<\/p>\n\n\n\n
“To je porodi\u010dna pri\u010da mog supruga za koju sam saznala prije vi\u0161e od 15 godina. Ta pri\u010da pokazuje svu bizarnost rata. Ono \u0161to mi je bilo posebno literarno zanimljivo je kako javnost i politika koriste smrt mladog \u010dovjeka kao simbol i propagandu”, kazala je Ba\u0161i\u0107. U po\u010detku je, kako isti\u010de, mislila da \u0107e napisati publicisti\u010dku knjigu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTako je bilo sve do momenta dok nisam shvatila da je to porodi\u010dna istorija mog sina.Tada sam postala li\u010dno involvirana. To mi je postavilo pitanje kako razmi\u0161ljamo o takvim tragedijama, Koliko govorimo o tome, uop\u0161te o na\u0161oj kulturi sje\u0107anja\u201d, kazala je Ba\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da nije \u017eeljela da pi\u0161e porodi\u010dni spomenar ve\u0107 da ispri\u010da pri\u010du bez romantizacije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKao djevoj\u010dica sam pre\u017eivjela opsadu Sarajeva. Tako da je moja opsesivna tema pisati o traumi. Ova tema nije se ticala samo mene ve\u0107 se duboko ti\u010de i dru\u0161tva i politi\u010dkih de\u0161avanja\u201d, zaklju\u010dila je Ba\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Roman \u201eMadam Lazar\u201c Tajga Mak Gonaganja, najbolji roman napisan na irskom jeziku u ovom vijeku, premijerno je predstavljen u Crnoj Gori, i to na Me\u0111unarodnom Festivalu knjiga u Podgorici. Ovo izdanje Tre\u0107eg trga u prevodu s irskog Elvire Veselinovi\u0107, vi\u0161estruka je premijera, jer je ujedno prvi roman napisan na irskom jeziku i direktno sa irskog preveden na srpski jezik.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvo je jedan od uzbudljivijih novih romana, napisan prili\u010dno dinami\u010dno. Prati jednu li\u010dnu, porodi\u010dnu pri\u010du u nekoliko vremenskih linija, prva po\u010dinje ’30-ih godina pro\u0161log vijeka u Zapadnoj Irskoj, druga linija pred i tokom II svjetskog rata, kao i sada\u0161njost na relaciji Pariz-Brisel 2016-2018. Zaplet se mo\u017ee mjeriti sa najboljim krimi pri\u010dama, jer je u fokusu neobi\u010dan identitet Madam Lazar, koja je ve\u0107 u devetoj deceniji \u017eivota i polako je hvata demencija. Ona ima unuku koja \u0107e biti najvi\u0161e iznena\u0111ena otkri\u0107ima o svojoj baki\u201c, istaknuto je na predstavljanju.<\/p>\n\n\n\n
Centralna tema romana je kultura sje\u0107anja, kroz lik Madam Lazar, ali i istoriju irskog jezika.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRoman je rastao polako, iz pri\u010de koju mi je otac pri\u010dao o starom \u010dovjeku sa sela koji je govorio engleski jezik \u010ditavog \u017eivota, ali onda, na kraju \u017eivota postao je zbunjen i dementan i po\u010deo je da govori na irskom, \u0161to je iznenadilo njegovu porodicu i sve ljude oko njega. Kako se to moglo desiti? Postoji istorijski razlog za to, ‘1800-ih bila je velika glad u Irskoj, \u0161to je bila velika nesre\u0107a i za ljude i za irski jezik, jer je vi\u0161e od milion ljudi umrlo od gladi, ali i isto toliko napustilo zemlju. Ovo je pri\u010da o Irskoj\u201c, pojasnio je autor, koji je, na odu\u0161evljenje mnogobrojne publike, \u010ditao djelove iz romana, \u0161to je ujedno i bila jedinstvena prilika da \u010dujemo irski jezik u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n
I nova knjiga srpske pjesnikinje Radmile Petrovi\u0107 \u201cNisam znala \u0161ta nosim u sebi\u201c, u kojoj autorka spaja ljubavnu ispovijest i dru\u0161tvenu kritiku, predstavljena je sino\u0107 pred brojnim ljubiteljima poezije u Podgorici. Knjiga se bavi \u017eivotom izme\u0111u sela i grada, me\u0111u zabranama i neizre\u010denim bolima, pru\u017eaju\u0107i autenti\u010dan pogled na identitet \u017eene u savremenoj Srbiji.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMisli se da je te\u0161ko pisati o ljubavi jer svi pi\u0161u o njoj. Smatram da je zapravo lako pisati o ljubavi. To je jedini istinski spektakl koji nam se de\u0161ava. Bitno je samo iz koje perspektive se o ljubavi pi\u0161e\u201c, kazala je pjesnikinja.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da je htjela da opi\u0161e radikalnu potrebu za ljubavlju i osje\u0107anje usamljenosti djevojke koja je diplomirala i jo\u0161 nije prona\u0161la ljubav.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePisala sam o \u017eensko-\u017eenskoj ljubavi. To je, na\u017ealost prazan prostor na srpskoj knji\u017eevnoj sceni, nije to tema koja je ba\u0161 zastupljena.Morala sam da branim tu ljubav na neki na\u010din znaju\u0107i da \u0107e to da \u010dita ve\u0107ina koja takav oblik ljubavi ne podr\u017eava\u201c, kazala je Petrovi\u0107, dodaju\u0107i da je u pozadini porodi\u010dna pri\u010da, u kojoj, tako\u0111e, nije bilo previ\u0161e ljubavi.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePoku\u0161ala sam da naglasim, ne znam koliko sam u tome uspjela, da se ta radikalna potreba traganja za ljubavlju de\u0161ava kroz \u010ditav \u017eivot, barem kod ve\u0107ine ljudi\u201c, kazala je Petrovi\u0107, koja je knjigu definisala kao roman u stihu.<\/p>\n\n\n\n
Drugi dan Festivala zatvoren je nastupom jednog od najpopularnijih rok sastava ex-Yu prostora, Leb i sol, koji su nastupili na platou izme\u0111u Gradskog parlamenta i Narodne biblioteke \u201eRadosav Ljumovi\u0107\u201c.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Porodi\u010dni odlazak u Bijeljinu na obilje\u017eavanje godi\u0161njice smrti Almira Smaji\u0107a, okosnica je romana “Knjiga o Almiru”, sarajevske autorke Adise Ba\u0161i\u0107, koja je bila go\u0161\u0107a drugog dana Me\u0111unarodnog festivala knji\u017eevnosti u Podgorici. Ba\u0161i\u0107 je kazala da je rije\u010d o “privatnom romanu napisanom iz privatnih razloga”. U njemu se otvara tri decenije neispri\u010dana pri\u010da o mladi\u0107u koji je kao oficir JNA stradao u Vukovaru 1991.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":955250,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[9598],"naslovna":[],"class_list":["post-955249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-festival-knjizevnosti"],"acf":[],"yoast_head":"\n