u017eene Ozane.<\/p>\n\n\n\n “Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Bla\u017eena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan. Njena milost te\u010de i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost du\u0161e. Potrebno je jo\u0161 jedno njeno osvjedo\u010denje u \u010dudima pa da ova Bla\u017eenica dobije status svetice. Bez vjernih du\u0161a, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona \u0107e nam usli\u0161iti molitve. Na dan njenog upokojenja 27. aprila miri\u0161e pitasfor nadomak crkve, \u010dini se miri\u0161e du\u0161a velike Bla\u017eenice. Njeno porijeklo, mo\u0161ti koje po\u010divaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene bra\u0107e, pripadnika obije crkve. Po\u0161tovanje prema njoj najbolje \u0107emo izraziti naslije\u0111uju\u0107i apostolsku ljubav prema Bogu i bli\u017enjima. Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski \u017eivot razvijaju\u0107i ljubav i smisao \u017ertve, kao preduslov vje\u010dnog spasenja”, rekla je Abramovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U muzi\u010dkom dijelu programa nastupili su vokalna solistkinja Zorana Latkovi\u0107 i profesor gitare Nikola Pejovi\u0107 koji su izvodili djela Paizijela i Hendla.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c mo\u017ee se pogledati do 11. oktobra u galeriji Udru\u017eenja likovnih umjetnika Crne Gore radnim danima i subotom u terminu od 11-18 sati (pauza od 16-17 h).<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Izlo\u017eba Matice crnogorske \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c otvorena je sino\u0107 u Umjetni\u010dkom paviljonu Udru\u017eenja likovnih umjetnika Crne Gore, kao zavr\u0161nica dvodnevnog Me\u0111unarodnog skupa \u201eHri\u0161\u0107anstvo i hri\u0161\u0107anska kultura u Crnoj Gori\u201c koji je organizovala Matica crnogorska.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":955510,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[3362,1226,10114],"naslovna":[],"class_list":["post-955509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-ivan-jovovic","tag-matica-crnogorska","tag-radojka-abramovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n