To je rezultat istra\u017eivanja Dru\u0161tva statisti\u010dara i demografa (DSD) Crne Gore, prema kojem nije popisano vi\u0161e od 62.000 crnogorskih dr\u017eavljana i skoro 52.000 stranaca.<\/p>\n\n\n\n
Brojke su dobili upore\u0111ivanjem rezultata popisa i evidencije Ministarstva unutra\u0161njih poslova (MUP).<\/p>\n\n\n\n
Rezultati popisa sprovedenog krajem 2023. su objavljeni u oktobru 2024, kada je saop\u0161teno da je u Crnoj Gori 623.633 stanovnika, od \u010dega 46.878 stranih dr\u017eavljana.U Upravi za statistiku (Monstat), koja je sprovela popis, analizu DSD smatraju “svjesnim manipulisanjem podacima i kontekstima”, sa ciljem “izazivanja nepovjerenja javnosti u zvani\u010dnu statistiku”.<\/p>\n\n\n\n
Oni su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da “popis nije isto \u0161to i administrativna evidencija”, te da su “razlike me\u0111u njima o\u010dekivane”.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to ka\u017eu iz EurostataIz Eurostata (Kancelarije za statistiku Evropske unije) nisu direktno odgovorili na upit RSE da li je u zemljama \u010dlanicama uobi\u010dajeno da se rezultati popisa i registra policije toliko razlikuju i koji se limit nepodudarnosti mo\u017ee tolerisati.<\/p>\n\n\n\n
Ali potvr\u0111uju da se podaci u nekom registru mogu zna\u010dajno razlikovati od rezultata popisa, po\u0161to registri mogu imati gre\u0161ke zbog mijenjanja prebivali\u0161ta evidentiranih a koji su u registru i na dan popisa.<\/p>\n\n\n\n
Dodaju i da zemlje EU za popise stanovni\u0161tva koriste razli\u010dite izvore podataka – tradicionalne, kombinovane, zasnovane na registrima…<\/p>\n\n\n\n
“Nijedna zemlja EU se ne oslanja isklju\u010divo na jedan registar za popis. Umjesto toga, kombinuju vi\u0161e registara, nakon \u010dega slijedi proces ‘\u010di\u0161\u0107enja’, kako bi se dobili podaci koje dostavljaju Eurostatu”, pi\u0161e u odgovoru te institucije.<\/p>\n\n\n\n
“Skoro petina nepopisanih – veliko odstupanje”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz struke upozoravaju da je rije\u010d o zna\u010dajnoj razlici u brojevima.<\/p>\n\n\n\n To \u0161to nije popisana skoro petina stanovni\u0161tva mo\u017ee imati ozbiljne posljedice po javne politike i planiranje, ka\u017ee za RSE demograf Miroslav Doderovi\u0107:<\/p>\n\n\n\n “Ne mogu se voditi javne politike bez dobrih statisti\u010dkih baza, jer \u0107emo stalno imati situaciju da ne operi\u0161emo realnim podacima, nego pretpostavkama”Ka\u017ee da se radi o velikom odstupanju:<\/p>\n\n\n\n “Da je odstupanje jedan ili dva odsto, i to bi bilo zna\u010dajno. To \u0161to se pribli\u017eavamo otprilike 20 posto nepopisanih – u ekspertskom poimanju to je veliko odstupanje”.<\/p>\n\n\n\n On poja\u0161njava da je stanovni\u0161tvo istovremeno ‘proizvo\u0111a\u010d i potro\u0161a\u010d’, te da nije isto ako se koristi podatak od 630.000 ili 750.000 stanovnika:<\/p>\n\n\n\n “Potpuno su druk\u010diji i ekonomski i finansijski rezultati, \u0161to problematizuje sve rezultate koji se objavljuju. Treba poku\u0161ati ‘pribli\u017eiti’ ta dva broja”.<\/p>\n\n\n\n Nepopisani svaki deseti dr\u017eavljanin i svaki drugi stranac<\/strong><\/p>\n\n\n\n U analizi DSD-a se navodi da je nepopisan svaki deseti crnogorski dr\u017eavljanim sa prebivali\u0161tem i svaki drugi stranac sa odobrenim boravkom.<\/p>\n\n\n\n Navode da je na datum popisa u evidenciji MUP-a 781.772 lica imalo prebivali\u0161te ili boravak u Crnoj Gori.Popisom je, dodaju, obuhva\u0107eno njih 673.203, od \u010dega su 5.553 bili dvostruko popisani, stranci koji ne ispunjavaju kriterijum boravka ili druga lica.<\/p>\n\n\n\n “To zna\u010di da je vi\u0161e od 114.000 osoba ostalo izvan demografske slike dr\u017eave, od \u010dega su 62.566 dr\u017eavljani Crne Gore”, ka\u017ee za RSE Gordana Radojevi\u0107, predsjednica DSD i biv\u0161a direktorica Monstata.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u njima su, ka\u017ee, i oni koji imaju prebivali\u0161te u Crnoj Gori, ali su fizi\u010dki odsutni iz zemlje i nemaju \u010dlana doma\u0107instva koji bi mogao dati podatke u njihovo ime.<\/p>\n\n\n\n Tu spadaju, obja\u0161njava, i lica koja su u Crnoj Gori, ali koje popisiva\u010di nisu zatekli u stanu i oni koji nisu \u017eeljeli u\u010destvovati u popisu.Istra\u017eivanje je pokazalo i da je popisom obuhva\u0107eno samo polovina stranaca koji su registrovani u MUP-u.<\/p>\n\n\n\n U toj evidenciji je bilo blizu 99.000 stranih dr\u017eavljana sa legalnim boravkom, od \u010dega je popisano manje od 49.000, navodi se u analizi DSD-a. Najdrasti\u010dniji podaci, kako se navodi, vezani su za dr\u017eavljane Rusije, Turske i Srbije.<\/p>\n\n\n\n Monstat: Neupitna validnost rezultata popisa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Popis je sproveden po me\u0111unarodnim metodolo\u0161kim standardima, a razlike izme\u0111u njegovih rezultata i administrativnih evidencija su uobi\u010dajene i prihva\u0107ene u statistici, kako u Crnoj Gori, tako i u dr\u017eavama EU.To je odgovor Uprave za statistiku (Monstat) na upit RSE – koliko podaci o nepopisanima uti\u010du na validnost rezultata popisa.<\/p>\n\n\n\n O razlozima za preko 62.000 nepopisanih dr\u017eavljana sa prebivali\u0161tem u Crnoj Gori, iz Monstata ka\u017eu da prijavljeno prebivali\u0161te ne zna\u010di i stvarnu prisutnost stanovnika, niti nu\u017eno da imaju uobi\u010dajeno mjesto stanovanja u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno je, ka\u017eu, i kada je rije\u010d o razlozima nepopisivanja preko 50.000 stranaca.<\/p>\n\n\n\n Prema njihovim rije\u010dima, dozvola za boravak ne zna\u010di da je stranac fizi\u010dki prisutan i nastanjen u Crnoj Gori, niti da tu planira boraviti najmanje godinu dana.<\/p>\n\n\n\n Iz Monstata navode i da je nesporno da u registrima ima vi\u0161e stanovnika zbog neodjavljivanja emigranata ili drugih razloga, ali da registar MUP-a ne mo\u017ee biti “jedan na jedan” izvor podataka za popis.<\/p>\n\n\n\n “Registri su okvir za statistiku, a ne i demografsku realnost”, ka\u017eu u Monstatu.I u Dru\u0161tvu statisti\u010dara i demografa potvr\u0111uju da je uobi\u010dajeno da postoji postotak nepopisanog stanovni\u0161tva, ali da, ukoliko on prevazilazi statisti\u010dki va\u017ene procente, treba koristiti kombinovane metode da bi se do\u0161lo do a\u017eurne demografske slike.<\/p>\n\n\n\n Radojevi\u0107 navodi primjer Zavoda za statistiku Srbije, koji je nakon zavr\u0161enog popisa 2022. godine ukrstio rezultate sa registrima MUP-a i ostalih institucija i utvrdio je da je u toj dr\u017eavi nepopisano oko 218.000 hiljada lica.<\/p>\n\n\n\n Uticaj statistike na javne politike<\/strong><\/p>\n\n\n\n RSE je poslao upit Vladi kako popisna statistika uti\u010de na njene politike i strategije u oblasti ekonomije i demografije, posebno s obzirom na broj nepopisanih.<\/p>\n\n\n\n Iz Vlade nisu odgovorili.<\/p>\n\n\n\n Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su kazali da koriste podatke Monstata, ta da navedene razlike ne ometaju njihov rad.<\/p>\n\n\n\n “Naprotiv, one potvr\u0111uju potrebu za dubljom analizom migracija i dinamike stanovni\u0161tva, i dodatno nas podsti\u010du na saradnju sa svim institucijama koje se bave prikupljanjem i obradom podataka”, ka\u017eu iz Ministarstva.Poslednji podaci MUP-a iz jula 2025.pokazuju da u Crnoj Gori sa odobrenim boravkom \u017eivi preko 97.000 stranaca.<\/p>\n\n\n\n Najbrojniji me\u0111u njima su dr\u017eavljani Srbije – oko 24.000, Rusije – oko 21.000 i Turske – oko 13.000.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vi\u0161e od 114.000 lica nije obuhva\u0107eno poslednjim popisom stanovni\u0161tva u Crnoj Gori, \u0161to je preko 18 odsto stanovnika.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":910895,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[95,6754],"naslovna":[],"class_list":["post-944806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-crna-gora","tag-popis"],"acf":[],"yoast_head":"\n