“Ovakav trend imamo u kontinuitetu. Nismo imali jednu jedinu godinu kada je kvantum poljoprivredne proizvodnje u pitanju, da smo imali trend prekinut, da nije samo smanjenje izvoza, a pove\u0107anje uvoza”, ka\u017ee Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Krstovi\u0107 podsje\u0107a da smo pro\u0161le godine na uvoz hrane potro\u0161ili preko 770 miliona.<\/p>\n\n\n\n
“To nam govori da mi svakog dana inostranu poljoprivrednu proizvodnju supstitui\u0161emo, odnosno finansijski podr\u017eavamo sa 2,2 miliona eura, odnosno sa preko 2,5 eura od strane svakog stanovnika Crne Gore po danu, \u0161to je katastrofa”, ocjenjuje Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dno je, poru\u010duje on, podsta\u0107i mlade da proizvode hranu. Neophodna je i modernizacija, naro\u010dito u uslovima kada nedostaje radna snaga, osim toga da se proizvodi dovoljno za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
“Toliko novca koliko se po\u0161alje u inostranstvo za kupovinu proizvoda biljnog i \u017eivotinjskog porijekla, to je onaj isti novac koji da se na\u0111e ovdje kod nas mogao bi zna\u010dajno da popravi situaciju kod doma\u0107ih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da”, isti\u010de Krstovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Decenijsko ulaganje kroz IPARD projekte i agrobud\u017eete nije dalo rezultate, konstatuje analiti\u010dar Predrag Ze\u010devi\u0107, pa je deficit u razmeni i dalje visok. Ukazuje na probleme inflacije, ali i visoke cijene doma\u0107ih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n
“Do\u0161li smo do toga da je, recimo, kilogram smokve koji ima na svakom koraku u podulici bio me\u0111u pet i deset eura, dalje kilogram maline devet eura. Iako je Crna Gora veoma zna\u010dajan proizvo\u0111a\u010d maline, na\u0161i doma\u0107i proizvodi su postali preskupi za doma\u0107e gra\u0111ane. I tako preskupe proizvode mi ne mo\u017eemo plasirati na regionalnim tr\u017ei\u0161tima gdje su cijene ni\u017ee”, ka\u017eao je Ze\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pitali smo Ze\u010devi\u0107a da li \u0107e ovogodi\u0161nja su\u0161a, ali i po\u017eari, dodatno pove\u0107ati uvoz hrane.<\/p>\n\n\n\n
“Apsolutno i to zbog toga \u0161to Crna Gora ranije nije bila su\u0161no podru\u010dje. Crna Gora nema sistem hidrofora i tih sistema navodnjavanja, kao \u0161to to ima recimo, Izrael koji je veliki proizvo\u0111a\u010d hrane. Zna\u010di, jednostavno moramo druga\u010dije po\u010deti da razmi\u0161ljamo, i o samoj strategiji razvoja poljoprivrede”, nagla\u0161ava Ze\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na ovim podacima Uprave za statistiku najvi\u0161e novca potro\u0161eno je na uvoz mesa, zatim mlije\u010dnih prera\u0111evina i jaja. Na listi su i vo\u0107e, povr\u0107e, kafa, \u010dajevi, za\u010dini, riba i morski plodovi, te alkoholna i bezalkoholna pi\u0107a.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nema promjene, bar tako pokazuje statistika, trgovinski deficit u poljoprivredi i dalje raste i pribli\u017eio se iznosu od pola milijarde eura ili preko 50 miliona eura je vi\u0161i nego lani. Preliminarni podaci Monstata pokazuju i to da je uvoz porastao za 11,5 procenata, a i izvoz u prvoj polovini 2025. pao na svega 38 miliona i manji je za 3,7 odsto nego u istom periodu prethodne godine. Za Radio Crne Gore poljoprivrednik iz Zete Luka Krstovi\u0107, potvr\u0111uje nastavak lo\u0161eg, negativnog, \u010dak, kako ka\u017ee, pogubnog trenda za crnogorske poljoprivrednike.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":947387,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[1637,2980],"naslovna":[],"class_list":["post-947386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-poljoprivreda","tag-trgovina"],"acf":[],"yoast_head":"\n