<\/p>\n\n\n\n
Predsjednica Saveza udru\u017eenja paraplegi\u010dara Crne Gore Milijana \u0106irkovi\u0107 <\/strong>istakla je da je cilj projekta bio smanjenje diskriminacije osoba s invaliditetom (OSI) kroz obezbje\u0111ivanje pristupa\u010dnog i inkluzivnog obrazovnog sistema, uz analizu stavova i praksi obrazovnih institucija.<\/p>\n\n\n\n \u201eTokom sprovo\u0111enja projekta realizovano je vi\u0161e aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i: rad pravne kancelarije, kroz koju je Udru\u017eenje paraplegi\u010dara Podgorica pru\u017eilo preko 50 pravnih usluga OSI, obuhvataju\u0107i savjetovanja iz oblasti socijalne i zdravstvene za\u0161tite, saobra\u0107aja, rada, penzijskog i invalidskog osiguranja, pristupa\u010dnosti i imovinsko-pravnih odnosa, medijsku kampanju, \u010diji je cilj bio podizanje svijesti o pravima OSI i izazovima u obrazovanju, uz prisustvo projektnog tima u elektronskim i \u0161tampanim medijima te na dru\u0161tvenim mre\u017eama\u201c, navela je \u0106irkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kazala je da su tokom projekta odr\u017eali sastanke sa relevantnim institucijama, me\u0111u kojima su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvo prostornog planiranja.<\/p>\n\n\n\n \u201eTom prilikom su pokrenute inicijative i uspostavljena me\u0111usektorska saradnja, neophodna za sprovo\u0111enje monitoringa obrazovnih ustanova. Monitoring osnovnih i srednjih \u0161kola, sproveden uz odobrenje nadle\u017enog ministarstva i saglasnost \u0161kola. Obi\u0161li smo sve obrazovne institucije, uklju\u010duju\u0107i podru\u010dna odjeljenja, a podaci o pristupa\u010dnim objektima postavljeni su na interaktivnu mapu dostupnu na sajtovima Udru\u017eenja i Ministarstva prostornog planiranja\u201c, rekla je \u0106irkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kazala je da su u okviru projekta realizovali fokus grupu sa osobama koje su do\u017eivjele diskriminaciju, \u010dime su prikupljena direktna svjedo\u010danstva o fizi\u010dkoj nepristupa\u010dnosti i nedostatku podr\u0161ke nastavnog kadra.<\/p>\n\n\n\n \u201eU\u010desnici su ukazali i na problem niskog nivoa prijavljivanja diskriminacije, \u0161to dodatno ote\u017eava sistemsko rje\u0161avanje problema\u201c, navela je \u0106irkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Smatra da su rezultati projekta va\u017ean korak ka izradi preporuka za unapre\u0111enje inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori, nagla\u0161avaju\u0107i potrebu za kontinuiranim djelovanjem svih aktera: dr\u017eavnih institucija, obrazovnih ustanova i civilnog sektora.<\/p>\n\n\n\n Predstavljaju\u0107i sprovedene aktivnosti monitoringa obrazovnih objekata na teritoriji Crne Gore, generalni sekretar Udru\u017eenja paraplegi\u010dara Podgorica Dejan Ba\u0161anovi\u0107, <\/strong>kazao je da je monitoring sproveden u 24 op\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n \u201ePovod za sprovo\u0111enje monitoringa proistekao je iz ranije analize stavova osoba s invaliditetom prema dr\u017eavnim institucijama. Obrazovne institucije su se na\u0161le na listi onih gdje su osobe s invaliditetom osjetile visok stepen diskriminacije\u201c, istakao je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema toj analizi, kako je podsjetio, 24,1 odsto ispitanika je istaklo da je diskriminacija najvidljivija upravo u obrazovanju, odmah iza dr\u017eavnih institucija, lokalne samouprave i sektora kulture i sporta.<\/p>\n\n\n\n \u201eJedan od klju\u010dnih problema koji su osobe sa invaliditetom navele tokom \u0161kolovanja jeste nedostatak pristupa\u010dnosti i podr\u0161ke u vidu asistenata u nastavi\u201c, dodao je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ukazao je da je monitoring obuhvatio ukupno 260 obrazovnih objekata: 49 srednjih \u0161kola, 145 osnovnih \u0161kola i 68 podru\u010dnih odjeljenja.<\/p>\n\n\n\n \u201eU pojedinim op\u0161tinama, kao \u0161to su Plu\u017eine, pojedine institucije jo\u0161 nijesmo obi\u0161li zbog nepristupa\u010dnih puteva i radova na infrastrukturi, ali \u0107e se te aktivnosti nastaviti po\u010detkom septembra\u201c, naveo je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pojasnio je da se kod unosa podataka u bazu i na Google mapu precizno navode svi elementi koje \u0161kola ima.<\/p>\n\n\n\n \u201eOp\u0161tine sa najve\u0107im brojem pristupa\u010dnih objekata su Podgorica (30 \u0161kola, 18 rampi, 11 toaleta, 5 liftova, 2 platforme) i Nik\u0161i\u0107 (27 \u0161kola). S druge strane, neke op\u0161tine na sjeveru, poput Andrijevice, imaju izuzetno nizak stepen pristupa\u010dnosti \u2013 od \u010detiri \u0161kole nijedna nema rampu\u201c, rekao je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Naglasio je i da postoji potreba za sistemskim rje\u0161enjima.<\/p>\n\n\n\n \u201eDr\u017eavne institucije i lokalne samouprave trebalo bi da u svojim bud\u017eetima planiraju zasebne stavke za prilago\u0111avanje objekata osobama sa invaliditetom. Trenutno takav mehanizam ne postoji, iako imamo saradnju sa pojedinim institucijama poput Po\u0161te Crne Gore, koje nas redovno kontaktiraju pri izvo\u0111enju radova\u201c, naveo je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kao pozitivne primjere naveo je \u0161kole \u201e21. maj\u201c i \u201eVladimir Nazor\u201c u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n Ba\u0161anovi\u0107 je ukazao i na va\u017enost edukacije zaposlenih u obrazovnim institucijama, naro\u010dito u kontekstu inkluzivnog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eS obzirom na veliki broj djece sa smetnjama u razvoju koja su uklju\u010dena u redovne \u0161kole, potrebno je kontinuirano obrazovanje nastavnog kadra\u201c, naveo je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Najavio je da \u0107e monitoring biti nastavljen u septembru kada je planirano zavr\u0161avanje obilaska preostalih \u0161kola, uklju\u010duju\u0107i i one koje su trenutno u fazi rekonstrukcije.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvo je posao koji zahtijeva posve\u0107enost i sistemsku podr\u0161ku. Mi \u0107emo ga nastaviti jer smatramo da pristupa\u010dno obrazovanje nije privilegija, ve\u0107 osnovno pravo\u201c, zaklju\u010dio je Ba\u0161anovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Irena Rako\u010devi\u0107 <\/strong>poru\u010dila je da je inkluzija osoba s invaliditetom temelj savremenog demokratskog dru\u0161tva, nagla\u0161avaju\u0107i da institucionalna posve\u0107enost ovoj oblasti mora biti sveobuhvatna i sistemska.<\/p>\n\n\n\n Istakla je da pitanje ljudskih prava i ravnopravnosti osoba s invaliditetom nije samo pitanje jedne grupe, ve\u0107 preduslov demokratskog i participativnog dru\u0161tva koje omogu\u0107ava razvoj svakog pojedinca.<\/p>\n\n\n\n Rako\u010devi\u0107 je podsjetila da je Crna Gora rano zapo\u010dela procese inkluzije, navode\u0107i da su tad napravljeni prvi koraci i donesena prva strategija.<\/p>\n\n\n\n \u201ePosebne \u0161kole su transformisane u resursne centre, \u0161to je bio va\u017ean iskorak ka eliminaciji segregacije. Ipak, segregacija u praksi i dalje postoji. Jo\u0161 uvijek imamo komisije za usmjeravanje koje nijesu u skladu sa preporukama UN Komiteta za prava osoba s invaliditetom. Djeca se i dalje izdvajaju u posebna odjeljenja, \u0161to nije prihvatljivo. Na primjer, u Nik\u0161i\u0107u postoji slu\u010daj da se djeca sa fizi\u010dkim invaliditetom upu\u0107uju u jednu \u0161kolu, a djeca sa intelektualnim invaliditetom u drugu. To moramo da zaustavimo\u201c, poru\u010dila je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako je kazala, obrazovanje ostaje centralna ta\u010dka inkluzivnih politika.<\/p>\n\n\n\n Istakla je da postoji razlika u broju djece s invaliditetom koja poha\u0111aju osnovnu, u odnosu na srednju \u0161kolu, \u0161to ukazuje na nedostatke u podr\u0161ci i pristupa\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n \u201ePorodicama mora biti obezbije\u0111ena podr\u0161ka kako bi oja\u010dale svoje kapacitete da djeci pru\u017ee uslove za nastavak obrazovanja. Tako\u0111e, prosvjetni sistem mora da se kontinuirano prilago\u0111ava, jer obuka nastavnog kadra, inicijalna i kontinuirana, jo\u0161 uvijek nije sistemski rije\u0161ena\u201c, kazala je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ministarstvo je, prema njenim rije\u010dima, pokrenulo inicijativu za izradu metodologije i smjernica koje \u0107e obavezivati sve resore da prilikom dono\u0161enja zakona i strategija uklju\u010duju perspektivu invaliditeta, s jasno definisanim parametrima po oblastima.<\/p>\n\n\n\n Rako\u010devi\u0107 je posebno ukazala na problematiku upisa djece s invaliditetom u osnovne \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo je sada klju\u010dno pitanje. Imali smo niz prepreka \u2013 od zakonskih do prakti\u010dnih, ali mnogo o\u010dekujemo od Zakona o jedinstvenom vje\u0161ta\u010denju invaliditeta, koji je kona\u010dno u skup\u0161tinskoj proceduri\u201c, navela je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodala je da se dono\u0161enjem zakona otvara prostor za uspostavljanje registra osoba s invaliditetom, koji \u0107e uklju\u010divati i djecu sa smetnjama u razvoju.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo \u0107e omogu\u0107iti jasniju analizu i planiranje politika\u201c, zaklju\u010dila je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Poru\u010dila je da je pitanje inkluzije horizontalno pitanje, koje se ti\u010de svih resora, i da je vrijeme da se svi segmenti dru\u0161tva usaglase sa me\u0111unarodnim standardima u oblasti ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n Predstavnik Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, Dragan Miju\u0161kovi\u0107, <\/strong>istakao je zna\u010daj inkluzije kao temelja savremenog dru\u0161tva u kojem se po\u0161tuju zakoni, strate\u0161ki okviri i ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o ulozi obrazovanja, Miju\u0161kovi\u0107 je naglasio da ono predstavlja \u201enajve\u0107u snagu jednog dru\u0161tva i \u010dovjeka\u201c, kao i da Ministarstvo \u010dini sve kako bi inkluzivno obrazovanje bilo dostupno i jednako za sve.<\/p>\n\n\n\n \u201eInkluzija nije samo fizi\u010dko uklju\u010divanje djece u obrazovni sistem. To je vizija koja prihvata razli\u010ditosti. Potrebna nam je timska saradnja, ne mo\u017ee samo jedan resor rije\u0161iti sve probleme. Zato insistiramo na uklju\u010divanju svih aktera\u201c, poru\u010dio je Miju\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Posebnu pa\u017enju posvetio je zna\u010daju asistenata u nastavi koji, kako je rekao, pru\u017eaju neophodnu tehni\u010dku i pedago\u0161ku podr\u0161ku djeci, navode\u0107i da je Ministarstvo ve\u0107 pokrenulo proceduru izmjene programa njihove obuke, koja \u0107e ubudu\u0107e biti sveobuhvatnija i du\u017ea .<\/p>\n\n\n\n \u201eU razmatranju je i uvo\u0111enje sadr\u017eaja iz oblasti inkluzije u kurikulume fakulteta, kako bi i, recimo, nastavnik fizi\u010dkog vaspitanja znao kako da organizuje \u010das sa djetetom koje ima invaliditet. Do sada to nismo imali, a smatram da je krajnje vrijeme\u201c, naglasio je Miju\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o pitanju infrastrukture, Miju\u0161kovi\u0107 je kazao da se sve novije \u0161kole grade sa pristupa\u010dno\u0161\u0107u kao osnovnim principom.<\/p>\n\n\n\n \u201eUvjeren sam da \u0107e dalja istra\u017eivanja i analize dodatno pomo\u0107i da unaprijedimo inkluzivni sistem obrazovanja. Na nama je da nastavimo da otklanjamo prepreke ili ih svedemo na najmanju mogu\u0107u mjeru\u201c, zaklju\u010dio je Miju\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Predstavnica Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i dr\u017eavne imovine Jelena Rai\u010devi\u0107, <\/strong>kazala je da je tajresor \u201eoperativna osnova\u201c pristupa\u010dnosti, jer se prava ostvaruju kroz konkretne objekte.<\/p>\n\n\n\n Podsjetila je da je klju\u010dni iskorak napravljen 2008. godine, kada je zakon prvi put obavezao da objekti moraju biti pristupa\u010dni.<\/p>\n\n\n\n \u201ePrije 2008. nismo imali zakonsku obavezu pristupa\u010dnosti. Kako god se objekat gradio, nije bilo mehanizma da se neko pozove na odgovornost. Tada smo ambiciozno vjerovali da \u0107e svi objekti za pet godina postati pristupa\u010dni. Ali, iskreno 2025. je godina, a mi jo\u0161 nemamo ni slovo A\u201c, naglasila je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pojasnila je da pod \u201eslovom A\u201c, misli na osnovne podatke, broj objekata koji bi trebalo da budu pristupa\u010dni.<\/p>\n\n\n\n \u201eNe znamo broj lica sa invaliditetom. A to su osnovne stvari. Kako da kreiramo politike ako ne znamo ni koliko, ni \u0161ta treba da bude prilago\u0111eno. Ministarstvo poku\u0161ava da prikupi podatke na sve mogu\u0107e na\u010dine. Sami \u0161aljemo upitnike institucijama i ministarstvima, prikupljamo informacije kroz projekte i saradnju sa nevladinim sektorom. Te baze jo\u0161 nisu zvani\u010dne, ali predstavljaju va\u017enu kariku u stvaranju kona\u010dne baze podataka?\u201c, upozorila je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pojasnila je da \u0107e ti podaci biti klju\u010dni i za izradu nacionalne Strategije pristupa\u010dnosti, kao i za realizaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija.<\/p>\n\n\n\n \u201eJedna od tih preporuka upravo se odnosi na potrebu sistematizovane baze i preciznog pregleda postoje\u0107ih objekata\u201c, navela je Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zamjenica Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobard\u017ei\u0107 <\/strong>podsjetila da je Crna Gora jo\u0161 2009. godine ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, \u010dime se obavezala da \u0107e preduzeti sve mjere kako bi osobama s invaliditetom bilo omogu\u0107eno ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e u dru\u0161tvu, uklju\u010duju\u0107i i pristup obrazovanju, informacijama, komunikaciji, prevozu, kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama.<\/p>\n\n\n\n \u201ePristupa\u010dnost nije samo fizi\u010dka, kao \u0161to su rampe ili liftovi u \u0161kolama,ve\u0107 i pristup informacijama, komunikaciji i prevozu. Na\u017ealost, o tome se rje\u0111e govori,\u201c naglasila je Dobard\u017ei\u0107, dodaju\u0107i da se pravo na pristupa\u010dnost \u010desto zanemaruje, iako je ono preduslov za ostvarivanje svih drugih prava.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o diskriminaciji, podsjetila je na pojmove vi\u0161estruke i intersekcijske diskriminacije, posebno kod djece sa smetnjama u razvoju i \u017eena s invaliditetom koje pripadaju etni\u010dkim manjinama, \u017eive u ruralnim sredinama ili su pre\u017eivjele porodi\u010dno nasilje.<\/p>\n\n\n\n \u201eNe mo\u017eemo govoriti o jednakosti ako ignori\u0161emo \u010dinjenicu da jedna osoba mo\u017ee istovremeno biti izlo\u017eena diskriminaciji po vi\u0161e osnova\u201c, rekla je Dobard\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e je podsjetila da pravo na obrazovanje ne podrazumijeva samo pristup obrazovnim ustanovama, ve\u0107 i kvalitet tog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eBez kvalitetnog obrazovanja, osobe sa invaliditetom se suo\u010davaju sa dodatnim barijerama prilikom zapo\u0161ljavanja i u\u010de\u0161\u0107a u dru\u0161tvenom \u017eivotu,\u201c istakla je Dobard\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n Posebno je ukazala na razliku izme\u0111u funkcionalnog, odnosno medicinskog modela pristupa invaliditetu, koji i dalje dominira u pojedinim zakonima, i modela ljudskih prava, koji promovi\u0161e Konvencija UN, a koji stavlja fokus na osobu i njeno pravo da ravnopravno u\u010destvuje u dru\u0161tvu.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Crnoj Gori je neophodno obezbijediti godi\u0161nje bud\u017eetsko planiranje za uklanjanje svih vrsta barijera u obrazovnim institucijama, edukovati zaposlene u prosvjeti o pravima osoba s invaliditetom sa posebnim akcentom na pristupa\u010dnost prostora, informacija i tehnologije, kao i stvariti uslove za njihovo zapo\u0161ljavanje kroz reviziju inkluzivnih programa.
\nTo je saop\u0161teno na zavr\u0161noj konferenciji projekta \u201eSprovo\u0111enje anketnog istra\u017eivanja do smanjenja diskriminacije OSI u obrazovnom sistemu\u201c, koju su organizovali Savez udru\u017eenja paraplegi\u010dara Crne Gore (SUPCG), u partnerstvu sa Udru\u017eenjem paraplegi\u010dara Podgorica, uz podr\u0161ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":943458,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2300,3641],"naslovna":[],"class_list":["post-943457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-osi","tag-spucg"],"acf":[],"yoast_head":"\n