U ranim jutarnjim satima 11. septembra \u010detiri putni\u010dka aviona ameri\u010dkih kompanija na\u0161la su se u fokusu do tada nezamislivog scenarija. \u010clanovi ekstremisti\u010dke grupe Al-Qaida, koju je predvodio Osama bin Laden, oteli su letove s ciljem da ih iskoriste kao oru\u017eje.<\/p>\n\n\n\n U roku od manje od dva sata, dvije od tri najprepoznatljivije ameri\u010dke gra\u0111evine bile su pogo\u0111ene. Dvostruki tornjevi, simbol ekonomske mo\u0107i Njujorka i globalnog kapitalizma, uru\u0161ili su se u oblaku dima i pra\u0161ine. Pentagon je bio o\u0161te\u0107en, a planirana jo\u0161 ve\u0107a katastrofa u Va\u0161ingtonu sprije\u010dena je hrabro\u0161\u0107u putnika na letu 93.<\/p>\n\n\n\n Ukupan broj \u017ertava bio je \u0161okantan: gotovo 3.000 ljudi poginulo je, a vi\u0161e od 6.000 ranjeno. Me\u0111u stradalima su bili gra\u0111ani vi\u0161e od 90 zemalja.<\/p>\n\n\n\n Ko je stajao iza napada?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odgovornost za napade ubrzo je preuzela Al-Qaida, mre\u017ea militantnih islamista nastala krajem 1980-ih tokom rata u Afganistanu. Osama bin Laden, vo\u0111a organizacije, ve\u0107 je bio poznat ameri\u010dkim i me\u0111unarodnim bezbjednosnim agencijama zbog prethodnih napada \u2013 uklju\u010duju\u0107i bomba\u0161ke eksplozije ambasada SAD-a u Keniji i Tanzaniji 1998. godine, te napad na ameri\u010dki razara\u010d USS Cole 2000. u Jemenu.<\/p>\n\n\n\n Otmi\u010dari su bili uglavnom dr\u017eavljani Saudijske Arabije, uz nekoliko iz Egipta, Libana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su pro\u0161li obuke letenja u SAD-u, te su detaljno planirali napade pod vo\u0111stvom Kalida \u0160eika Mohameda, klju\u010dnog arhitekte 11. septembra.<\/p>\n\n\n\n Neposredne posljedice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Reakcija Sjedinjenih Dr\u017eava bila je brza i sna\u017ena. Predsjednik D\u017eord\u017e W. Bu\u0161 proglasio je “rat protiv terorizma”, koncept koji je definisao globalne odnose u narednim godinama. Ve\u0107 u oktobru 2001. ameri\u010dke i savezni\u010dke snage zapo\u010dele su vojnu operaciju u Afganistanu s ciljem svrgavanja talibanskog re\u017eima koji je pru\u017eao uto\u010di\u0161te Al-Qaidi.<\/p>\n\n\n\n Avioindustrija je pretrpjela drasti\u010dne promjene. Uvedeni su strogi pregledi putnika, zabrane uno\u0161enja odre\u0111enih predmeta, kao i formiranje ameri\u010dke Agencije za bezbjednost transporta (TSA).<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dki Kongres usvojio je Patriot Act, koji je zna\u010dajno pro\u0161irio ovla\u0161\u0107enja bezbjednosnih slu\u017ebi, uklju\u010duju\u0107i nadzor komunikacija i pritvaranje osumnji\u010denih bez optu\u017enice.<\/p>\n\n\n\n Na globalnom planu, uvedene su nove procedure kontrole putnika, poja\u010dana me\u0111unarodna saradnja obavje\u0161tajnih slu\u017ebi i redefinisani standardi bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dke i vojne posljedice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rat u Afganistanu (2001) bio je direktna posljedica 11. septembra. On je trajao dvije decenije, \u010dime je postao najdu\u017ei ameri\u010dki rat u istoriji.<\/p>\n\n\n\n Invazija na Irak 2003. godine tako\u0111e je opravdavana “ratom protiv terorizma”, iako je kasnije utvr\u0111eno da Sadam Husein nije bio povezan s 11. septembrom niti je posjedovao oru\u017eje za masovno uni\u0161tenje, \u0161to je bila glavna teza ameri\u010dke administracije.<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dka vanjska politika pre\u0161la je iz faze unipolarnog trijumfalizma 1990-ih u fazu konstantnog anga\u017emana na Bliskom istoku, \u0161to je izazvalo brojne kontroverze i krize.<\/p>\n\n\n\n Globalne promjene<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedanaesti septembar imao je dalekose\u017ene posljedice koje se osjete i danas. SAD je u\u010dvrstio vojno prisustvo na Bliskom istoku i u Centralnoj Aziji, dok su globalne sile poput Rusije i Kine koristile fokusiranost Va\u0161ingtona na terorizam da u\u010dvrste svoje regionalne pozicije.<\/p>\n\n\n\n U mnogim zapadnim dru\u0161tvima porasla je netrpeljivost prema muslimanima i imigrantima s Bliskog istoka. Medijski i politi\u010dki diskurs oblikovan je kroz prizmu “borbe civilizacija”, \u0161to je dodatno polariziralo javnosti.<\/p>\n\n\n\n Umjesto da iskorijeni terorizam, “rat protiv terorizma” doprinio je stvaranju novih militantnih grupa. Iz ostataka Al-Qaide kasnije se izrodila tzv. Islamska dr\u017eava (ISIS). Od svakodnevnog putovanja avionom do kori\u0161tenja interneta, promijenio se na\u010din na koji ljudi razmi\u0161ljaju o privatnosti i bezbjednosti. Nadzor je postao normalizovan, a debate o ravnote\u017ei izme\u0111u sloboda i bezbjednosti postale su stalna tema.<\/p>\n\n\n\n Slike ru\u0161enja tornjeva Svjetskog trgovinskog centra postale su globalno prepoznatljiv simbol XXI stolje\u0107a. Televizijski prenosi u\u017eivo omogu\u0107ili su da milioni ljudi \u0161irom svijeta prate doga\u0111aje gotovo u realnom vremenu. To je dodatno poja\u010dalo \u0161ok i osje\u0107aj nesigurnosti.<\/p>\n\n\n\n Mediji su oblikovali narativ o “napadu na slobodu i demokratiju”, dok su kriti\u010dari kasnije ukazivali da su upravo uvedene mjere ograni\u010denja prava pokazale paradoks reakcije na napade.<\/p>\n\n\n\n Dugoro\u010dne posljedice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dvadeset i \u010detiri godine nakon napada, svijet jo\u0161 uvijek \u017eivi s posljedicama. Afganistan je pro\u0161ao kroz ameri\u010dku invaziju, dugotrajan rat i kona\u010dno povratak talibana na vlast 2021. godine. Irak je pro\u0161ao kroz invaziju, gra\u0111anski rat i pojavu ISIS-a. Milioni ljudi u regionu iskusili su direktne posljedice “rata protiv terorizma”.<\/p>\n\n\n\n Za Sjedinjene Dr\u017eave, 11. septembar ostao je trauma koja je trajno preoblikovala politi\u010dki sistem, oja\u010dala ulogu bezbjednosnog aparata i redefinisala percepciju vanjskog neprijatelja. Za me\u0111unarodnu zajednicu, to je bio trenutak nakon kojeg globalni poredak nikada vi\u0161e nije bio isti. Umjesto optimizma posthladnoratovske ere, zavladao je osje\u0107aj stalne prijetnje i nesigurnosti koji traje sve do dana\u0161njih dana.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedanaesti septembar 2001. godine upisan je kao jedan od najzna\u010dajnijih i najkontroverznijih datuma u savremenoj istoriji. U pitanju nije bio samo napad na Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, ve\u0107 doga\u0111aj koji je oblikovao globalnu politiku, bezbjednosne paradigme i me\u0111unarodne odnose za naredne decenije.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":951487,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[7714,1784,5037,145],"naslovna":[],"class_list":["post-951486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-jedan-dan","tag-njujork","tag-planeta","tag-svijet"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"Trenutak](\"https:\/\/static.klix.ba\/media\/images\/vijesti\/250911033.4_xl.jpg?v=1757573605\")
\n
![\"Fotografija](\"https:\/\/static.klix.ba\/media\/images\/vijesti\/250911033.2_xl.jpg?v=1757573603\")
![\"Posljedice](\"https:\/\/static.klix.ba\/media\/images\/vijesti\/250911033.3_xl.jpg?v=1757573603\")