<\/p>\n\n\n\n
Tokom razgovora moderatora Radomira Petri\u0107a sa predsjednikom i generalnim sekretarom Matice crnogorske mr Ivanom Jovovi\u0107em i Ivanom Ivanovi\u0107em, te Marijom \u0160u\u0161ter, profesoricom knji\u017eevnosti, istaknut je zna\u010daj ovih antologija za o\u010duvanje bogate usmene ba\u0161tine i njihova uloga u edukaciji novih generacija.<\/p>\n\n\n\n
Program je zapo\u010deo pismom Milovana Radojevi\u0107a, sina Danila Radojevi\u0107a, prire\u0111iva\u010da izvornog izdanja antologije, koji iz opravdanih razloga nije prisustvovao promociji. \u201eZadatak Radojev bio je da iz dostupne literature, ali i od savremenika koji su pamtili ili zapisivali, prikupi i odabere autenti\u010dne prozne narodne iskaze nastajale na crnogorskom tlu\u201c, navodi u pismu Milovan Radojevi\u0107 isti\u010du\u0107i, izme\u0111u ostalog, da su na \u201enemirnom prostoru Balkana Crnogorci stolje\u0107ima opstajali i u gr\u010du oslobodila\u010dke borbe dospjeli do 19. vijeka, ali bez nau\u010dnih institucija i bez obrazovanog kadra koji bi otpo\u010deo izgradnju nacionalne samosvijesti na osnovama bogatog kulturno-povijesnog naslje\u0111a.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ivan Ivanovi\u0107 je naglasio da su motivi za novo izdanje antologija crnogorske narodne proze duboko povezani sa misijom Matice crnogorske \u2013 afirmacijom nacionalnog i kulturnog identiteta. Projekat je, podsjetio je, prije vi\u0161e godina za\u010det idejno, a zahvaljuju\u0107i Milovanu Radojevi\u0107u, koji je na neki na\u010din odlu\u010duju\u0107e uticao, do\u0161lo je do njegove realizacije.<\/p>\n\n\n\n
Ovo izdanje, po rije\u010dima Ivana Ivanovi\u0107a, donosi nekoliko va\u017enih novina u odnosu na prvo. Najzna\u010dajnija se odnosi na upotrebu svih 32 slova crnogorskog pisma, \u010dime je po prvi put tekst izdat u formi koja dosljedno prati savremene crnogorske pravopisne standarde. Time je u\u010dinjen va\u017ean korak u afirmaciji i primjeni crnogorskog jezika u knji\u017eevnoj i akademskoj produkciji. Pored toga, izvr\u0161eno je dodatno jezi\u010dko prilago\u0111avanje sadr\u017eaja. Iako su u prvom izdanju prire\u0111iva\u010di ve\u0107 pru\u017eili obja\u0161njenja za ve\u0107i broj manje poznatih rije\u010di, u me\u0111uvremenu se pokazalo da je za savremenu \u010ditala\u010dku publiku, posebno mla\u0111e nara\u0161taje, potreban \u0161iri spektar obja\u0161njenja. U skladu s tim, u ovom izdanju dodat je jo\u0161 jedan broj rije\u010di uz odgovaraju\u0107a tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVa\u017ean segment izdanja \u010dine uvodne studije, predgovori i pogovori koje su priredili Radoje i Danilo Radojevi\u0107. Rije\u010d je o ozbiljnim nau\u010dnim radovima koji se ne zadr\u017eavaju na popularnom prikazu gra\u0111e, ve\u0107 zadiru u su\u0161tinske aspekte crnogorske narodne proze uklju\u010duju\u0107i legende, bajke, basne i pripovijetke i pru\u017eaju \u010ditaocima metodolo\u0161ki utemeljeno i sadr\u017eajno bogato uvodno tuma\u010denje\u201c, kazao je Ivanovi\u0107 isti\u010du\u0107i da su antologije izazvale kontinuirano i rastu\u0107e interesovanje publike, \u0161to dodatno potvr\u0111uje potrebu i zna\u010daj ovakvih izdanja u savremenom kulturnom i obrazovnom prostoru Crne Gore. Ivanovi\u0107 je najavio i njihova ilustrovana i audio-izdanja kao i prevod na engleski jezik, \u201eda bi bile dostupnije, prijem\u010divije i ostale ukorijenjene u svijesti novih generacija\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o zna\u010daju edicija koje su promovisane sino\u0107, mr Ivan Jovovi\u0107 je naglasio da bi \u201eAntologiju crnogorske narodne proze\u201c u porodi\u010dnoj biblioteci trebalo da ima svaki crnogorski dom, kako u Crnoj Gori, tako i u iseljeni\u0161tvu, \u201ejer su u ovom \u010detvoroknji\u017eju date slike i cjelokupna iskustva stolje\u0107ima natalo\u017eene usmene tradicije generacija na\u0161ih predaka\u201c. Prema rije\u010dima Jovovi\u0107a, \u010ditaju\u0107i stranice ovog izdanja, ubrzo prepoznajemo da te knji\u017eevne strukture nosimo negdje duboko u sebi. \u201ePrvo izdanje crnogorskih legendi, bajki, basni i narodnih kazivanja objavljeno tokom sedamdesetih i osamdesetih godina pro\u0161log vijeka palo je u zaborav najvi\u0161e zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike\u201c, smatra Jovovi\u0107 dodaju\u0107i da je upravo zato ovaj izdava\u010dki poduhvat zna\u010dajan radi afirmacije usmene knji\u017eevnosti na kojoj smo, u principu, svi mi porasli.<\/p>\n\n\n\n
Crnogorska kultura, prema rije\u010dima Jovovi\u0107a, ima velike diskontinuitete u proteklih hiljadu godina. \u201eCrnogorci su me\u0111u \u010detiri slovenska naroda krajem XV vijeka \u0161tampali knjige \u2013 inkunabule, da bi crnogorski narod prvu polovinu XIX vijeka do\u010dekao gotovo bez prosvjetnih i kulturnih ustanova. Ipak, za cijelo vrijeme tog civilizacijskog regresa, opstala je tradicija crnogorske usmene knji\u017eevnosti \u010dije su visoke domete odavno prepoznali slavisti\u010dki nau\u010dni krugovi\u201c, poja\u0161njava Jovovi\u0107. Osvrnuv\u0161i se na sadr\u017einu legendi, basni, bajki i narodnih kazivanja iz antologija crnogorske narodne proze, Jovovi\u0107 isti\u010de da ona pokazuje autenti\u010dnost crnogorskog kulturnog koda u pro\u0161losti. \u201eOne su zadugo oblikovale kolektivni mentalitet Crnogoraca, s obzirom na to da su gotovo do savremenog doba opstale u Crnoj Gori zahvaljuju\u0107i tradicionalnim oblicima organizacije dru\u0161tvenog \u017eivota, bratstvima i plemenima u \u010dijim kamenim ku\u0107ama i kulama se njegovala epska svijest.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Marija \u0160u\u0161ter isti\u010de da je narodna knji\u017eevnost zastupljenija u programima i planovima osnovnih nego srednjih \u0161kola, te da s obzirom na to da joj ne mo\u017eemo ustanoviti vrijeme nastanka i prestanka, ne mo\u017ee se svrstati ni u jednu od epoha knji\u017eevnosti, pa se izu\u010dava nakon uvoda u teoriju knji\u017eevnosti, kada se u\u010denici upoznaju sa elementarnim knji\u017eevno-teorijskim pojmovima. \u201eGeneralno, mi imamo jedan odijum prema narodnoj knji\u017eevnosti i za to je mo\u017eda kriva podjela na pisanu i usmenu knji\u017eevnost, odnosno umjetni\u010dku i narodnu. Samim tim \u0161to je narodna, zna\u010di da nije umjetni\u010dka \u0161to je stavlja u nekakav drugi red, a samim tim, u drugi red se stavlja i jezik kojim je pisana\u201c, objasnila je \u0160u\u0161ter posebno ukazuju\u0107i na zna\u010daj antologije bajki, \u017eanra koji je nepravedno potisnut u dje\u010diju knji\u017eevnost, iako ima veliki potencijal i za srednjo\u0161kolce, posebno u pisanju dramskih tekstova i scenarija.<\/p>\n\n\n\n
Osvrnuv\u0161i se na istorijat jezika, \u0160u\u0161ter isti\u010de da je crnogorski jezik, na\u017ealost, imao odre\u0111ene probleme, jer je negativan odnos prema narodnoj knji\u017eevnosti uslovio njegov nepovoljan polo\u017eaj. Istakla je ulogu Vuka Karad\u017ei\u0107a, koji je modernizovao jezik nai\u0161av\u0161i na otpor, i ustvrdila da su njegove jezi\u010dke reforme bile i estetski motivisane, a da se sve de\u0161avalo u slo\u017eenom dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu XIX vijeka. \u0160u\u0161ter je zaklju\u010dila da, u su\u0161tini, narodna knji\u017eevnost i jezik kojim je napisana zaslu\u017euju vi\u0161e po\u0161tovanja i prostora u obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n
Knji\u017eevno ve\u010de je muziciranjem na harmonici oplemenio barski virtuoz, profesor Safet Drljan.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U okviru knji\u017eevne selekcije 38. \u201eBarskog ljetopisa\u201c, sino\u0107 su promovisane \u010detiri renomirane antologije crnogorske narodne proze, objavljene u izdanju Matice crnogorske. Rije\u010d je o ponovnom izdavanju antologije bajki \u201eVilina gora\u201c, legendi \u201eVatra samotvora\u201c, basni \u201eKad je sve zborilo\u201c i pri\u010da \u201ePotopno vrijeme\u201c \u010diji su prire\u0111iva\u010di Radoje i Danilo Radojevi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":943348,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[16333,16334],"naslovna":[],"class_list":["post-943347","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-barski-ljetopis","tag-narodna-proza"],"acf":[],"yoast_head":"\n