<\/p>\n\n\n\n
Iz Matice crnogorske navode da je cilj ovog skupa da se nau\u010dno sagledaju i pru\u017ee mogu\u0107e nove interpretacije u pogledu uloge i doprinosa hri\u0161\u0107anstva, kao religije, civilizacije i kulture, crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom naslje\u0111u, odnosno crnogorskom dr\u017eavnom identitetu i subjektivitetu.<\/p>\n\n\n\n
“Hri\u0161\u0107anstvo je od njegove pojave do savremenosti prihvatano i kao kultura \u017eivljenja sa dva milenijuma dugom tradicijom civilizacijskog razvoja. Zbog toga su identiteti gotovo svih evropskih nacija utemeljeni na hri\u0161\u0107anskoj vjeri, vrijednostima i tradiciji. Istorijski razvoj hri\u0161\u0107anstva i podjela na isto\u010dnu \u2013 pravoslavnu i zapadnu \u2013 rimokatoli\u010dku konfesiju su na prostoru Crne Gore ostavili duboki uticaj, predstavljaju\u0107i u istorijskom i duhovnom razvoju dvije \u017eive hri\u0161\u0107anske tradicije. Na ovaj je na\u010din hri\u0161\u0107anstvo u Crnoj Gori dovelo do profilisanja crnogorske nacionalne identifikacije i njene osobenosti, specifi\u010dne i razli\u010dite od susjednih naroda”, kazali su iz Matice crnogorske.<\/p>\n\n\n\n
Dvodnevni Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eHri\u0161\u0107anstvo i hri\u0161\u0107anska kultura na prostoru Crne Gore\u201c \u0107e otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovovi\u0107<\/strong> u srijedu 1. oktobra u 10 \u010dasova a radni dio \u0107e se odvijati u \u010detiri sesije. U okviru prve sesije koja po\u010dinje istog dana u 10.30 sati prof. dr Ilija Velev sa Univerziteta \u201eSv. \u0106irilo i Metodije\u201c iz Skoplja predstavi\u0107e rad \u201ePojava i uspostavljanje hri\u0161\u0107anstva kao religije, civilizacije i kulture na prostoru Crne Gore\u201c. Prof. dr Bo\u017eidar \u0160ekularac \u0107e izlagati rad \u201eSpecifi\u010dnosti hri\u0161\u0107anstva u srednjem vijeku u Crnoj Gori\u201c, dr Lenka Blechova \u010celebi\u0107 sa Instituta za istoriju \u010ce\u0161ke akademije nauka iz Praga \u0107e predstaviti rad \u201eProblematika prou\u010davanja srednjovjekovne istorije crkve na podru\u010dju Boke Kotorske\u201c, a dr Tatjana Koprivica \u0107e sa koleginicama iz Rima dr Carlom Sfameni i dr Luciom Alberti predstaviti istra\u017eivanje na temu \u201eArhitektura ranohri\u0161\u0107anske Dokleje\u201c. Prof. dr Mladen Vuk\u010devi\u0107 predstavi\u0107e rad \u201e’Vjersko pitanje’ u crnogorskim ustavima i aktima ustavnog karaktera (1796\u20132007)\u201c<\/p>\n\n\n\n U drugoj sesiji koja \u0107e biti odr\u017eana istog dana od 15 sati dr Dragutin Papovi\u0107 \u0107e izlagati na temu \u201eOrganizacija ranohri\u0161\u0107anske crkve na prostoru Crne Gore\u201c, mr Vukota Vukoti\u0107 \u0107e govoriti \u201eO prvom episkopu dukljanskom\u201c, prof. dr Antun Sbutega je pripremio rad na temu \u201eSveta stolica i Duklja Vojislavljevi\u0107a\u201c, mr sc. Ivan Jovovi\u0107 \u0107e predstaviti svoj rad \u201eOsvrt na nekada\u0161nje dijeceze Barske nadbiskupije (\u017dupa Kastel Lastva i Budvanski vikarijat 1571\u20131828)\u201c, a dr sc. Savo Markovi\u0107 \u201eFranjeva\u010dki red u Baru \/ s osvrtom na franjevce u Budvi, Ulcinju i Sva\u010du u srednjem i novom vijeku\u201c. Dr Sa\u0161o Cvetkovski iz Makedonske akademije nauka i umjetnosti iz Skoplja predstavi\u0107e \u201eNovootkrivene slikane predstave Sv. Vladimira u umjetnosti Balkana XVIII i XIX vijeka\u201c, a mr Dragica \u0110ura\u0161evi\u0107-Milji\u0107 \u201eTrikonhalne sakralne gra\u0111evine na prostoru Crne Gore od ranog do kasnog srednjeg vijeka\u201c, a za kraj sesije prof. dr Maria Polimirova s Univerziteta \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c iz Sofije predstavi\u0107e rad \u201eRana \u0161tampana knjiga iz XV vijeka kao \u010dinilac o\u010duvanja hri\u0161\u0107anskih tradicija na Balkanu\u201c.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107u sesiju 2. oktobra u 10 sati otvori\u0107e mr Nela Savkovi\u0107-Vuk\u010devi\u0107 temom \u201eBla\u017eena Ozana \u2013 lje\u0161anska sveta odiva\u201c. Prof. dr Ilija M. Vujo\u0161evi\u0107 predstavi\u0107e rad \u201eStrani putopisci o vjerskom \u017eivotu hri\u0161\u0107ana u Crnoj Gori u XIX vijeku\u201c, dr Franti\u0161ek \u0160\u00edstek sa Instituta za istoriju \u010ce\u0161ke akademije nauka iz Praga predstavi\u0107e istra\u017eivanje \u201eHri\u0161\u0107anstvo u knja\u017eevini i kraljevini Crnoj Gori u \u010de\u0161kim izvorima prije Prvog svjetskog rata\u201c, a dr Slavko Burzanovi\u0107 i dr Olivera Popovi\u0107 rad \u201eKatoli\u010danstvo u knja\u017eevini Crnoj Gori u zapisima italijanskih putnika\u201c. Mr Petar Leki\u0107 govori\u0107e na temu \u201eHri\u0161\u0107anstvo u pisanoj zaostav\u0161tini vladike Petra I Petrovi\u0107a Njego\u0161a\u201c, mr Predrag Lutovac obra\u0111uje \u201eRano hri\u0161\u0107anstvo crnogorskog Polimlja kroz rezultate novih arheolo\u0161kih istra\u017eivanja\u201c, a tema mr Bo\u0161ka Ikovi\u0107a je \u201eNajstariji hri\u0161\u0107anski objekat na teritoriji op\u0161tine Danilovgrad\u201c.<\/p>\n\n\n\n Posljednju sesiju koja po\u010dinje u 15 sati istog dana otvori\u0107e dr Slobodan Jerkov temom \u201eCrnogorsko srednjovjekovno crkveno pjevanje\u201c, a nastaviti Slobodan \u010cuki\u0107 radom \u201eApotropejska simbolika zmije u hri\u0161\u0107anskoj sepulkralnoj tradiciji na tlu Crne Gore\u201c. U nastavku \u0107e prof. dr Dragan Veselinov izlo\u017eiti razmi\u0161ljanja i zaklju\u010dke na temu \u201eSrpska pravoslavna crkva i budu\u0107nost Crne Gore\u201c, a Stevo Vu\u010dini\u0107 \u0107e predstaviti rad \u201eGeneza crkava i pravoslavlja u Crnoj Gori kroz povijest: savremena devastacija i reinterpretacija crnogorske sakralne ba\u0161tine i hri\u0161\u0107anskih duhovnih vrijednosti i rituala\u201c. Borislav Cime\u0161a bavi se temom \u201e\u017divojin Peri\u0107 o karakteristi\u010dnom konfliktu svjetovnog i sakralnog u Crnoj Gori izme\u0111u dva svjetska rata\u201c, a radni dio Nau\u010dnog skupa bi\u0107e zaklju\u010den izlaganjem mr Bo\u017eene Milji\u0107 na temu \u201ePrisustvo crkve i hri\u0161\u0107anskih motiva u popularnoj muzici nastaloj za vrijeme litija (2019\u20132020) u Crnoj Gori\u201c.<\/p>\n\n\n\n U\u010desnici skupa \u0107e dati kra\u0107a saop\u0161tenja a kompletni radovi \u0107e biti publikovani u posebnom zborniku.<\/p>\n\n\n\n U sklopu Me\u0111unarodnog nau\u010dnog skupa \u201eHri\u0161\u0107anstvo i hri\u0161\u0107anska kultura na prostoru Crne Gore\u201c bi\u0107e otvorena i izlo\u017eba Matice crnogorske \u201eKult Bla\u017eene Ozane Kotorke\u201c u Umjetni\u010dkom paviljonu Udru\u017eenja likovnih umjetnika Crne Gore. Izlo\u017ebu \u0107e 2. oktobra u 19 sati otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovovi\u0107, a na izlo\u017ebi \u0107e govoriti istori\u010darka umjetnosti Radojka Abramovi\u0107, koautorka teksta kataloga.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Me\u0111unarodni nau\u010dni skup pod nazivom \u201eHri\u0161\u0107anstvo i hri\u0161\u0107anska kultura na prostoru Crne Gore\u201c koji organizuje Matica crnogorska \u0107e okupiti 28 nau\u010dnika, profesora, istra\u017eiva\u010da iz \u0161est evropskih dr\u017eava koji \u0107e se ovom temom baviti iz raznih aspekata. Skup \u0107e biti odr\u017ean u hotelu \u201ePodgorica\u201c 1. i 2. oktobra 2025. godine.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":945035,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3362,1226],"naslovna":[],"class_list":["post-953758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-ivan-jovovic","tag-matica-crnogorska"],"acf":[],"yoast_head":"\n