<\/p>\n\n\n\n
Savkovi\u0107-Vuk\u010devi\u0107 je o \u017eivotu i liku prve svetice s prostora Crne Gore govorila s naglaskom na lje\u0161ansku, predsveta\u010dku i predisposni\u010dku pro\u0161lost, te kako je Bla\u017eena Ozana isnpirisala crnogorske knji\u017eevnike.<\/p>\n\n\n\n
Prof. dr Ilija M. Vujo\u0161evi\u0107 govorio je na temu \u201eStrani putopisci o vjerskom \u017eivotu hri\u0161\u0107ana u Crnoj Gori u XIX vijeku\u201c. On je istakao da je interesovanje stranih putopisaca, oficira, geografa, etnografa, botani\u010dara i brojnih pustolova da posjete i opi\u0161u \u010dudnu ratni\u010dku zemlju Crnu Goru, kao i \u017eivot i obi\u010daje njenih \u017eitelja poraslo nakon veli\u010danstvene vojne pobjede na Krusima u septembru 1796. godine. Ve\u0107ina njih se osvrnula i na vjerski \u017eivot Crnogoraca.<\/p>\n\n\n\n
Dr Franti\u0161ek \u0160\u00edstek sa Instituta za istoriju \u010ce\u0161ke akademije nauka iz Praga predstavio je istra\u017eivanje \u201eHri\u0161\u0107anstvo u knja\u017eevini i kraljevini Crnoj Gori u \u010de\u0161kim izvorima prije Prvog svjetskog rata\u201c u kome je analizirao podatke o hri\u0161\u0107anstvu, ulogu vjerodostojnika i reprezentaciju svakodnevnog \u017eivota u knja\u017eevini i kraljevini Crnoj Gori od sredine 19. vijeka do Prvog svjetskog rata u bogatim \u010de\u0161kim izvorima. Pored stavova nau\u010dnika poput balkanologa Konstantina Jire\u010deka, koji je utvrdio da je pravoslavna crkva u Crnoj Gori samostalna i autokefalna, izlaganje je fokusirao na zapa\u017eanja \u010de\u0161kih autora koji su du\u017ee boravili u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Dr Slavko Burzanovi\u0107 i dr Olivera Popovi\u0107 s Univerziteta Crne Gore bavili su se \u201eKatoli\u010danstvom u knja\u017eevini Crnoj Gori u zapisima italijanskih putnika\u201c. Burzanovi\u0107 je govorio o najmanje 60 autora \u010dija su djela prevedena na crnogorski jezik, a sadr\u017ee bar djelimi\u010dno, podatke o Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Mr Petar Leki\u0107 govorio je na temu \u201eHri\u0161\u0107anstvo u pisanoj zaostav\u0161tini vladike Petra I Petrovi\u0107a Njego\u0161a\u201c kojasadr\u017ei brojne hri\u0161\u0107anske poruke, zbog kojih je, izme\u0111u ostalog, bio prepoznat kao svetitelj jo\u0161 za \u017eivota. Cilj rada je bila analiza cjelokupnog misaonog naslje\u0111a vladike i utvr\u0111ivanje hri\u0161\u0107anskih komponenti u njegovom sadr\u017eaju.<\/p>\n\n\n\n
Mr Predrag Lutovac iz Polimskog muzeja iz Berana obradio je \u201eRano hri\u0161\u0107anstvo crnogorskog Polimlja kroz rezultate novih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja\u201c i u svom radu dao kratki osvrt na po\u010detak hri\u0161\u0107anstva kao primarne religije u dijelu rimske provincije Prevalis \u0161to je bitno uticalo na prihvatanje hri\u0161\u0107anstva od domoroda\u010dkog i rimskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
U radu \u201eNajstariji hri\u0161\u0107anski objekat na teritoriji op\u0161tine Danilovgrad\u201c mr Bo\u0161ko Ikovi\u0107 se bavio \u0160ipkovom Glavicom koja predstavlja ud\u017ebeni\u010dki primjer gradnje jednog ranohri\u0161\u0107anskog objekta na ruralnom prostoru. Prostorije uz crkvu, naknadno podizanje supselijuma u apsidi, sahranjivanje u naosu, postojanje groblja oko crkve i drugi momenti dopu\u0161taju konstataciju o svakako najstarijem hri\u0161\u0107anskom hramu, sa prostora op\u0161tine Danilovgrad, sa kraja IV ili po\u010detka V vijeka, koji je bio u funkciji kroz du\u017ei vremenski period.<\/p>\n\n\n\n
Zavr\u0161nu IV sesiju je otvorio dr Slobodan Jerkov koji je u svom radu obradio \u201eCrnogorsko srednjovjekovno crkveno pjevanje\u201c kroz prezentaciju etnolo\u0161kih karakteristika, istorijskih doga\u0111anja, kulturolo\u0161kih i muzikolo\u0161kih opisa Srednjeg vijeka na ovom prostoru. Publicista Slobodan \u010cuki\u0107 se predstavio radom \u201eApotropejska simbolika zmije u hri\u0161\u0107anskoj sepulkralnoj tradiciji na tlu Crne Gore\u201c koji je zasnovan na rezultatima vi\u0161egodi\u0161njeg terenskog istra\u017eivanja koje je pokazalo da je u hri\u0161\u0107anskoj pogrebnoj tradiciji na prostoru Crne Gore, kako u pravoslavnoj, tako i katoli\u010dkoj, do prije jednog stolje\u0107a bilo o\u010duvano prethri\u0161\u0107ansko vjerovanje o zmiji kao \u010duvarki groba.<\/p>\n\n\n\n
U nastavku je prof. dr Dragan Veselinov izlo\u017eio razmi\u0161ljanja i zaklju\u010dke na temu \u201eSrpska pravoslavna crkva i budu\u0107nost Crne Gore\u201c. Njegov esej se odnosio na karakter porijekla Srpske pravoslavne crkve, njenu politiku od 1920\u20132025. godine u jugoslovenskom prostoru, odnosu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, uklju\u010duju\u0107i i projekciju mogu\u0107e budu\u0107e politike Srpske pravoslavne crkve prema dr\u017eavi Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Radni dio Nau\u010dnog skupa zaklju\u010den je izlaganjem mr Bo\u017eene Milji\u0107 na temu \u201ePrisustvo crkve i hri\u0161\u0107anskih motiva u popularnoj muzici nastaloj za vrijeme litija (2019\u20132020) u Crnoj Gori\u201c. Cilj njenog rada je bio da prika\u017ee kako je, u organizaciji SPC u Crnoj Gori formiran novi muzi\u010dki pravac pravoslavnih pop pjesama, u kojima dominiraju crkveni, hri\u0161\u0107anski motivi, a koji je za svrhu imao da \u0161iri vjersku propagandu tokom litija.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eHri\u0161\u0107anstvo i hri\u0161\u0107anska kultura na prostoru Crne Gore\u201c sve\u010dano je zaklju\u010den otvaranjem izlo\u017ebe \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c u u Umjetni\u010dkom paviljonu Udru\u017eenja likovnih umjetnika Crne Gore.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Drugi dan Me\u0111unarodnog nau\u010dnog skupa \u201eHri\u0161\u0107anstvo i hri\u0161\u0107anska kultura na prostoru Crne Gore\u201c u organizaciji Matice crnogorske zapo\u010deo je izlaganjem kulturolo\u0161kinje mr Nele Savkovi\u0107-Vuk\u010devi\u0107 s Univerziteta Donja Gorica na temu \u201eBla\u017eena Ozana \u2013 Lje\u0161anska sveta odiva\u201c.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":955421,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[10065,1226,8626],"naslovna":[],"class_list":["post-955420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-hriscanstvo-i-hriscanska-kultura-na-prostoru-crne-gore","tag-matica-crnogorska","tag-medjunarodni-naucni-skup"],"acf":[],"yoast_head":"\n