U Crnoj Gori romskim jezikom govori 4.658 gra\u0111ana, ali on i dalje nije dio crnogorskog obrazovnog sistema, niti ima status jezika u slu\u017ebenoj upotrebi. Dok drugi jezici manjinskih naroda u\u017eivaju taj status, romski se i dalje nalazi na marginama.<\/p>\n\n\n\n
“Djeca romske nacionalnosti nemaju mogu\u0107nost da u\u010de i njeguju svoj maternji jezik kroz obrazovni sistem, \u0161to dovodi do gubitka tradicije, kulturnog naslje\u0111a i identiteta. Ako \u017eelimo dru\u0161tvo jednakih \u0161ansi, onda pravo na jezik mora biti osnovno pravo svake zajednice”, kazao je novinar Milan Sekulovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav odnos prema romskom jeziku ne samo da ugro\u017eava kulturnu ba\u0161tinu, ve\u0107 i identitet romske zajednice u Crnoj Gori. Kada djeca ne mogu u\u010diti svoj jezik u \u0161koli, dolazi do gubitka veza s pro\u0161lim generacijama, a samim tim i sa sopstvenom tradicijom. Najve\u0107i izazov u o\u010duvanju romskog jezika le\u017ei u njegovoj standardizaciji i nedostatku kvalifikovanog nastavnog kadra. Romski savjet se sna\u017eno zala\u017ee da djeca iz romskih zajednica u\u010de jezik kroz formalni obrazovni sistem.<\/p>\n\n\n\n
“Jedna od generalno budu\u0107ih aktivnosti romskog savjeta u periodu 2026-2030 je osposobljavanje kadra iz romske zajednice, na\u0107i, zajedni\u010dko rje\u0161enje kako do\u0107i do prave standardizacije, kako su to napravile pojedine zemlje u regionu”, istakao je direktor Romskog savjeta, Mensur \u0160aljaj<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Iz savjeta smatraju da bi standardizacija trebalo da krene od gurbetskog dijalekta, koji govori ve\u0107ina Roma u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n “Negdje oko 90% pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i radi\u0107emo na tome da taj jezik i standardizujemo. Svo uva\u017eavanje i po\u0161tovanje prema onih 10%, ali zaista smatram da i onih 10% u potpunosti razumije ovaj dijalekt koji govori 90% i smatram da se moram prilagoditi onoj ve\u0107ini koja na neki na\u010din ne razumije i govori ovaj jezik u kojim ja trenutno govorim”, naveo je \u0160aljaj.<\/p>\n\n\n\n Romologija u Crnoj Gori je vi\u0161e od jezika, nagla\u0161avaju iz Insituta za strane jezike, kako navode, ona obuhvata identitet, kulturu, istoriju i knji\u017eevnost. Me\u0111utim, nedostatak standardizacije spre\u010dava da se romski jezik govori i pi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n “Problem sa standardizacijom romskog jezika nije karakteristi\u010dan samo za Crnu Goru, nego uop\u0161te. Romski jezik nije dovoljno kodifikovan na nivou cijele Evrope. Mi imamo neke dobre poku\u0161aje standardizacije romskog jezika na nivou Srbije, me\u0111utim dijalekt koji se govori u Crnoj Gori nije isti. Gurbetski dijalekt je karakteristi\u010dan za Hercegovinu i Crnu Goru”, kazao je prof. dr Igor Laki\u0107<\/strong> iz Instituta za strane jezike Podgorica.<\/p>\n\n\n\n Kako navodi Laki\u0107, Ministarstvo prosvjete radi upravo na programima za uvo\u0111enje romskog izbornog predmeta u osnovnim \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n “Mi na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore opredjelili smo se da polako radimo na uvo\u0111enju master programa za romologiju koji bi onda omogu\u0107io ljudima koji zavr\u0161aju taj program da predaju romski jezik. Dakle, potrebno je na neki na\u010din stvoriti preduslove, posebno kad je u pitanju nastavni kadar, da bi romski mogao do\u0107i u \u0161kole”, naveo je Laki\u0107.<\/p>\n\n\n\n I iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava isti\u010du da je potrebno motivisati zajednicu i istovremeno pripremiti kadar i ud\u017ebenike.<\/p>\n\n\n\n “Ukoliko \u017eele zaista da se uklju\u010di romski jezik u obrazovne institucije, onda mo\u017eemo koristiti u\u010ditelje i nastavno osoblje koji izu\u010davaju romski jezik, profesore u univerzitetu za romologiju, kao \u0161to je professor iz Hrvatske ili iz Bosne, dovesti te profesore, odr\u017eati predavanja, napraviti plan rada za u\u010ditelje i za nastavnike”, kazao je Sokolj Beganaj<\/strong>, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava<\/p>\n\n\n\n Nevladine organizacije i mladi poku\u0161avaju da odr\u017ee jezik \u017eivim kroz radionice i digitalne platforme, isti\u010de direktor NVO \u201cKora\u010dajte sa nama\u201d Elvis Beri\u0161a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n “Ve\u0107ina Roma osje\u0107a veliku potrebu za o\u010duvanjem jezika jer on predstavlja identitet i kulturu zajednice. Roditelji \u017eele da djeca nau\u010de romski, ali se boje da bi fokusiranje samo na njega moglo ote\u017eati \u0161kolovanje i integraciju. Zato tra\u017ee balans. Civilni sektor za sada najvi\u0161e radi na promociji jezika \u2013 kroz radionice, kulturne aktivnosti i online platforme za u\u010denje romskog jezika, dok \u010dekamo formalne odluke o uvo\u0111enju predmeta u \u0161kole”, navodi Beri\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Mladi Romi suo\u010davaju se s jo\u0161 jednim velikim izazovom: jezik sve manje koriste u svakodnevnom \u017eivotu, \u0161to prijeti njegovom izumiranju, smatra socijana radnica \u0160ejla Pepi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n “Zaista me strah da \u0107e do\u0107i do potpune asimilacije romskog jezika, a kada se izgubi jezik, onda se izgubi i sami narod. Bez jezika nema naroda, a kada je u pitanju konkretno romski jezik, smatram da ga treba uvesti konkretno u \u0161kolskom programu kako ne bi do\u0161lo do samog izumiranja romskog jezika, tako\u0111e kako bi se smanjila i odre\u0111ena jezi\u010dka barijera”, kazala je Pepi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Put do o\u010duvanja romskog jezika u Crnoj Gori je dug, ali zapo\u010det. Potrebni su standardizacija, nastavni kadar, ud\u017ebenici i politi\u010dka volja, ali i podr\u0161ka same zajednice. Jer, kako ka\u017eu sagovornici televizije Podgorica, kada nestane jezik, nestaje i dio identiteta.<\/p>\n\n\n\n