<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
To je povodom Svjetskog dana prevencije samoubistava, koji se obilje\u017eava svake godine 10. septembra ocijenila za Portal RTCG spec. medicinske psihologije Mina Gazivoda sa Klinike za psihijatriju \u201cdr Du\u0161an Kosovi\u0107\u201d Klini\u010dkog centra Crne Gore (KCCG).<\/p>\n\n\n\n
Za Portal RTCG, psiholo\u0161kinja Gazivoda precizira da je va\u017eno znati da suicid nije ni \u201cdobar\u201d ni \u201clo\u0161\u201d \u010din. On se de\u0161ava, kako je objasnila, kada osoba osjeti toliko jaku unutra\u0161nju patnju da joj se \u010dini da trenutno nema dovoljno snage ili resursa da se nosi s njom.
<\/p>\n\n\n\n
“Koliko god da su ovakve misli neprijatne, zapo\u010dinjanje razgovora o tome kako se osje\u0107amo je prvi korak ka izla\u017eenju iz potencijalnog rizika da sebi ne\u0161to uradimo”, poru\u010dila je psiholo\u0161kinja Gazivoda za Portal.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je znati, precizira Gazivoda, da razgovor o suicidanim mislima ne pove\u0107ava rizik od toga da ga osoba po\u010dini, ve\u0107 ga, kako nagla\u0161ava, upravo takav razgovor mo\u017ee pomo\u0107i jer omogu\u0107ava dijeljenje osje\u0107anja, pru\u017ea podr\u0161ku i smanjuje stigmu oko teme samopovre\u0111ivanja.<\/p>\n\n\n\n
“Suicidalne misli su samo misli, ne moramo da postupamo u skladu s njima. Kao i sve druge misli i one su privremene i prolazne”, ka\u017ee psiholo\u0161kinja.<\/p>\n\n\n\n
Kada se takve misli i osje\u0107aji jave, doktorka savjetuje da osoba treba da usmjeri pa\u017enju na to da samo pre\u017eivi taj trenutak ili naredni sat umjesto da razmi\u0161lja o daljoj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
“Mo\u017eemo pozvati osobu kojoj vjerujemo i podijeliti sa njom kako se u tom trenutku osje\u0107amo. Kratke vje\u017ebe disanja, meditacija i vo\u0111enje dnevnika mogu pomo\u0107i da usporite misli i smanjite napetost. Tako\u0111e, aktivnosti koje opu\u0161taju poput \u0161etnje, slu\u0161anje muzike ili omiljenog hobija, tako\u0111e mogu biti od pomo\u0107i”, savjetuje psiholo\u0161kinja.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da je od zna\u010daja i institucionalna podr\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n
Svi kojima je neophodna pomo\u0107 mogu pozvati na SOS liniju 1555 i Hitna pomo\u0107 124. SOS linija pru\u017ea psiholo\u0161ku podr\u0161ku i prevenciju suicida, a rade je stru\u010dnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, poput psihologa i psihoterapeuta.<\/p>\n\n\n\n
A podr\u0161ku mogu da pru\u017ee, kako dr navodi i razne institucije, a to su: \u0161kole, bolnice, domovi zdravlja, centri bezbjednosti i NVO sektor kroz prevenciju, edukaciju i smanjenje stigme. Va\u017eno je, isti\u010de Gazivoda, da \u0161to vi\u0161e ljudi u ovim slu\u017ebama bude obu\u010deno za rad sa osobama koje imaju suicidalne misli.<\/p>\n\n\n\n
“Cijelo dru\u0161tvo treba da ula\u017ee u akcije koje promovi\u0161u zdrave stilove \u017eivota, pru\u017eaju vje\u0161tine za pomo\u0107 u kriznim situacijama, podsti\u010du solidarnost i podi\u017eu svijest o mentalnom zdravlju, posebno o prevenciji suicida”, poru\u010duje psiholo\u0161kinja.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, najva\u017enije, veliku podr\u0161ku mo\u017ee dati i porodica \u2013 kroz povjerenje i bliskost, ali i sama osoba \u2013 kroz informisanje, u\u010denje komunikacije, upravljanje bijesom i tra\u017eenje pomo\u0107i kada joj je potrebna.<\/p>\n\n\n\n
“Pomo\u0107 se mo\u017ee pru\u017eiti individualno ili grupno, kroz psihoterapiju i\/ili lijekove, a najbolje je kada se obje metode kombinuju”, smatra Gazivoda.<\/p>\n\n\n\n
Koji su naj\u010de\u0161\u0107i razlozi zbog kojih ljudi razmi\u0161ljaju o samoubistvu?<\/p>\n\n\n\n
Psiholo\u0161kinja Gazivoda ka\u017ee da suicidalne misli mogu nastati iz najrazli\u010ditijih i li\u010dnih razloga. Prema njenim rije\u010dima, to mogu biti: nagomilani pritisci, \u017eivotne te\u0161ko\u0107e, negativan na\u010din razmi\u0161ljanja, nemogu\u0107nost da otvoreno poka\u017eemo nezadovoljstvo, ili suo\u010davanje s krizama i gubicima.
<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161ava da uzrok gotovo nikada nema samo jedan razlog. Obi\u010dno je rezultat kombinacije vi\u0161e razli\u010ditih faktora.<\/p>\n\n\n\n
“Ljudi koji do\u017eivljavaju suicidna ose\u0107anja dolaze iz najrazli\u010ditijih slojeva dru\u0161tva, obrazovnih profila i sa razli\u010dtim crtama li\u010dnosti. Ne postoji standardni profil osobe koja je suicidalna”, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n
Dugotrajno osje\u0107anje patnje, bezizlaznosti i bespomo\u0107nosti pove\u0107ava rizik od suicidalnih misli. Naj\u010de\u0161\u0107e, iako ne uvijek, uzrok je kombinacija: unutra\u0161njih faktora (osjetljiva li\u010dnost i smanjen nagon za samoodr\u017eanjem) i spolja\u0161njih, nepovoljnih okolnosti. Razloge za samopovre\u0111ivanje treba pa\u017eljivo procijeniti, uzimaju\u0107i u obzir osobu i njene \u017eivotne okolnosti.<\/p>\n\n\n\n
“Ono \u0161to za nekoga mo\u017ee biti izvor manjeg stepena distresa kod nekog drugog mo\u017ee probuditi sna\u017ean inpuls za samopovrje\u0111ivanjem. Znaci za brigu mogu biti razli\u010diti poput ideje beznade\u017enosti, krivice, gre\u0161nosti, osje\u0107anje praznine, bola ili tuge, promjene \u017eivotnih navika, oscilacije raspolo\u017eenja, promjene pona\u0161anja”, upozorava psiholo\u0161kinja.<\/p>\n\n\n\n
“Nisu sve depresivne osobe suicidalne”<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee da se mogu grubo izdvojiti dvije kategorije ljudi sa pove\u0107anim rizikom od suicidalnog pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n
“To su pacijenti koji boluju od depresije i osobe sklone impulsivnom i nepromi\u0161ljenom pona\u0161anju. Oni klini\u010dki daju sasvim razli\u010ditu sliku i uglavnom imaju razli\u010dite stilove razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja \u0161to uslo\u017enjava prepoznavanja suicidalnog potencijala kod neke osobe. Nisu sve depresivne osobe suicidalne niti su sve impulsivne osobe agresivne samo prema drugima”, istakla je Gazivoda.<\/p>\n\n\n\n
Crna Gora i dalje na vrhu evropske ljestvice po stopi suicida<\/p>\n\n\n\n
U susret Svjetskom danu prevencije samoubistava, ju\u010de je iz Klini\u010dkog centra Crne Gore saop\u0161teno da, iako je tokom protekle godine zabilje\u017een manji broj suicida od ranijeg prosjeka, Crna Gora je i dalje na vrhu evropske ljestvice po stopi suicida, gotovo dvostruko iznad prosjeka.
<\/p>\n\n\n\n
Naveli su da to jasno ukazuje da se ovom problemu i dalje ne posve\u0107uje dovoljno pa\u017enje na nivou zdravstvenih i socijalnih politika, pa tako i dalje nemamo strategiju za prevenciju suicida.<\/p>\n\n\n\n
Tema obilje\u017eavanja za period 2024\u20132026. godine je \u201ePromijenimo narativ o samoubistvu\u201c, a ovogodi\u0161nji slogan \u201eZapo\u010dnimo razgovor\u201c nagla\u0161ava va\u017enost trenutka da iz kulture \u0107utanja, stigme i nerazumijevanja pre\u0111emo u kulturu otvorenosti i empatije.<\/p>\n\n\n\n
“Promjena narativa zna\u010di podsticanje pojedinaca, zajednica, organizacija i institucija da otvore iskrene razgovore o suicidu i mentalnom zdravlju \u2013 jer samo razgovorom mo\u017eemo ru\u0161iti barijere i graditi dru\u0161tvo zasnovano na razumijevanju i solidarnosti”, istakli su iz te ustanove.<\/p>\n\n\n\n
Promjena narativa o suicidu zna\u010di da moramo, isti\u010du, kona\u010dno preduzeti zna\u010dajne korake da iz kulture \u0107utanja i stigme pre\u0111emo u kulturu otvorenosti, empatije i podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine vi\u0161e od 727 000 osoba \u0161irom svijeta \u017eivot zavr\u0161i suicidom, \u0161to zna\u010di da svakih 40 sekundi jedna osoba realizuje suicid.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, prema podacima iz (SZO), suicid je \u010detvrti vode\u0107i uzrok smrti mladih u dobi izme\u0111u 15 i 29 godina, nakon saobra\u0107ajnih nesre\u0107a, tuberkuloze i nasilja.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Skoro polovina pacijenata koja izvr\u0161i samoubistvo nikada ranije nije bila na psihijatrijskom lije\u010denju niti joj je ukazana druga vrsta psiholo\u0161ke pomo\u0107i. Pa ipak, prema nekim istra\u017eivanjima \u010dak 70% suicidalnih osoba na neki na\u010din nagovje\u0161tava svoje misli i namjere, dok njih \u010dak 40% o tome jasno govori. Ovo stvara prostor za mnogo ve\u0107e ulaganje u prevenciju i rano prepoznavanje osoba sa ovim rizikom. Zapo\u010dinjanje razgovora o tome kako se osje\u0107amo je prvi korak ka izlasku iz potencijalnog rizika da sebi ne\u0161to uradimo.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":951226,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[7564,7565,6576,7566],"naslovna":[],"class_list":["post-951225","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-razgovora","tag-samoubistava","tag-samoubistvo","tag-svjetski-dan-prevencije"],"acf":[],"yoast_head":"\n