<\/p>\n\n\n\n
Slijedi zajedni\u010dka izjava:<\/p>\n\n\n\n
Da bismo krenuli u pravcu sloge i jedinstva sigurno bi bilo lak\u0161e kloniti se jednostranih iskaza i svega \u0161to dodatno povrije\u0111uje potomke \u017ertava masovnih zlo\u010dina, ali je va\u017eno i potrebno podsticati i voditi zdrave razgovore koji bi mogli da pomognu u rje\u0161avanju klju\u010dnih pitanja na\u0161eg vremena. <\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tveni dijalog, koji treba biti otvoren za sve i u kojem su svi dobrodo\u0161li, ne treba nu\u017eno da rezultira odre\u0111enim dogovorom. Su\u0161tina je da se razgovara, saslu\u0161aju drugi i njihovi argumenti. Tako se humanizuje strana koja se \u010dini protivnom ili protivni\u010dkom. Bolje razumijevanje i drugih i sebe, sve nas odmi\u010de od jednostranih narativa i djelovanja.<\/p>\n\n\n\n
Uz druge vjerske zajednice i uva\u017eavanje civilnog dru\u0161tva, Srpska Pravoslavna Crkva je tako\u0111e po\u017eeljan, zna\u010dajan i dobrodo\u0161ao akter u prevazila\u017eenju brojnih savremenih pitanja i nedoumica. <\/p>\n\n\n\n
Decenijama, a posljednjih godina naro\u010dito, me\u0111u nama postoji tendencija nipoda\u0161tavanja, bla\u0107enja, ismijavanja i svakojakog etiketiranja svakog ko ima druga\u010dije mi\u0161ljenje od nas samih. <\/p>\n\n\n\n
U Crnoj Gori, pro\u0161lost se i dalje emotivno raspravlja \u0161to, uz uklju\u010denje ideolo\u0161kih matrica i politizaciju, pogoduje daljim podjelama. Brojni su poku\u0161aji nenau\u010dne i negativne revizije pro\u0161losti i kompromitovanja dostignu\u0107a u odre\u0111enim istorijskim epohama. Na drugoj strani prisutno je i podcjenjivanje uloge i \u017ertve partizanskog pokreta u borbi protiv okupatora i oslobo\u0111enju zemlje, ali i istovremeno i ideolo\u0161ki pristrasan odnos prema tom istom pokretu, koji se idealizuje uz potpuno zanemarivanje dogo\u0111enog politi\u010dkog nasilja i institucionalizacije kr\u0161enja ljudskih prava \u0161to ih je nametnuti revolucionarni sistem proizveo. To se odra\u017eava i na odnos prema civilnim i nevinim \u017ertvama Drugog svjetskog rata, poratnog perioda i socijalisti\u010dke revolucije u cjelini. Decenijama se \u010deka na njihovo priznanje i dostojanstvenu sahranu posmrtnih ostataka. Zanemarivanje istine i \u010dinjenica, stvara, kod ve\u0107ine gra\u0111ana, bijes i revolt, uz ja\u010danje govora mr\u017enje, retori\u010dkog i drugih vrsta nasilja. U takvim okolnostima doga\u0111aju se i apsolutno neprihvatljivi i opasni napadi na medijske radnike i novinare. Slobodni mediji zaslu\u017euju najve\u0107e uva\u017eavanje jer poma\u017eu da se na pro\u0161lost Crne Gore gleda i iz perspektive ljudskih prava \u0161to ina\u010de uporno izostaje.<\/p>\n\n\n\n
Postsocijalisti\u010dke, postreferendumske, pa ni politike nakon avgusta 2020. godine nijesu iskoristile puni potencijal odbrane i afirmisanja ljudskih prava. Nije osna\u017eena gra\u0111anska i solidarnost u dru\u0161tvu. Nijesu ni dostojanstveno zbrinuti svi mrtvi.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161lost je, uz sve rizike koji neminovno postoje i stvarni su, va\u017eno sagledati u cjelini. To podrazumijeva i mra\u010dne strane i doga\u0111aje, obilje\u017eene zlo\u010dinima, a koji su i dalje pra\u0107eni tabuima i obavijeni velom tajne. Zato u aktuelnom trenutku i kontekstu treba prestati sa opravdanjem poricanja, minimiziranja i prikrivanja ozbiljnih kr\u0161enja ljudskih prava u pro\u0161losti. U tom smislu, cijenimo da je mudrije i plodonosnije, dijalog po\u010deti na temu utvr\u0111ivanja strati\u0161ta i imena nevino postradalih, prije nego verbalnim sukobima oko progla\u0161avanja heroja sa jedne ili druge, ideolo\u0161ke i ratne strane, ma u kom od bratskih sukoba na\u0161ih predaka.<\/p>\n\n\n\n
Odgovornost je na dr\u017eavnim i lokalnim vlastima da ispune svoju du\u017enost po\u0161tovanja i promovisanja ljudskih prava i ja\u010danja unutra\u0161njih integracija u Crnoj Gori. Kroz saradnju sa nau\u010dnim institucijama i civilnim dru\u0161tvom treba obogatiti razumijevanje i pro\u0161losti i ljudskih prava. A dru\u0161tvena kohezija bez u\u010de\u0161\u0107a i vjerskih zajednica nije mogu\u0107a, niti je odr\u017eiva.<\/p>\n\n\n\n
Ozdravljenje i pomirenje zajednice je mogu\u0107e kroz dijalog, demokratizaciju sje\u0107anja, objektivne i nepristrasne nau\u010dne argumentovane diskusije o pro\u0161losti i svim njenim kontroverznim i spornim pitanjima i temama a koje bi pomogle javnosti da se bolje razumije i prihvati pro\u0161lost. Nasuprot takvog djelovanja stoji buka jednostranosti.<\/p>\n\n\n\n
Kona\u010dno, pozivamo Vladu Crne Gore da donose odluku o obrazovanju komisije za identifikaciju lokacija prikrivenih grobnica iz Drugog svjetskog rata i poratnog perioda. <\/p>\n\n\n\n
Gojko Perovi\u0107, <\/strong><\/p>\n\n\n\n protojerej – stavrofor, paroh podgori\u010dki<\/p>\n\n\n\n Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107 <\/strong><\/p>\n\n\n\n aktivista za ljudska prava, \u010dlan Gra\u0111anske inicijative \u201c21. maj\u201d<\/p>\n\n\n\n Vojin Gruba\u010d<\/strong>,<\/p>\n\n\n\n direktor NVO \u201cCentar za realnu politiku\u201d i publicista<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Protojerej – stavrofor Gojko Perovi\u0107, aktivista za ljudska prava Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107 i gra\u0111anski aktivista Vojin Gruba\u010d razgovarali su o dru\u0161tvenim prilikama u zemlji i pitanjima koji optere\u0107uju i duboko polarizuju Crnu Goru.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":915170,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[1949,9514,697],"naslovna":[],"class_list":["post-946404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-aleksandar-sasa-zekovic","tag-gojko-perovic","tag-vojin-grubac"],"acf":[],"yoast_head":"\n