<\/p>\n\n\n\n
Kako je kazala, godinama unazad Skup\u0161tina va\u017ei za najotvoreniji parlament u regionu, me\u0111utim ovogodi\u0161nji rezultat je najni\u017ei u posljednje \u010detiri godine mjerenja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cU ovom sazivu svjedo\u010dimo sistemskoj degradaciji na\u0161e najva\u017enije demokratske institucije. Umjesto da kontroli\u0161e izvr\u0161nu vlast, Skup\u0161tina funkcioni\u0161e kao puki instrument politi\u010dke ve\u0107ine, koja smatra da zbog dovoljnog broja podignutih ruku mo\u017ee da oblikuje \u201cdemokratski\u201d \u017eivot po svojoj mjeri, zanemaruju\u0107i ustavni balans vlasti\u201d, rekla je Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Upravo neredovno odr\u017eavanje premijerskog sata i rijetka organizacija kontrolnih saslu\u0161anja ukazuju na dubinu problema u ostvarivanju jedne od klju\u010dnih funkcija parlamenta, kontrole izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOd predvi\u0111enih 15 sjednica posve\u0107enih premijerskom satu u aktuelnom sazivu Skup\u0161tine, odr\u017eano je svega osam, od \u010dega samo dvije u 2025. godini. U ovom sazivu uvedena je jo\u0161 jedna nesvakida\u0161nja praksa \u2013 da se odgovori predsjednika Vlade na pitanja poslanika objavljuju na sajtu, kad se premijerski sat ne odr\u017ei. Pored toga, odr\u017eana su svega \u010detiri kontrolna saslu\u0161anja tokom 2025. od \u010dega tri u drugoj polovini jula, a imali smo i primjer da poslanici \u010dekaju vi\u0161e mjeseci da dobiju odgovore na poslani\u010dka pitanja od ministra\u201d, dodaje Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, \u010dak ni redovne sjednice vi\u0161e ne predstavljaju garanciju parlamentarnog rada. One se \u010desto odla\u017eu ili otkazuju bez transparentnog obrazlo\u017eenja i bez prethodnog dogovora na Kolegijumu predsjednika, \u010dime se i obesmi\u0161ljava politi\u010dki dijalog.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUo\u010dljivo je i da zna\u010dajan broj zakonskih inicijativa dolaze direktno od poslanika i poslanica. Iako je ova praksa legitimna, problem predstavlja to \u0161to u tom slu\u010daju nema obaveze organizovanja javnih rasprava i sprovo\u0111enja analiza uticaja propisa. Time se naru\u0161ava transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa, \u0161to zna\u010di da Vlada mo\u017ee posredno da predla\u017ee zakone preko poslanika, kada \u017eeli da zaobi\u0111e regularne procedure konsultovanja javnosti\u201d, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n
U Skup\u0161tini se, dodaje Gvozdenovi\u0107, sve \u010de\u0161\u0107e pribjegava taktici \u201cdr\u017eanja u ladicama\u201d odre\u0111enih tema od strane vladaju\u0107e ve\u0107ine, a koje su od nesumnjivog javnog interesa. Takvih slu\u010dajeva ima vi\u0161e, ali primjeri polit\u010dkog \u201ctaktiziranja\u201d oko skidanja imuniteta ranijem poslaniku Marku Kova\u010devi\u0107u<\/strong>, izboru \u010dlanova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge, izbora \u010dlanova savjeta CBCG i uskra\u0107ivanja javnosti za informacije u toku istrage kori\u0161\u0107enja slu\u017ebenog vozila Skup\u0161tine za izvr\u0161enje potencijalnog krivi\u010dnog djela, predstavljaju veoma opasne pojave i put kojim parlament jedne zemlje koja \u017eeli \u010dlanstvo u EU nikako ne smije krenuti.<\/p>\n\n\n\n \u201cPosebno zabrinjava \u010dinjenica da nema volje da se radi na Zakonu o Skup\u0161tini, klju\u010dnom pravnom aktu koji bi trebalo da oja\u010da ulogu parlamenta\u201d, isti\u010de ona.<\/p>\n\n\n\n Kako dalje navodi, i Zakon o slobodnom pristupu informacijama je na \u010dekanju, iako je dostavljen jo\u0161 u februaru uz predlog da se donese po hitnom postupku. O\u010digledno da ovaj su\u0161tinski va\u017ean zakon nije u interesu na\u0161ih politi\u010dkih aktera.<\/p>\n\n\n\n \u201cIako Skup\u0161tina zadovoljava zna\u010dajne kriterijume administrativne transparentnosti i objavljuje ve\u0107inu dokumenata va\u017enih za pra\u0107enje njenog rada, ove godine na sajtu Skup\u0161tine nijesu dostupni polugodi\u0161nji izvje\u0161taj o utro\u0161enim sredstvima, aktuelna komunikaciona strategija je istekla i nije poznato da li se radi na novoj, a primije\u0107ena je i selektivnost u razmatranju e-peticija\u201d, kazala je Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Rezultati ovogodi\u0161njeg istra\u017eivanja, isti\u010de, ukazuju da otvorenost mora uklju\u010divati kvalitetan pravni okvir i dosljednu primjenu postoje\u0107ih propisa, aktivno uklju\u010divanje javnosti i su\u0161tinsku odgovornost onih koje biramo.<\/p>\n\n\n\n \u201cPrije svega, otvorenost podrazumijeva po\u0161tovanje skup\u0161tine i demokratskih pravila i procedura, u suprotnom se svodi na postojanje tehni\u010dkih i digitalnih alata, koji po sebi ne predstavljaju garant javnog interesa. Skup\u0161tina Sjeverne Makedonije ispunjava 76 odsto, BiH 60 odsto<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po podacima Regionalnog indeksa Skup\u0161tina Sjeverne Makedonije ispunjava 76.04 odsto kriterijuma otvorenosti. Parlamentarna Skup\u0161tina BiH ispunjava 59.87 odsto kriterijuma (Dom Naroda 58.98 odsto, a Predstavni\u010dki dom 60.77 odsto), a Narodna skup\u0161tina Republike Srbije 59.6 odsto.<\/p>\n\n\n\n \u201cKada su u pitanju rezultati parlamenata u pokrajinama i entitetima, Parlament FBiH ispunjava 40.45 odsto (Dom Naroda 38.65 odsto a Predstavni\u010dki dom 42.25 odsto), Narodna skup\u0161tina Republike Srpske 39.56 odsto, Skup\u0161tina Autonomne pokrajine Vojvodine 28,33 odsto\u201d, dodaje Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Regionalni indeks otvorenosti nam daje vjerodostojnu sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema gra\u0111anima i dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n \u201cRegionalni indeks otvorenosti mjeri u\u010dinak izvr\u0161nih vlasti i parlamenata u po\u0161tovanju standarda dobrog upravljanja, i to na osnovu \u010detiri principa: transparentnost, pristupa\u010dnost, integritet i u\u010dinkovitost\u201d, kazala je Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako zaklju\u010duje, CDT je sa partnerima iz regionalne mre\u017ee ActionSEE mjerio otvorenost parlamenata na osnovu 109 indikatora.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Skup\u0161tina Crne Gore i ove godine ostvaruje visok rezultat u pogledu administrativne otvorenosti i ispunjava 83.24 odsto ispunjenih kriterijuma, odnosno objavljuje predlo\u017eene i usvojene zakone, amandmane, zapisnike, informacije o prisustvu poslanika, a njen rad je vidljiv kroz Parlamentarni TV kanal i YouTube. S druge strane kontrolna uloga ove institucije je ozbiljno degradirana, sjednice se otkazuju bez prethodnog dogovora i valjanih obrazlo\u017eenja, sve je primjetnija samovolja vlasti pa ostaje upitno obavljanje njene ustavom odre\u0111ene uloge, saop\u0161tila je ispred Centra za demokratsku tranziciju,\u00a0Milena Gvozdenovi\u0107.\u00a0<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":947023,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[6753,2507],"naslovna":[],"class_list":["post-947022","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-cdt","tag-koprivica"],"acf":[],"yoast_head":"\n
Skup\u0161tina Sjeverne Makedonije ispunjava 76 odsto, BiH 60 odsto\u201d, navela je Gvozdenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n