Istra\u017eiva\u010di u Velikoj Britaniji su u periodu od \u010detiri godine analizirali podatke vi\u0161e od 473.000 ljudi, starosti izme\u0111u 39 i 72 godine. Rezultati su bili zabrinjavaju\u0107i: oni koji su gledali televiziju du\u017ee od \u010detiri sata dnevno imali su 28 odsto ve\u0107i rizik od razvoja demencije, 35 odsto ve\u0107i rizik od depresije i 16 odsto ve\u0107i rizik od Parkinsonove bolesti, u odnosu na ljude koji su ispred ekrana provodili manje od jednog sata dnevno.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, umjereno kori\u0161\u0107enje ra\u010dunara van posla pokazalo je suprotan efekat \u2013 za\u0161titni. U\u010desnici koji su koristili ra\u010dunar od 30 do 60 minuta dnevno imali su ni\u017ee rizike od demencije, Parkinsonove bolesti i depresije, u pore\u0111enju sa onima koji su ra\u010dunar koristili rje\u0111e. Jo\u0161 zanimljiviji je nalaz da je zamjena samo 30 minuta dnevnog \u201era\u010dunarskog vremena\u201c vje\u017ebanjem dovela do smanjenog rizika od demencije i Parkinsonove bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Autori istra\u017eivanja smatraju da je klju\u010d u samom sjedentarnom na\u010dinu \u017eivota. Dugi periodi sjedenja bez kretanja povezani su sa biomarkerima hroni\u010dne upale, a upravo takve promjene mogu da pokrenu ili ubrzaju neuroinflamaciju i tako doprinesu neurodegeneraciji \u2013 procesu koji dovodi do bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove.<\/p>\n\n\n\n
Ovu obimnu studiju predvodio je Han\u017eang Vu, doktor nauka sa Univerziteta tradicionalne medicine u Tian\u0111inu u Kini, a rezultati su objavljeni u uglednom \u010dasopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity. Ipak, istra\u017eiva\u010di isti\u010du da njihovi nalazi imaju i odre\u0111ena ograni\u010denja. Naime, podaci o tome koliko su u\u010desnici gledali televiziju prikupljani su na osnovu samoizvje\u0161tavanja, \u0161to mo\u017ee da bude podlo\u017eno pristrasnosti i nepouzdanom sje\u0107anju. Tako\u0111e, nije isklju\u010deno ni da su drugi faktori, koje studija nije obuhvatila, uticali na dobijene rezultate.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ta ovo zna\u010di za prosje\u010dnog gledaoca? Prije svega \u2013 televizija sama po sebi nije neprijatelj. Ona mo\u017ee da bude izvor informacija, zabave i opu\u0161tanja. Problem nastaje kada pasivno sjedenje ispred ekrana postane svakodnevna vi\u0161esatna navika. Umjesto nekoliko uzastopnih epizoda serije, stru\u010dnjaci savjetuju da se vrijeme provedeno uz televizor svjesno ograni\u010di i kombinuje sa drugim aktivnostima: \u0161etnjom, vje\u017ebanjem, \u010ditanjem ili dru\u0161tvenim kontaktima, pogotovo u kasnijim godinama.<\/p>\n\n\n\n
U krajnjoj liniji, klju\u010d je u ravnote\u017ei. Ukoliko televizija postane samo jedan od mnogih na\u010dina opu\u0161tanja, a ne dominantna aktivnost, njeno mjesto u na\u0161em \u017eivotu mo\u017ee biti i zdravo i korisno.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gledanje televizije je ve\u0107 decenijama jedna od omiljenih navika za odmor i opu\u0161tanje. Mnogi ga do\u017eivljavaju kao bezazlen na\u010din da \u201eugase mozak\u201c poslije napornog dana, ali sve vi\u0161e nau\u010dnih dokaza upozorava da taj vid pasivne zabave nosi i skrivene rizike. Naime, nova istra\u017eivanja pokazuju da dugo sjedenje ispred ekrana ne ugro\u017eava samo fizi\u010dku kondiciju, ve\u0107 mo\u017ee da ostavi trajne posljedice i na zdravlje mozga.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":951017,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3509,7442,7443],"naslovna":[],"class_list":["post-951016","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-demencija","tag-depresija","tag-televizija"],"acf":[],"yoast_head":"\n