<\/p>\n\n\n\n
\u201cVi\u0161e od tri decenije se govori o inkluziji Roma, a su\u0161tina je da i dalje nemamo svog autenti\u010dnog predstavnika u crnogorskom parlamentu\u201d, ka\u017ee za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za afirmaciju romske i egip\u0107anske populacije Nardi Ahmetovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
A predsjednik jedine romske partije u zemlji Mensur \u0160aljaj smatra da bi prvi poslanik u Skup\u0161tini Crne Gore iz romske populacije bio sna\u017ean motiv i primjer njihovim mladim generacijama da nastave obrazovanje i da politi\u010dki djeluju:<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo bi prije svega doprinijelo ru\u0161enju predrasuda i stereotipa, smanjenju etni\u010dke distance i otvaranju \u0161ireg dru\u0161tvenog prostora za rje\u0161avanje problema sa kojima se suo\u010davamo svakodnevno.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Problem politi\u010dkog u\u010de\u0161\u0107a, me\u0111utim, nije ograni\u010den samo na Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O\u2019Flaerti (Michael O\u2019Flaherty) napominje da je Roma 12 miliona u Evropi, ali da su \u201c\u010desto izostavljeni iz politi\u010dkih odluka koje oblikuju njihove \u017eivote\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cParlamentarna zastupljenost je klju\u010dna u demokratskom dru\u0161tvu. Imajuc\u0301i vlastite predstavnike, romske zajednice mogu osigurati da se njihovi glasovi \u010duju i doprinijeti oblikovanju inkluzivnijih politika\u201d, kazao je komesar za RSE.<\/p>\n\n\n\n
Tako, na primjer, hrvatska romska populacija posljednjih deceniju i po ima vlastitog predstavnika u parlamentu \u2013 Veljka Kajtazija.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKao njihova produ\u017eena ruka u Saboru iznosim probleme koje je potrebno rije\u0161iti, a koji bi mo\u017eda ostali nevidljivi ili bi se rje\u0161avali puno sporije. Ovako institucije i njihovi predstavnici, koji te probleme mogu rje\u0161avati, o njima saznaju br\u017ee i iz prve ruke\u201d, poja\u0161anjava on za RSE.<\/p>\n\n\n\n
Sa Savezom Roma \u2013 koji okuplja 80 odsto romske populacije u zemlji \u2013 radi i na o\u010duvanju i ja\u010danju njihovog identiteta.<\/p>\n\n\n\n
To je rezultiralo, izme\u0111u ostalog, otvaranjem romske biblioteke u Zagrebu i Romskog memorijalnog centra u Jasenovcu, logoru u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno preko 16.000 Roma.<\/p>\n\n\n\n
Osim u zakonodavnoj, za Rome bi, prema mi\u0161ljenju sagovornika RSE, bilo dobro da u\u010destvuju i u drugim granama vlasti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cA za to je potrebno baviti se politikom\u201d, nagla\u0161ava Kajtazi.<\/p>\n\n\n\n
Veli\u010dina isti, uslovi razli\u010diti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tako je jedna od glavnih prepreka za u\u010de\u0161\u0107e crnogorskih Roma i Egip\u0107ana u politici \u0161to nemaju ista izborna prava kao pripadnici nacionalnih zajednica sli\u010dne veli\u010dine.<\/p>\n\n\n\n Partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori \u2013 Bo\u0161njaka, Albanaca, Hrvata\u2026 \u2013 imaju ni\u017ei izborni cenzus za ulazak u parlament u odnosu na ostale partije.<\/p>\n\n\n\n Koliko \u0107e iznositi cenzus u su\u0161tini zavisi od procenta nacionale zajednice u ukupnom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva iz 2023, Romi \u010dine 0,90, a Hrvati 0,83 odsto stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, Hrvati u crnogorskom parlamentu du\u017ee od deceniju i po imaju svog poslanika a Romi ga do sada nisu imali.<\/p>\n\n\n\n To omogu\u0107ava odredba Zakona o izboru odbornika i poslanika koji propisuje da hrvatska manjina mo\u017ee imati poslanika ukoliko osvoji 0,35 odsto glasova, \u0161to je na posljednjim izborima bilo malo vi\u0161e od hiljadu.<\/p>\n\n\n\n Nevladine organizacije su ovo zakonsko rje\u0161enje okarakterisale kao diskrimintorno po Rome i du\u017ee od deceniju tra\u017ee da se promijeni u njihovu korist.<\/p>\n\n\n\n EU godinama tra\u017ei iste uslove<\/strong><\/p>\n\n\n\n Evropska komisija godinama u svojim izvje\u0161tajima konstatuje da \u201ccenzus za politi\u010dko u\u010de\u0161\u0107e Roma u crnogorskom parlamentu koji bi osigurao ravnopravan tretman manjina jo\u0161 uvijek nije smanjen\u201d.<\/p>\n\n\n\n Skup\u0161tina je na predlog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu prije dva mjeseca izmijenila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali se ni te promjene nisu odnosile na Rome.<\/p>\n\n\n\n Na mijenjanju zakona zajedno su radile vlast i opozicija.<\/p>\n\n\n\n \u201cStoga podsti\u010demo crnogorske institucije da iskoriste predstojec\u0301i period izborne reforme kako bi postigle zna\u010dajan napredak po ovom pitanju\u201d, kazali su za RSE iz Delegacije EU u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n Iz Skup\u0161tine nisu odgovorili zbog \u010dega do sada Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije obuhvatio te promjene.<\/p>\n\n\n\n Promjene u interesu partija, ne dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posljednje izmjene izbornog zakona su \u201cna\u017ealost bile usmjerene uglavnom na interese politi\u010dkih partija\u201d, a ne dru\u0161tva, ocjenjuje za RSE prvi odbornik iz romske populacije Mensur \u0160aljaj.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, nada se da \u0107e do kraja godine i to pitanje biti rije\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n \u201cAko se ta nepravda ne ispravi, te\u0161ko mo\u017eemo govoriti o demokratskom dru\u0161tvu i evropskim vrijednostima. EU jasno tra\u017ei da Romi budu politi\u010dki zastupljeni, a to bi trebalo da bude i obaveza na\u0161e dr\u017eave.\u201d<\/p>\n\n\n\n Crna Gora namjerava da do kraja sljede\u0107e godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane \u010dlanica EU.<\/p>\n\n\n\n Jedno od najva\u017enijih poglavlja u tom procesu \u2013 23 ili Pravosu\u0111e i temeljna prava \u2013 uklju\u010duje pobolj\u0161anje polo\u017eaja Roma, koji su u izvje\u0161tajima Evropske komisije okarakterisani kao jedna od najdiskriminisanijih zajednica u zemlji.<\/p>\n\n\n\n Predsjednik Demokratske partije Roma je odborni\u010dko mjesto u podgori\u010dkom parlamentu osigurao \u201cpreko\u201d izborne liste opozicione Demokratske partije socijalista.<\/p>\n\n\n\n To mu je, isti\u010de, omogu\u0107ilo da u gradskom parlamentu vi\u0161e puta potencira sre\u0111ivanje napu\u0161tenih stanova u cilju stambenog zbrinjavanja Roma, izgradnju infrastrukture u naseljima u kojima \u017eive i osiguravanje normalnih uslova za \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n U glavnom gradu, prema rezultatima popisa, \u017eivi 60 odsto crnogorskih Roma.<\/p>\n\n\n\n \u201cMoja uloga je da insistiram na tome da se glas romske zajednice \u010duje i uva\u017eava\u2026 Na\u017ealost, iako se o ovim pitanjima govorilo, do danas nismo nai\u0161li na konkretne rezultate.\u201d<\/p>\n\n\n\n Vlast u Podgorici \u010dini koalicija sa dr\u017eavnog nivoa \u2013 predvo\u0111ena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spaji\u0107a, Demokratama vicepremijera Alekse Be\u010di\u0107a i Demokratskim frontom predsjednika parlamenta Andrije Mandi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Ahmetovi\u0107: To bi bila korektivna mjera, ne privilegija<\/p>\n\n\n\n \u201cIzmjena zakona kojom bi se taj mehanizam pro\u0161irio i na Rome ne bi bila privilegija, ve\u0107 korektivna mjera. To je minimum politi\u010dke odgovornosti i na\u010din da se nadoknadi decenijska isklju\u010denost i obespravljenost. Samo tako mo\u017eemo govoriti o jednakim \u0161ansama\u201d, ka\u017ee za RSE direktor CAREP-a Nardi Ahmetovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de i da je broj pripadnika romske populacije na popisu dva do tri puta manji u odnosu na procjene crnogorskih i me\u0111unarodnih organizacija.<\/p>\n\n\n\n To je, poja\u0161njava, posljedica toga \u0161to se dio njih na popisu izjasnio kao pripadnici drugog naroda.<\/p>\n\n\n\n To direktno uti\u010de na polo\u017eaj ove zajednice.<\/p>\n\n\n\n \u201cUpravo ta razlika izme\u0111u zvani\u010dnih i stvarnih brojki je razlog \u0161to na\u0161i problemi nikada ne postaju dio dr\u017eavnih politika, ve\u0107 ostaju \u2018projektne teme\u2019. Projekat traje 12 ili 36 mjeseci, a onda zajednica ponovo padne u zaborav\u201d, upozorava Ahmetovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Posebno isti\u010de pozitivne posljedice politi\u010dke participacije u Sjevernoj Makedoniji \u2013 zaposlenost visokoobrazovanih Roma u dr\u017eavnim institucijama, pove\u0107an broj upisa na svim nivoima obrazovanja i regulisan polo\u017eaj osoba bez dokumenata.<\/p>\n\n\n\n Romska populacija u Sjevernoj Makedoniji prvi put od osamostaljivanja dr\u017eave nema nijednog poslanika u parlamentu.<\/p>\n\n\n\n Na posljednjim izborima 2024. \u010detiri romske partije su bile na izbornoj listi koalicije predvo\u0111enom sada vladaju\u0107om partijom VMRO-DPMNE. Me\u0111utim, niko od romskih kandidata nije izabran za poslanika.<\/p>\n\n\n\n U svim dosada\u0161njim vladama, pripadnik romske zajednice pokriva mjesto ministra bez portfelja.<\/p>\n\n\n\n U aktuelnom sazivu Skup\u0161tine Srbije nema predstavnika romskih partija. U ranijem periodu, poslanici romske nacionalnosti su bili predstavnici drugih partija.<\/p>\n\n\n\n Romska zajednica u Skup\u0161tini Kosova ima najmanje jedno garantovano poslani\u010dko mjesto od 120. Postoji mogu\u0107nost da osvoje jo\u0161 jedno, ukoliko dobiju najve\u0107i broj glasova me\u0111u Romima, A\u0161kalijama i Egip\u0107anima.<\/p>\n\n\n\n Romi u Bosni i Hercegovini nemaju svoju partiju, iako su po Ustavu nacionalna manjina. Zato se ne mogu kandidovati za \u010dlana Predsjedni\u0161tva i Dom naroda Parlamenta, sastavljene od tri konstitutivna naroda \u2013 Bo\u0161njaka, Srba i Hrvata.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Derve Sejdi\u0107a i Jakoba Fincija, koji su tu\u017eili BiH zbog uskra\u0107ivanja tih prava.<\/p>\n\n\n\n Sud je presudio u njihovu korist 2009, tra\u017ee\u0107i izmjene izbornog zakona i Ustava BiH.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, presuda nije sprovedena, jer ne postoji politi\u010dki konsenzus za to.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja regiona koja, od uvo\u0111enja vi\u0161estrana\u010dkog sistema, u nacionalnom parlamentu nije imala poslanika iz romske populacije.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":953282,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[1889,2568,8042],"naslovna":[],"class_list":["post-953281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-politika","tag-predrasude","tag-romi"],"acf":[],"yoast_head":"\n