<\/p>\n\n\n\n
Veliki me\u0111udr\u017eavni sastanak Ujedinjenih nacija koji je trebalo da donese prvi obavezuju\u0107i me\u0111unarodni dokument koji bi trebalo da na globalnom nivou ograni\u010di zaga\u0111enje plastikom, poslije 10 dana nije urodio plodom.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav rezultat je zapravo bio i o\u010dekivan. Petrohemijske dr\u017eave, a pre svega SAD, Saudijska Arabija i Kuvajt, ve\u0107 decenijama unazad se opiru bilo kakvim mjerama koje ograni\u010davaju rast proizvodnje, a samim tim i rast profita u petrohemijskoj industriji, pi\u0161e u tekstu za sajt klima 101, Kristina Cvejanov, stru\u010dnjak za upravljanje otpadom.<\/p>\n\n\n\n
Kako navodi , po\u0161to je plastika petrohemijski proizvod, bilo bi naivno o\u010dekivati da ove zemlje, \u010dije su ekonomije zavisne od petrohemije, ne\u0107e iskoristiti sva sredstva da zaustave dogovor koji je uklju\u010divao i ograni\u010denje proizvodnje petrohemijskih proizvoda kao \u0161to je plastika.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj sporazum bio je najavljen jo\u0161 u martu 2022. godine. Tada je UNEP (Program Ujedinjenih nacija za \u017eivotnu sredinu) dao tri godine za njegovu izradu, o \u010demu su svjetski mediji izvje\u0161tavali kao o velikom uspjehu.<\/p>\n\n\n\n
Ali optimizam po ovom pitanju je i tada bio nerealan i manipulativan: ne mo\u017ee jedan protokolarni sporazum, \u010dija bi primjena ionako bila upitna, da se progla\u0161ava nekakvom velikom pobjedom nad plastikom. U tom klju\u010du treba posmatrati i neuspjeh nedavnog sastanka u \u017denevi.<\/p>\n\n\n\n
Bez ograni\u010davanja potro\u0161nje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su bile jasne: rje\u0161enje je u recikla\u017ei i upravljanju otpadom, a ne u ograni\u010davanju potro\u0161nje ili proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n Otpor prema ograni\u010denjima proizvodnje je i vi\u0161e nego jasan. \u0160to vi\u0161e proizvodi\u0161, vi\u0161e zaga\u0111uje\u0161 ali i vi\u0161e zara\u0111uje\u0161. Ograni\u010denje proizvodnje je jednako padu profita. Nijedna dr\u017eava ne \u017eeli pad profita u vitalnim industrijama kao \u0161to je petrohemija, jer to automatski zna\u010di i pad poreskih prihoda. A politika uvijek brani vitalne ekonomske interese.<\/p>\n\n\n\n Ne postoji mogu\u0107nost da se ovaj stav ubla\u017ei tokom mandata Donalda Trampa, tako da ne o\u010dekujem da se u narednim godinama preduzmu bilo kakve radikalne mjere u vezi smanjenja proizvodnje plastike.<\/p>\n\n\n\n Naravno, ne treba da se odlu\u010dujemo za ograni\u010denja proizvodnje ili za recikla\u017eu. Nijedna mjera nije sama po sebi dovoljna. Moraju se primjeniti oba mehanizma, ta\u010dnije \u010ditava hijerarhija otpada koja ka\u017ee: najbolje je da ne napravi\u0161 otpad uop\u0161te, a ako si ga proizveo, upotrebi ga ponovo ili recikliraj, ako nije mogu\u0107e ni to, onda ga iskoristi kao energent i tek kao poslednja opcija \u2013 deponuj ga.<\/p>\n\n\n\n Kako je po\u010delo zatrpavanja plastikom u Evropi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prije deset godina, ekolo\u0161ki osvje\u0161\u0107eni Evropljani i Amerikanci su slali svoj plasti\u010dni otpad u Kinu, Maleziju, Indoneziju\u2026 I nijesu dalje brinuli o njemu.<\/p>\n\n\n\n Da pitate mnoge u tom lancu, slo\u017eili bi se da im je tada bilo bolje.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, onda su Kina, a ubrzo za njom i druge zemlje isto\u010dne Azije, zabranile uvoz otpada, a Evropska unija i SAD su ostale zatrpane plastikom, jer nijesu imale gdje da je prerade.<\/p>\n\n\n\n Inicijativa UN i poku\u0161aj usvajanja me\u0111unarodnog obavezuju\u0107eg dokumenta je posljedica ovih doga\u0111aja, i poku\u0161aj da se natjera petrohemijska industrija da preuzme odgovornost za svoj proizvod i ograni\u010di proizvodnju plastike, upravo zato \u0161to nema dovoljno kapaciteta za preradu.<\/p>\n\n\n\n Odgovor petrohemije na to \u0107e biti ve\u0107a ulaganja u te kapacitete, i tu su klju\u010dne promjene koje se de\u0161avaju posljednjih godina, kao \u0161to je razvoj tehnologije hemijske recikla\u017ee plastike.<\/p>\n\n\n\n U pitanju je tehnologija koja jedina omogu\u0107uje da se razli\u010dite vrste plastike prera\u0111uju zajedno, bez odvajanja, koje se pokazalo kao najve\u0107i izazov u \u201etradicionalnoj\u201d recikla\u017ei, imaju\u0107i u vidu koliko razli\u010ditih vrsta plastike postoji, i \u010dinjenicu da je mehani\u010dka recikla\u017ea primjenjiva samo na izdvojene, jednorodne materijale.<\/p>\n\n\n\n Ali tehnolo\u0161ka rje\u0161enja naravno nijesu dovoljna sama po sebi.<\/p>\n\n\n\n Su\u0161tina je u tome da ve\u0107 postoje brojni regulatorni i finansijski mehanizmi, od EU Direktive za jednokratnu plastiku, preko takse za nerecikliranu plastiku, takse za deponovanje, depozitnog sistema za PET boce do najzna\u010dajnijeg od svih \u2013 koncepta \u201cprodu\u017eene odgovornosti proizvo\u0111a\u010da\u201d, po kojem su proizvo\u0111a\u010di ti koji snose finansijsku odgovornost za upravljanje fazama \u017eivotnog ciklusa otpada nastalog od njihovih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n Sve ove mjere samo je potrebno razraditi i primjeniti, a dobra zakonska rje\u0161enja omogu\u0107ila bi razvoj industrije koja plastiku mo\u017ee da preradi.<\/p>\n\n\n\n Ali za to \u201csamo\u201d je prije svega potrebna politi\u010dka volja i motiv.<\/p>\n\n\n\n I to je perspektiva iz koje treba posmatrati neuspjeli sastanak u \u017denevi.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Petrohemijske dr\u017eave su zbog profita sprije\u010dile usvajanje dokumenta kojim bi se svijet obavezao na ograni\u010denje proizvodnje plastike.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":947280,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[1939,145],"naslovna":[],"class_list":["post-947279","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-plastika","tag-svijet"],"acf":[],"yoast_head":"\n