<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Jovovi\u0107 je zahvalio u svoje i ime Matice crnogorske organizatorima na pozivu da bude neposredno uklju\u010den u Kongres i podsjetio na crnogorsko-slova\u010dke \u201eintenzivne i sadr\u017eajne istorijske veze koje su uslovljene sli\u010dnim etno-jezi\u010dkim identitetom, koje se\u017eu duboko u pro\u0161lost, u rani srednji vijek, u doba pokr\u0161tavanja Slovena, tj. djelatnost zajedni\u010dkih svetitelja isto\u010dne i zapadne crkve \u0106irila i Metodija, \u010dije je djelo jedan od nose\u0107ih stubova hri\u0161\u0107anske Evrope.\u201c<\/p>\n\n\n\n
“Misija koju su nastavili njihovi u\u010denici i sljedbenici omogu\u0107ila je da i poslije toliko vjekova na jednom \u0161irokom geografskom prostoru, uprkos \u010dinjenici \u0161to je ve\u0107ina slovenskih naroda dugo vremena bila izlo\u017eena razli\u010ditim oblicima asimilacije, opstane svijest o zajedni\u010dkom porijeklu, bez obzira \u0161to su \u017eivjeli u razli\u010ditim dr\u017eavnim formacijama, uslovljavaju\u0107i razli\u010dite kulturolo\u0161ke obrasce me\u0111u Ju\u017enim, Zapadnim i Isto\u010dnim Slovenima. Jednu od neizostavnih li\u010dnosti koja je aktivno sudjelovala u izgradnji panslavisti\u010dke ideologije, daju\u0107i nemjerljiv doprinos prou\u010davanju pro\u0161losti, odnosno identiteta slovenskih naroda, predstavlja Jozef \u0160afarik, kome je s razlogom posve\u0107ena predmetna me\u0111unarodna nau\u010dna konferencija, pri \u010demu \u017eelim da napomenem da su odjeci njegove nau\u010dne djelatnosti bili prisutni u posrednoj i neposrednoj komunikaciji sa crnogorskim vladikom Petrom II Petrovi\u0107em Njego\u0161em”, istakao je Jovovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je prokomentarisao i otkrivanje biste antifa\u0161iste Jana Bulika, istaknutog Slovaka iz Kraljevine Jugoslavije, koji je stradao u nacisti\u010dkom konc-logoru.<\/p>\n\n\n\n
“Takav \u010din Matice slova\u010dke svjedo\u010di da ona njeguje kulturu sje\u0107anja, u ovom slu\u010daju antifa\u0161isti\u010dke tradicije, koja je danas svuda u Evropi na udaru revizionisti\u010dkih pokreta, koji u svom djelovanju koriste razli\u010ditu metodologiju, da bi rehabilitovali razne kolaborante u svojim sredinama. Upravo ovom prilikom \u017eelim da apostrofiram zajedni\u010dku antifa\u0161isti\u010dku tradiciju crnogorskog i slova\u010dkog naroda oli\u010denu u pukovniku Arseniju Boljevi\u0107u, koji se nakon bjekstva iz logora priklju\u010dio slova\u010dkim ustanicima u Banskoj Bistrici, sredi\u0161tu Slova\u010dkog narodnog ustanka, daju\u0107i puni doprinos u osloba\u0111anju Slova\u010dke od nacisti\u010dke okupacije”, rekao je Jovovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Petar Leki\u0107 je izlo\u017eio svoj rad na temu \u201eKult sv. \u0106irila i Metodija u crnogorskoj istoriji\u201c u kome je, izme\u0111u ostalog, istakao da se \u0161tovanje sv. \u0106irila u crnogorskoj tradiciji pronalazi u \u201eMolitvenoslovu\u201c iz 1494. godine koji je \u0161tampan u \u0161tampariji crnogorske dinastije Crnojevi\u0107a i to u okviru \u201ePsaltira s posljedovanjem\u201c, jednoj od pet knjiga koje su tamo \u0161tampane.<\/p>\n\n\n\n
“Brojne bogoslu\u017ebene knjige sadr\u017ee \u0161tovanje sveslovenskog svetitelja \u0106irila. Svakako da je za sve crkve slovenskih naroda njegov kult bio od izuzetnog uticaja, pa je bio nezaobilazan u procesijama”, rekao je Leki\u0107 i dodao da je jedno vrijeme bio izostavljen iz crkvenih kalendara, da bi se od 1885. godine u crnogorskom crnogorskom \u010dasopisu \u201eOrli\u0107\u201c ponovo na\u0161lo \u0161tovanje sv. \u0106irila, u\u010ditelja slovenskog 14. februara i 11. maja sv. \u0106irila i Metodija za pravoslavni kalendar.<\/p>\n\n\n\n
“Posebno slavljenje sv. \u0106irila se pronalazi za 14. februar i sv. \u0106irila i Metodija za 11. maj tako\u0111e u sadr\u017eaju pravoslavnog crkvenog kalendara u \u010dasopisu Grlica koji je izlazio od 1889. do 1897. godine u crnogorskoj prijestonici. Tokom modernog doba i u rimokatoli\u010dkoj i isto\u010dnopravoslavnoj tradiciji grade se hramovi posve\u0107eni sveslovenskim prosvjetiteljima”, rekao je Leki\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Matica slova\u010dka je zajedno sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Slova\u010dke organizovala ovaj kongres i me\u0111unarodnu konferenciju povodom 230 godina od ro\u0111enja Pavla Jozefa \u0160afarika, kao i drugih predstavnika tzv. Generacije sveslovenske ideje. Izlaganja sa konferencije bi\u0107e objedinjena u posebnom zborniku.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovovi\u0107 i \u010dlan Matice crnogorske, crnogorski istori\u010dar Petar Leki\u0107 u\u010destvovali su na dvodnevnom VI Kongresu matica i institucija slovenskih naroda u gradu Martin na sjeveru Slova\u010dke u okviru koga je danas odr\u017ean i nau\u010dni skup na temu \u201eDrugi talas narodnog preporoda \/ Generacija sveslovenskog jedinstva\u201c.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":951685,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3362,1226,7831,2776],"naslovna":[],"class_list":["post-951684","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-ivan-jovovic","tag-matica-crnogorska","tag-petar-lekic","tag-slovacka-2"],"acf":[],"yoast_head":"\n