<\/p>\n\n\n\n
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje je na osnovu zvani\u010dnih statisti\u010dkih podataka, ocijenio da se Crna Gora nalazi u demografskoj krizi u du\u017eem vremenskom periodu, a procjenu da se iz dr\u017eave od 2011. do 2023. godine odselilo oko 94.000 stanovnika, ocjenili su kao zabrinjavaju\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrema popisu MONSTAT-a iz 2023. godine, Crna Gora ima 623.633 stanovnika, \u0161to zna\u010di prirodni prira\u0161taj od svega 147 ljudi godi\u0161nje u posljednjih 20 godina. Posebno zabrinjava depopulacija sjevera, iz kojeg se u posljednjih 12 godina iselilo 25.247 stanovnika, dok jug zemlje bilje\u017ei rast od 10 odsto\u201d, naveo je Guti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ministar je objasnio da demografski izazovi obuhvataju \u010detiri klju\u010dne kategorije: prirodno kretanje stanovni\u0161tva, migracije, starenje i regionalne razlike.<\/p>\n\n\n\n
Naglasio je da je prvi negativni prirodni prira\u0161taj zabilje\u017een 2020. godine, a nastavljen u naredne dvije godine, dok je najmanji broj \u017eivoro\u0111ene djece, 6.964, registrovan 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePodgorica i Budva su glavni imigracioni centri, dok op\u0161tine sa emigracionim trendom imaju stariju populaciju i manju sposobnost demografske obnove. Procjenjuje se da se izme\u0111u 2011. i 2023. godine iz Crne Gore iselilo oko 94.000 ljudi, \u0161to zna\u010di da je u prosjeku dnevno napu\u0161talo zemlju 22 osobe\u201d, dodao je Guti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prosje\u010dna starost stanovni\u0161tva porasla je sa 31 godine 1991. na 39,7 godina 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n
Devet op\u0161tina ve\u0107 sada se nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, a u njima \u017eivi 36,3% ukupnog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Milena Vukoti\u0107, na\u010delnica Odsjeka statistike demografije i migracija u MONSTAT-u, na istom sastanku pojasnila je da je prirodni prira\u0161taj Crne Gore u 2024. godini bio pozitivan, ali minimalan \u2013 svega 648 stanovnika, odnosno jedan promil.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOd 25 op\u0161tina, njih 16 imalo je negativan prirodni prira\u0161taj, a najve\u0107e gubitke bilje\u017eile su Pljevlja i Cetinje. Vi\u0161e faktora uti\u010de na negativan prirodni prira\u0161taj, uklju\u010duju\u0107i migracije, broj djece po \u017eeni, stopu fertilnog stanovni\u0161tva i starenje populacije. Najve\u0107i broj gra\u0111ana Crne Gore odselio je radi posla, \u0161kolovanja ili boravka van zemlje\u201d, kazala je Vukoti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je dodala da najve\u0107i procenat \u017eena koje ra\u0111aju dvoje djece iznosi 41%, dok \u010detiri i vi\u0161e djece ra\u0111a svega 5% \u017eena. Najve\u0107i procenat \u017eena u fertilnom dobu ima Budva (52,2%) i Podgorica (48,4%), a najmanji Plu\u017eine, \u0160avnik i Pljevlja.<\/p>\n\n\n\n
Na sjednici je Odbor za zdravstvo rad i socijalno staranje Skupstine Crne Gore, ocijenio da su demografski trendovi u Crnoj Gori veoma nepovoijni, naro\u010dito u pogledu negativnog prirodnog prira\u0161taja u mnogim op\u0161tinama, iseljavanja stanovni\u0161tva sa sjevera, odiiva mladih kao i starenja populacije.
Stav Odbora je da problematika demografskog razvoja mora biti u vrhu prioriteta donosioca oduka i da je potrebno unaprijediti ekonomsku politiku dr\u017eave, naro\u010dito u pogledu ravnomjernog regionalnog razvoja, obezbijediti kvalitetnije uslove \u017eivota, \u0161to pored ekonomske sigurnosti podrazumijeva i pravnu sigurnost, dodatno unapre\u0111enje sistema zdravstvene i socijalne za\u0161tite, kvalitetnije obrazovanje i bolju stambenu politiku.<\/p>\n\n\n\n
Odbor je pozvao Vladu Crne Gore da, u najkra\u0107em mogu\u0107em roku, izradi Strategiju demografskog razvoja, odnosno populacione politike i da, u procesu kreiranja Strategije, uklju\u010di sve relevantne \u010dinioce – Skup\u0161tina Crne Gore, Zajednica op\u0161tina, Univerzitet Crne Gore, MONSTAT, nevladine organizacije i druge institucije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crna Gora je u posljednjih 20 godina zabilje\u017eila gotovo zanemarljiv rast broja stanovnika \u2013 svega 3.600 ljudi. Dok se sjever suo\u010dava s gubitkom od preko 25 hiljada stanovnika, jug bilje\u017ei rast od 10 odsto. Ove podatke iznio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Guti\u0107 tokom konultativnog saslu\u0161anja na temu “Demografski trendovi i prirodni prira\u0161taj u Crnoj Gori”.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":945276,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[5345,17915,2513,16794,46],"naslovna":[],"class_list":["post-948016","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-damir-gutic","tag-demografska-kriza","tag-monstat","tag-prirodni-prirastaj","tag-sjever"],"acf":[],"yoast_head":"\n