-Sedmo\u010dasovno radno vrijeme je trenutno inicijativa u fazi detaljne analize i konsultacija sa svim socijalnim partnerima. Jasno je da sektori poput zdravstva, vojske i policije imaju svoje specifi\u010dnosti i zahtijevaju poseban pristup. Na\u0161 cilj nije da donosimo univerzalno rje\u0161enje bez uva\u017eavanja realnosti svakog sektora, ve\u0107 da gradimo sistem koji \u0107e biti odr\u017eiv, pravedan i primjenjiv \u2013 kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n
Ona je kazala da reforma Zakona o rad<\/strong>u donosi fleksibilnije oblike anga\u017eovanja, balans izme\u0111u privatnog i poslovnog \u017eivota i uskla\u0111ivanje sa evropskim standardima, i podsjetila da direktiva o jednakim zaradama garantuje da \u017eene i mu\u0161karci za isti ili jednako vrijedan rad imaju pravo na istu platu \u2013 ne kao privilegiju, ve\u0107 kao zakonsko pravo, nezavisno od dobre volje poslodavaca. Pojasnila je i da program Garancije za mlade<\/strong> ve\u0107 bilje\u017ei prve rezultate, te da se socijalna ekonomija razvija kao nova poluga zapo\u0161ljavanja i inkluzije ranjivih grupa<\/p>\n\n\n\n Najavili ste sveobuhvatnu reformu radnog zakonodavstva. Koji su klju\u010dni segmenti koji \u0107e biti promijenjeni i u kom vremenskom okviru planirate zavr\u0161etak procesa? Konkretno, u kojoj fazi su izmjene Zakona o radu koje uklju\u010duju rad na daljinu i fleksibilne oblike anga\u017eovanja? Da li imate povratne informacije od Evropske komisije?<\/em><\/strong> <\/strong><\/p>\n\n\n\n Reforma radnog zakonodavstva koju sprovodimo nije samo tehni\u010dko uskla\u0111ivanje sa EU standardima, ve\u0107 temeljna promjena filozofije rada u Crnoj Gori. Fokusirani smo na stvaranje normativnog okvira koji \u0107e biti pravedan i konkurentan, ali i sa druge strane human, jer vjerujemo da uspje\u0161na ekonomija po\u010diva na zdravim, motivisanim i zadovoljnim ljudima.<\/p>\n\n\n\n Upravo zato, izmjene Zakona o radu obezbje\u0111uju unapre\u0111enje transparentnosti radnih uslova, uspostavljaju balans izme\u0111u privatnog i poslovnog \u017eivota, \u0161to u krajnjem doprinosi fleksiblnijim radnim uslovima na tr\u017ei\u0161tu rada. Naime, navedeno zakonsko rje\u0161enje podsti\u010de roditelje i pru\u017eaoce njege da ostanu na tr\u017ei\u0161tu rada uz omogu\u0107avanje da raspored rada prilagode svojim potrebama, u smislu davanja prava da zatra\u017ee fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati ili da rade od ku\u0107e. Ovaj Predlog zakona bio je upu\u0107en na razmatranje Evropskoj komisiji, nakon \u010dega su nam dostavljeni komentari u cilju unaprje\u0111enja teksta Predloga zakona i potpune uskla\u0111enosti sa evropskim zakopnodavstvom u ovoj oblasti. Plan ministarstva je da reformisani Zakon o radu bude usvojen do kraja ove godine.<\/p>\n\n\n\n Na sastanku Pododbora za Poglavlje 19 u Briselu potvr\u0111ena je dobra dinamika na\u0161eg procesa i spremnost da Crna Gora bude me\u0111u zemljama regiona koje su predvodnici u implementaciji evropskih standarda u oblasti rada.<\/p>\n\n\n\n \u0160ta \u0107e konkretno zna\u010diti uskla\u0111ivanje sa direktivama EU o jednakim zaradama za \u017eene i mu\u0161karce i o odre\u0111ivanju minimalne zarade? Kada o\u010dekujete da Zakon o radu bude u potpunosti uskla\u0111en sa praksom Evropske unije?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Uskla\u0111ivanje sa Direktivom o jednakim zaradama za \u017eene i mu\u0161karce zna\u010di da \u0107e plata za isti ili rad jednake vrijednosti ubudu\u0107e biti stvar prava, a ne privilegije ili dobre volje poslodavaca. Transparentnost zarada, koju uvodimo, otkloni\u0107e prostor za diskriminaciju, ali i oja\u010dati povjerenje zaposlenih u poslodavce i institucije. Na ovaj na\u010din \u0161aljemo jasnu poruku da Crna Gora gradi dru\u0161tvo u kojem je rad cijenjen i pla\u0107en po zaslugama, a ne po polu.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o Direktivi o primjerenim minimalnim zaradama, ona podrazumijeva da minimalna zarada vi\u0161e ne\u0107e biti samo za\u0161tita od apsolutnog siroma\u0161tva, ve\u0107 instrument dostojanstvenog \u017eivota svakog radnika i njegove porodice. Time se podi\u017ee i ukupni kvalitet tr\u017ei\u0161ta rada i otvaraju mogu\u0107nosti za ve\u0107u potro\u0161nju i ekonomski rast.<\/p>\n\n\n\n Dono\u0161enje navedenih izmjena Zakona o radu planirano je do kraja teku\u0107e godine. U pripremi ovog Predloga zakona, pru\u017eena jer tehni\u010dka i ekspertska podr\u0161ka Me\u0111unarodne organizacije rada. Zavr\u0161ena je javna rasprava nakon koje je tekst unaprije\u0111en na na\u010din \u0161to su prihva\u0107eni komentari, predlozi i sugestije kako od strane privrede tako i od strane zaposlenih. Sljede\u0107i korak je da nakon unutra\u0161nje Vladine procedure, koja je u toku, Predlog zakona uputimo Evropskoj Komisiji na komentare.<\/p>\n\n\n\n Na\u0161 cilj je da do kraja ove godine Zakon o radu bude u potpunosti uskla\u0111en sa praksom Evropske unije, \u010dime potvr\u0111ujemo strate\u0161ko opredjeljenje Crne Gore da bude dio evropske porodice dr\u017eava ne samo formalno, ve\u0107 i u kvalitetu \u017eivota svojih gra\u0111ana. <\/em><\/p>\n\n\n\n Uveli ste inicijativu za sedmo\u010dasovno radno vrijeme u javnom i privatnom sektoru. Kako odgovarate na bojazan poslodavaca, posebno iz gra\u0111evinskog i turisti\u010dkog sektora, da bi ova mjera mogla ugroziti produktivnost i prihode?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Razumijemo zabrinutost poslodavaca, ali upravo brojna evropska iskustva pokazuju da kra\u0107e radno vrijeme donosi dugoro\u010dnu korist i radnicima i privredi. Primjeri Islanda, Njema\u010dke <\/strong>i Velike Britanije<\/strong> jasno pokazuju da radnici koji rade kra\u0107e su odmorniji, motivisaniji i produktivniji, a prihodi kompanija ostaju stabilni ili \u010dak u ve\u0107ini slu\u010dajeva su u porastu. Su\u0161tina nije u tome da radimo vi\u0161e sati, nego da radimo pametnije i organizovanije.<\/p>\n\n\n\n U Crnoj Gori radna sedmica trenutno traje prosje\u010dno 42,8 sati, \u0161to nas svrstava me\u0111u zemlje sa najdu\u017eim radnim vremenom u Evropi. Istovremeno, imamo najni\u017ei rast produktivnosti u regionu, kako pokazuje analiza Svjetske banke. To zna\u010di da broj radnih sati ne garantuje produktivnost, ve\u0107 je klju\u010dno kako se rad organizuje i koliko su zaposleni motivisani. Kra\u0107e radno vrijeme je put ka ja\u010doj i konkurentnijoj ekonomiji, a ne prijetnja privredi.<\/p>\n\n\n\n Da li \u0107e postojati izuzeci od ovog pravila i koje grane bi eventualno mogle biti oslobo\u0111ene ove obaveze?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Sedmo\u010dasovno radno vrijeme je trenutno inicijativa u fazi detaljne analize i konsultacija sa svim socijalnim partnerima. Jasno je da sektori poput zdravstva, vojske i policije imaju svoje specifi\u010dnosti i zahtijevaju poseban pristup. Na\u0161 cilj nije da donosimo univerzalno rje\u0161enje bez uva\u017eavanja realnosti svakog sektora, ve\u0107 da gradimo sistem koji \u0107e biti odr\u017eiv, pravedan i primjenjiv, vode\u0107i ra\u010duna o kontinuitetu pru\u017eanja usluga u oblastima od posebnog javnog zna\u010daja.<\/p>\n\n\n\n Kako planirate kontrolisati da sedmo\u010dasovno radno vrijeme ne uti\u010de negativno na plate zaposlenih?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Sedmo\u010dasovno radno vrijeme ne\u0107e zna\u010diti smanjenje plata zaposlenih, ve\u0107 uskla\u0111ivanje satnice i redefinisanje obra\u010duna zarada. Na\u0161 cilj je da radnici rade manje sati, a da dobijaju istu platu, jer samo tako ova mjera ima smisla. Time \u0161aljemo sna\u017enu poruku da Crna Gora \u017eeli da gradi dru\u0161tvo zadovoljnih i produktivnih ljudi.<\/p>\n\n\n\n U Ministarstvu se kreira nova javna politika socijalne ekonomije. \u017delimo da upoznamo gra\u0111ane koji je cilj ove politike, kakav zna\u010daj ona ima i u kojoj fazi je izrada dokumenata?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Ministarstvo rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga pokrenulo je izradu nove javne politike socijalne ekonomije, \u010diji je cilj otvaranje radnih mjesta uz o\u010duvanje vrijednosti solidarnosti, jednakosti i inkluzije, posebno za te\u017ee zapo\u0161ljive osobe, mlade i ranjive grupe. Do sada Crna Gora nije imala strategiju ni zakon u ovoj oblasti, \u0161to je ote\u017eavalo razvoj i podr\u0161ku socijalnim preduze\u0107ima koja, pored tr\u017ei\u0161ne uloge, donose dru\u0161tvenu vrijednost rje\u0161avaju\u0107i probleme poput nezaposlenosti, siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n Formirane su radne grupe koje rade na nacrtima Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije i Zakona o socijalnoj ekonomiji, kroz konsultacije sa dr\u017eavnim institucijama, civilnim sektorom, socijalnim partnerima i privredom, kako bi se uspostavio jasan pravni okvir i razvila kultura partnerstva izme\u0111u dr\u017eave, biznisa i zajednice.<\/p>\n\n\n\n U kojoj fazi je sprovo\u0111enje programa Garancije za mlade u Crnoj Gori i \u0161ta biste istakli kao najzna\u010dajnije rezultate do sada?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Program Garancije za mlade trenutno se sprovodi u Bijelom Polju, Nik\u0161i\u0107u i Ulcinju, gdje je tokom prvog kvartala 2025. godine uklju\u010deno 527 lica, od \u010dega je skoro 54% \u017eena, a vi\u0161e od 80% u\u010desnika \u010dine mladi od 15 do 24 godine. Posebno sam ponosna \u0161to smo posvetili pa\u017enju ranjivim grupama, me\u0111u kojima je 34 u\u010desnika iz RE populacije, osoba sa invaliditetom i korisnika materijalnog obezbje\u0111enja. Ve\u0107 sada imamo prve rezultate \u2013 95 zaposlenja.<\/p>\n\n\n\n U toku je priprema naredne faze koja podrazumijeva uklju\u010divanje mladih u konkretne mjere zapo\u0161ljavanja, obrazovanja, pripravni\u0161tva i obuka, a javni poziv za izbor izvo\u0111a\u010da mjera ve\u0107 je raspisan. Sve to pokazuje da Garancija za mlade u Crnoj Gori ide u pravcu evropskih standarda i da mladima pru\u017eamo realne \u0161anse da u\u0111u na tr\u017ei\u0161te rada u roku od \u010detiri mjeseca od registracije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Inicijativa za\u00a0sedmo\u010dasovno radno vrijeme\u00a0usmjerena je na pove\u0107anje produktivnosti i zadovoljstva radnika, bez smanjenja plata \u2013 kazala je ministarka rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga\u00a0Naida Ni\u0161i\u0107\u00a0u intervjuu za\u00a0Bankar.\u00a0\u00a0Ona je podsjetila da u Crnoj Gori radna sedmica trenutno traje prosje\u010dno 42,8 sati, \u0161to nas svrstava me\u0111u zemlje sa najdu\u017eim radnim vremenom u Evropi, a istovremeno, imamo najni\u017ei rast produktivnosti u regionu, kako pokazuje analiza Svjetske banke.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":949153,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[652,5218],"naslovna":[],"class_list":["post-949152","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-naida-nisic","tag-radno-vrijeme"],"acf":[],"yoast_head":"\n