Iako bi pravo na bolovanje trebalo da bude zagarantovano, praksa pokazuje druga\u010diju sliku \u2013 zaposleni iz straha \u010desto izbjegavaju da ga koriste, \u010dak i kad im je po\u0161teda od posla neophodna.<\/p>\n\n\n\n
“Malo se ili nimalo govori o onim zaposlenima, koji zaista trebaju zdravstvenu njegu, a da su sprije\u010deni ili su u nemogu\u0107nosti da je koriste, zbog straha od odmazde od poslodavca, odre\u0111enih \u0161ikaniranja po povratku sa tog bolovanja, smanjenje zarade, koje je zna\u010dajno za veliki broj zaposlenih tokom kori\u0161\u0107enja pravo na privremenu sprije\u010denost za rad, i u kona\u010dnom u Crnoj Gori, ne rijetko iz straha, \u010dak i od otkaza, zbog kori\u0161\u0107enja privremene mjere sprije\u010denosti za rad, kazala je predstavnica Unije slobodnih sindikata, Ivana Mihajlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebno zabrinjava, ka\u017ee Mihajlovi\u0107, \u0161to zaposleni rijetko prijavljuju nepravilnosti, jer nemaju povjerenja u institucije i boje se dodatnih posljedica. Situacija je, isti\u010de, dodatno komplikovana za one koji su zaposleni na odre\u0111eno – u strahu od gubitka posla, rijetko se odlu\u010duju da koriste bolovanje.<\/p>\n\n\n\n
“Morate imati u vidu i armiju svih zaposlenih koji rade pod nesigurnim ugovorima o radu: poput zaposlenih po ugovoru na odre\u0111eno, koji zaista smatraju da po nekim konkludentnim radnjama poslodavaca, takvo odsustvo nije po\u017eeljno i da eventualno mogu biti zamjenjeni, da za njih ugovori ne\u0107e biti produ\u017eeni, zbog \u010dega se slabo odlu\u010duju da koriste pravo u onim trenucima kada je ono zaista opravdano i potrebno”, istakla je Mihajlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Izmjenama Zakona o radu iz 2019-te, regulisane su odre\u0111ene nedoumice oko kori\u0161\u0107enja godi\u0161njih odmora i bolovanja, ali to nije rije\u0161ilo sve probleme. Dodatan izazov je, nagla\u0161ava, i nizak procenat naknade za vrijeme bolovanja, posebno u privatnom sektoru, gdje sindikalnog dijaloga gotovo da nema, pa su zaposleni prepu\u0161teni sebi.<\/p>\n\n\n\n
“Poku\u0161avamo da taj iznos podigenmo na ve\u0107i stepen. Dakle, pa tako imamo primjer iz prakse, da ona ide i do 90 odsto osnova za naknadu , ali na\u017ealost to je naj\u010de\u0161\u0107i slu\u010daj samo za zaposlene u javnom sektoru, koji na neki na\u010din opet pregovaraju sa dr\u017eavom i mogu da ispregovaraju neke bolje uslove. U privatnom sektoru nemamo razvijen socijalni dijalog u toj mjeri. Nemamo puno zaklju\u010denih kolektivnih ugovora, pa je prostor za djelovanje na \u017ealost su\u017een”, kazala je Mihajlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dok se radnici suo\u010davaju sa brojnim preprekama pri ostvarivanju prava na bolovanje, sindikati upozoravaju da je neophodno unaprijediti zakonsku za\u0161titu i osna\u017eiti socijalni dijalog, poru\u010dila je Mihajlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n