<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
“Pozivamo Ministarstvo kulture i medija da primjeni zakon i stavi ta\u010dku na neodgovornu praksu (pre)imenovanja ulica, koja slu\u017ei samo jednoj politi\u010dkoj ideolo\u0161koj agendi, umjesto javnom interesu”, navodi se u saop\u0161tenju grupe nevladinih organizacija i gra\u0111anskih aktiviskinja.<\/p>\n\n\n\n
U saop\u0161tenju ka\u017eu da je prijedlog za imenovanje ulice podnijelo Udru\u017eenje boraca ratova od 1990. Crne Gore, kojeg zastupa Radan Nikoli\u0107, a u njemu se Vlahovi\u0107 opisuje kao \u201cistaknuta li\u010dnost\u201d zbog u\u010de\u0161\u0107a u borbama protiv \u201chrvatske paravojske\u201d kod Karlovca. Obja\u0161njava se i da je njegova jedinica bila uklju\u010dena u ratna dejstva na Kordunu, kao i da je prije pogibije, 28.12.1991. godine, uni\u0161tio neprijateljski tenk, \u0161to predlaga\u010di vide kao \u201cherojski \u010din\u201d i \u201cispoljeni patriotizam u odbrani otad\u017ebine\u201d, koji \u201csvjedo\u010di o zadnjoj generaciji regruta JNA dostojnih ratne slave svojih predaka\u201d.<\/p>\n\n\n\n
“Posebno problemati\u010dnim smatramo obrazlo\u017eenje u kojem se navodi da je Vlahovi\u0107 \u201epoginuo za otad\u017ebinu\u201c, iako je jasno da se tada nalazio na teritoriji suverene dr\u017eave Hrvatske, koja je proglasila nezavisnost jo\u0161 25. juna 1991. godine. Takve formulacije iskrivljuju istorijske \u010dinjenice, ali i predstavljaju opasnu relativizaciju doga\u0111aja iz ratova devedesetih, \u010dije posljedice osje\u0107amo i danas. Pojam \u2018otad\u017ebina\u2019 u ovom slu\u010daju je zloupotrijebljen kao izgovor za ratne pohode, iza kojeg je dr\u017eava svoje mlade ljude slala da poginu u besmislenom i nepotrebnom ratu, koji nije donio ni\u0161ta dobro i u koji nikada nijesu ni smjeli biti poslati”, poru\u010duju u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Dodatno, kako su ocijenili, va\u017eno je sagledati \u0161iri istorijski kontekst, naro\u010dito ulogu Jugoslovenske narodne armije (JNA), koja je u tom periodu djelovala kao agresor.<\/p>\n\n\n\n
“JNA je bila agresorska sila \u010dije su akcije dovele do stradanja i razaranja \u0161irom Hrvatske. U vrijeme kada je Vlahovi\u0107 stradao, krajem decembra 1991. godine, opsada Dubrovnika bila je u punom jeku, uklju\u010duju\u0107i i granatiranje za\u0161ti\u0107enog Starog grada \u2013 kulturnog dobra pod za\u0161titom UNESCO-a. Samo mjesec dana ranije zavr\u0161ena je opsada Vukovara, tokom koje je ubijeno preko 2700 ljudi, protjerano 22000, a gra\u0111ani su 56 dana \u017eivjeli bez vode, struje i osnovnih sredstava za \u017eivot. Iako su neke kasarne JNA bile blokirane ili i napadnute od strane hrvatskih snaga, to ne umanjuje odgovornost JNA koja je svojim djelovanjem izazvala op\u0161ti strah i nesigurnost me\u0111u gra\u0111anima Karlovca, koji su bili izlo\u017eeni granatiranju i oru\u017eanim napadima”, isti\u010du u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, podsje\u0107aju da odluku o anga\u017eovanju JNA u Hrvatskoj nije donijelo legalno i legitimno Predsjedni\u0161tvo SFRJ, jedini ustavni organ nadle\u017ean za vojsku, jer je u to vrijeme bilo u blokadi.<\/p>\n\n\n\n
Navode da, uz razumijevanje boli porodica i prijatelja mnogih mladih ljudi, koji su izgubili \u017eivote zbog osvaja\u010dke politike tada\u0161nje dr\u017eave, va\u017eno je znati zbog \u010dega su poginuli u ratu i ko za taj rat primarno snosi odgovornost.<\/p>\n\n\n\n
“Smatramo da ovakav potez Savjeta predstavlja grubo kr\u0161enje Zakona o spomen-obilje\u017ejima i akt institucionalizovanog istorijskog revizionizma. To je jo\u0161 jedan poku\u0161aj da se kroz simboli\u010dki prostor – ulice i trgove – mijenja karakter ratova 90-ih i uloge JNA u njima”, ka\u017eu u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107aju da, Zakon o spomen obilje\u017ejima precizno defini\u0161e kriterijume zaprogla\u0161enje \u201cistaknute li\u010dnosti\u201d, a to mo\u017ee biti samo lice:1) koje je posebno zaslu\u017eno za dr\u017eavni, dru\u0161tveni, ekonomski, nau\u010dni ili kulturni razvoj Crne Gore ili odre\u0111enog podru\u010dja, odnosno mjesta u CrnojGori; 2) \u010dije djelo ima me\u0111unarodni istorijski, nau\u010dni, kulturni, humanisti\u010dki ili sportski zna\u010daj; 3) koje je bilo organizator ili istaknuti u\u010desnik oslobodila\u010dkog rata, ustanka ili pokreta; 4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fa\u0161izma. Tako\u0111e, Zakon jasno propisuje da nije dozvoljeno podizati spomen-obilje\u017eje: licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomaga\u010da; licu koje je zastupalo fa\u0161isti\u010dke, \u0161ovinisti\u010dke ili nacisti\u010dke ideje ili ideologije; ili licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji \u010dovje\u010danstva imalo negativnu ulogu.<\/p>\n\n\n\n
“Na\u017ealost, ova inicijativa nije izolovan slu\u010daj, ve\u0107 predstavlja nastavak politike imenovanja ulica po pripadnicima JNA i Vojske Jugoslavije \u2013 poput Branka Krvavca, Vukomana Te\u0161ovi\u0107a, kapetana \u0110urka Bojovi\u0107a i pilota Eldina Hrapovi\u0107a – koja je zapo\u010deta u Pljevljima, a sada se prenosi i na teritoriju Glavnog grada. Ovo ukazuje na obrazac opasne i uporne politike koja, pod pla\u0161tom \u201cpatriotizma\u201d, afirmi\u0161e ratnu pro\u0161lost koja je Crnu Goru ve\u0107 jednom skupo ko\u0161tala odvela u me\u0111unarodnu izolaciju”, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Ovakvi postupci, kako smatraju, \u0161tete i spoljnopoliti\u010dkoj poziciji Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
“Pro\u0161le godine, upravo zbog naru\u0161enih odnosa sa Hrvatskom, Crna Gora nije zatvorila Poglavlje 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), \u010diji dio \u010dine i dobrosusjedski odnosi. Ovim se \u0161alje poruka da Crna Gora nije spremna da se suo\u010di sa sopstvenom pro\u0161lo\u0161\u0107u, ali i da svjesno provocira susjede i dr\u017eave \u010dlanice EU. Crna Gora mora pokazati da i vrijednosno pripada Evropskoj uniji, \u0161to uklju\u010duje po\u0161tovanje zakona, ljudskih prava isloboda, uz odgovoran odnos prema pro\u0161losti”, zaklju\u010duju u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Filip Kuzman, Antifa\u0161isti Cetinja<\/p>\n\n\n\n
Tea Gorjanc Prelevi\u0107, Akcija za ljudska prava (HRA)<\/p>\n\n\n\n
Daliborka Uljarevi\u0107, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/p>\n\n\n\n
Ervina Dabi\u017einovi\u0107, Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA<\/p>\n\n\n\n
Velija Muri\u0107, Crnogorski komitet pravnika za za\u0161titu ljudskih prava<\/p>\n\n\n\n
Demir Li\u010dina, Udru\u017eenje \u0160trpci \u2013 protiv zaborava<\/p>\n\n\n\n
Milo\u0161 Vukanovi\u0107, Udru\u017eenje profesora istorije Crne Gore HIPMONT<\/p>\n\n\n\n
Dina Bajramspahi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>\n\n\n\n
Jovana Marovi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nevladine organizacije i gra\u0111anske aktivistkinje izra\u017eavaju sna\u017eno protivljenje odluci Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Glavnog grada Podgorica da ulicu u Podgorici nazove po Darku Vlahovi\u0107u, mla\u0111em vodniku Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je poginuo 28. decembra 1991. godine na teritoriji Republike Hrvatske.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":949578,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[6581,749],"naslovna":[],"class_list":["post-949577","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-aktivistkinje","tag-nvo"],"acf":[],"yoast_head":"\n