<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekivalo se najgore: sastanak predstavnika Grenlanda i Danske s ameri\u010dkom administracijom odr\u017ean je u sjenci prijetnje Sjedinjenih Dr\u017eava nasilnom aneksijom, ali i jo\u0161 svje\u017eeg sje\u0107anja na poni\u017eenje koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski do\u017eivio prije godinu dana u Bijeloj ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Do toga, me\u0111utim, u Va\u0161ingtonu nije do\u0161lo. Obje strane su se prije svega slo\u017eile – da se ne sla\u017eu. Ipak, odlu\u010deno je i da se formira radna grupa koja bi nastavila razgovore o budu\u0107nosti Grenlanda.<\/p>\n\n\n\n
Koji su sada mogu\u0107i scenariji?<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp ovu varijantu stalno pominje. U sposobnost ameri\u010dke vojske da brzo zauzme ostrvo niko ne sumnja. <\/p>\n\n\n\n
SAD su ve\u0107 sada vojno prisutne na ostrvu, ali sa relativno malim brojem vojnika u bazi “Pitufik” na sjeverozapadnoj obali. <\/p>\n\n\n\n
Prema navodima danskog ministra spoljnih poslova, tamo je stacionirano oko 200 ameri\u010dkih vojnika.<\/p>\n\n\n\n
To vjerovatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju – eventualni napad morao bi da se izvede snagama koje dolaze spolja. Va\u017enu ulogu bi pritom imala Druga flota ameri\u010dke mornarice, \u010dije je podru\u010dje djelovanja sjeveroisto\u010dni Atlantik. <\/p>\n\n\n\n
Planovi za takav scenario ve\u0107 se razra\u0111uju u Pentagonu, a odgovaraju\u0107i nalog Tramp je izdao odmah po zavr\u0161etku akcije hap\u0161enja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ako bi SAD napale Grenland, radilo bi se o napadu na jednu \u010dlanicu NATO, \u010dime bi se aktivirao mehanizam kolektivne odbrane iz ugovora Alijanse. To mo\u017ee, ali i ne mora nu\u017eno da podrazumijeva vojnu reakciju drugih dr\u017eava. <\/p>\n\n\n\n
To bi, tako\u0111e, zna\u010dilo da bi ameri\u010dki admiral morao da vodi operaciju NATO protiv SAD. Naime, SAD su trenutno nadle\u017ene za odbranu nordijskih zemalja – Finske, \u0160vedske i Danske. Takav scenario bi, kako nagla\u0161ava danska premijerka Mete Frederiksen, zna\u010dio kraj NATO.<\/p>\n\n\n\n
Scenario vojne intervencije za Trampa otvara \u010ditav niz politi\u010dkih pitanja. <\/p>\n\n\n\n
Da li bi on to odlu\u010dio bez obzira na stavove sopstvene Republikanske stranke u kojoj ima mnogo pristalica NATO? Da li bi rizikovao gubitak ameri\u010dkih baza u Evropi? Ili upravo u sukobu oko Grenlanda vidi priliku da razbije NATO? Koliko visoko procjenjuje opasnost od vojnog sukoba sa dr\u017eavama-\u010dlanicama Alijanse? <\/p>\n\n\n\n
O tim pitanjima \u0107e se, po svemu sude\u0107i, odlu\u010divati prije svega u Bijeloj ku\u0107i – a ne u zajedni\u010dkoj radnoj grupi s Danskom.<\/p>\n\n\n\n
Tramp je vi\u0161e puta jasno stavio do znanja da \u017eeli Grenland u vlasni\u0161tvu SAD, a pritom je govorio i o “kupovini”. <\/p>\n\n\n\n
Va\u0161ington je i ranije pokazivao interesovanje za ostrvo. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, ameri\u010dka vlada ponudila je Danskoj zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara. Do kupovine tada nije do\u0161lo.<\/p>\n\n\n\n
Tramp je tu ideju ponovo pokrenuo ve\u0107 tokom svog prvog mandata, ali ne sa dana\u0161njom odlu\u010dno\u0161\u0107u. Nakon pobjede na izborima 2024. godine vratio se ideji o preuzimanju ostrva, uz znatno ja\u010di naglasak na vojnu opciju. <\/p>\n\n\n\n
Prema navodima ameri\u010dkih medija, opciju kupovine potom je konkretizovao dr\u017eavni sekretar Mark Rubio. Prema tim izvje\u0161tajima, nedavne prijetnje nisu imale za cilj vojnu invaziju, ve\u0107 kupovinu. <\/p>\n\n\n\n
List “New York Times” je, pozivaju\u0107i se na zvani\u010dnike, objavio da je Tramp zatra\u017eio a\u017eurirani plan za kupovinu ostrva.<\/p>\n\n\n\n
Novinska agencija Reuters nedavno je izvijestila da se razmatraju iznosi izme\u0111u 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku, kako bi se oni pridobili za priklju\u010denje Sjedinjenim Dr\u017eavama. Kopenhagen i glavni grad Grenlanda Nuk te ponude brzo su odbili.<\/p>\n\n\n\n
Biv\u0161i danski ministar za Grenland Tom Hojem, u intervjuu za njema\u010dki javni servis NDR je rekao: “Ko misli da se Grenlan\u0111ani mogu kupiti, taj ne poznaje grenlandsku du\u0161u.”<\/p>\n\n\n\n
Veze s Danskom su tokom vijekova bile bliske, \u010desto i porodi\u010dne, \u0161to je oblikovalo kulturni identitet ostrva. Nov\u010dane ponude ljudi do\u017eivljavaju kao uvredu i reaguju s prezirom.<\/p>\n\n\n\n
Grenland je samoupravni dio Kraljevine Danske, ali ima pravo da se putem referenduma izjasni za nezavisnost. To bi mogao da bude korak ka dobrovoljnom priklju\u010denju SAD. <\/p>\n\n\n\n
O toj mogu\u0107nosti nedavno je spekulisao republikanski senator D\u017eon Kenedi.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da SAD poku\u0161avaju da zabiju klin izme\u0111u Grenlanda i Danske i da podstaknu antidansko raspolo\u017eenje. <\/p>\n\n\n\n
Krajem avgusta pro\u0161le godine danska televizija DR izvijestila je da vlada u Kopenhagenu procjenjuje da su ameri\u010dki dr\u017eavljani u\u010destvovali u tajnim akcijama politi\u010dkog mije\u0161anja na Grenlandu. <\/p>\n\n\n\n
Tramp je tako\u0111e imenovao specijalnog izaslanika za Grenland, koji je ubrzo potom poru\u010dio da SAD \u017eele direktno da razgovaraju sa Grenlan\u0111anima o mogu\u0107em priklju\u010denju SAD.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, iako su mnogi Grenlan\u0111ani posljednjih godina sve naklonjeniji nezavisnosti od Danske, istra\u017eivanja javnog mnjenja su pro\u0161log prolje\u0107a pokazala da je oko 85 odsto stanovni\u0161tva protiv priklju\u010denja SAD. <\/p>\n\n\n\n
Nakon pro\u0161logodi\u0161njih parlamentarnih izbora formirana je \u0161iroka koalicija, koja se tuma\u010di kao jasan znak odbacivanja pripajanja SAD.<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki zahtjevi su, umjesto toga, Grenland dodatno pribli\u017eili Danskoj.<\/p>\n\n\n\n
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen je poru\u010dio: “Ako bismo ovdje i sada morali da biramo, izabrali bismo Dansku, Kraljevinu Dansku, NATO i EU.” Zbog toga referendum ne bi bio najbolja opcija za SAD.<\/p>\n\n\n\n
Sporazum iz 1951. godine omogu\u0107ava ameri\u010dkim oru\u017eanim snagama da koriste Grenland u vojne svrhe, uz obavezu da doprinose njegovoj odbrani. <\/p>\n\n\n\n
Od tada su SAD izgradile vi\u0161e baza na ostrvu, od kojih je ve\u0107ina u me\u0111uvremenu zatvorena. <\/p>\n\n\n\n
Ipak, sporazum im omogu\u0107ava da u svakom trenutku ponovo znatno pove\u0107aju svoje vojno prisustvo. <\/p>\n\n\n\n
Trampu, me\u0111utim, to o\u010digledno nije dovoljno, jer svoje zahtjeve stalno opravdava prijetnjom koju navodno predstavljaju Kina i Rusija.<\/p>\n\n\n\n
Da bi se rije\u0161ili ti bezbjednosni problemi, vi\u0161e dr\u017eava NATO se posljednjih mjeseci izjasnilo za ja\u010de prisustvo Alijanse u regionu. <\/p>\n\n\n\n
Evropski vojnici u\u010destvuju u zajedni\u010dkoj izvi\u0111a\u010dkoj misiji vi\u0161e zemalja Alijanse, u kojoj u\u010destvuje i njema\u010dki Bundesver. <\/p>\n\n\n\n
Cilj misije je, kako je saop\u0161tilo Ministarstvo odbrane u Berlinu, da se “ispitaju okvirni uslovi za mogu\u0107e vojne doprinose podr\u0161ci Danskoj u obezbje\u0111ivanju bezbjednosti regiona”. <\/p>\n\n\n\n
Za sada se misija smatra prije svega simboli\u010dnom – kao ponuda SAD, ali i kao znak solidarnosti unutar NATO.<\/p>\n\n\n\n
Danska tako\u0111e planira da oja\u010da svoje vojno prisustvo na ostrvu, i to u saradnji s NATO-partnerima. <\/p>\n\n\n\n
Trenutno je na Grenlandu stacionirana jedinica Arkti\u010dke komande danskih oru\u017eanih snaga, koja je 2015. brojala oko 60 pripadnika. <\/p>\n\n\n\n
Pored toga, na sjeveroistoku ostrva nalazi se patrolna stanica Daneborg, gdje je, izme\u0111u ostalog, smje\u0161tena i izvi\u0111a\u010dka jedinica sa pse\u0107im zapregama.<\/p>\n\n\n\n