<\/p>\n\n\n\n
Ovo su klju\u010dni nalazi publikacije \u201eDobrosusjedstvo na Zapadnom Balkanu: bilateralni sporovi i politike koje ih odr\u017eavaju\u201c, koju je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT).<\/p>\n\n\n\n
Autorka publikacije je Milica Kova\u010devi\u0107<\/strong> iz CDT-a.<\/p>\n\n\n\n – Publikacija pokazuje da gotovo nijedna dr\u017eava Zapadnog Balkana nema u potpunosti stabilno bilateralno okru\u017eenje, te da svaka od njih ima barem jedno otvoreno pitanje sa susjedom koje uti\u010de na regionalne odnose i evropsku integraciju. Statusni spor izme\u0111u Srbije i Kosova ostaje najzna\u010dajniji i najslo\u017eeniji bilateralni izazov u regionu, sa direktnim implikacijama po bezbjednost, politi\u010dku stabilnost i proces pristupanja Evropskoj uniji – navode iz CDT-a.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, dodaju, istra\u017eivanje ukazuje na \u0161iri obrazac u kojem se bilateralni sporovi prelivaju u proces pro\u0161irenja: Sjeverna Makedonija je, uprkos Prespanskom sporazumu i rje\u0161avanju dugogodi\u0161njeg spora s Gr\u010dkom, i dalje suo\u010dena s otvorenim pitanjima u odnosima s Bugarskom, dok se Crna Gora, u zavr\u0161noj fazi pregovora, nalazi pred izazovima u odnosima sa Hrvatskom.<\/p>\n\n\n\n – Ovi primjeri ukazuju na to da bilateralni sporovi ostaju trajni element regionalne politi\u010dke dinamike i jedan od faktora koji oblikuju tempo i sadr\u017eaj evropskih integracija. Analiza pokazuje da dugotrajni bilateralni sporovi u regionu nijesu samo posljedica nedore\u010denih evropskih mehanizama, ve\u0107 i aktivnog izbora politi\u010dkih elita Zapadnog Balkana da otvorena pitanja koriste kao instrument unutra\u0161nje mobilizacije, pritiska na susjede i odlaganja reformi. Umjesto da se rje\u0161avaju u duhu saradnje i evropskih vrijednosti, sporovi se \u010desto pretvaraju u trajni politi\u010dki resurs – dodaju iz CDT-a.<\/p>\n\n\n\n Publikacija mapira klju\u010dne grani\u010dne, identitetske i sporove proistekle iz ratnog naslje\u0111a u regionu i pokazuje da se oni ne odr\u017eavaju samo zbog njihove slo\u017eenosti, ve\u0107 i zbog njihove politi\u010dke funkcije.<\/p>\n\n\n\n Kako navode, umjesto da budu predmet sistemskog rje\u0161avanja, otvorena pitanja se \u010desto svjesno zadr\u017eavaju kao instrument unutra\u0161nje politike i regionalnog pritiska.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, najve\u0107i dio odgovornosti za izostanak su\u0161tinskog napretka le\u017ei na dr\u017eavama Zapadnog Balkana, koje dobrosusjedske odnose tretiraju kao formalni uslov, a ne kao proces koji zahtijeva politi\u010dku hrabrost i stvarni raskid sa praksama iz pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n – Nacionalisti\u010dka mobilizacija, selektivno tuma\u010denje istorije, instrumentalizacija manjinskih i identitetskih pitanja i izbjegavanje suo\u010davanja s ratnim naslje\u0111em doprinose tome da se bilateralni sporovi odr\u017eavaju i produbljuju, \u010dak i kada postoje realni i pravno dosti\u017eni modeli njihovog rje\u0161avanja – navodi se u publikaciji.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, publikacija ukazuje i na ograni\u010denja evropskog pristupa.<\/p>\n\n\n\n – Evropska unija je dobrosusjedske odnose postavila kao obavezan uslov za \u010dlanstvo, ali bez jasnog, predvidljivog i pravno utemeljenog mehanizma za rje\u0161avanje bilateralnih sporova. Pravo veta dr\u017eava \u010dlanica, neujedna\u010dena primjena standarda i ad hoc pristupi doveli su do situacije u kojoj se bilateralni sporovi sve \u010de\u0161\u0107e koriste kao sredstvo blokade u procesu pristupanja, \u010dime se dodatno podsti\u010de njihova politi\u010dka instrumentalizacija – dodaje se.<\/p>\n\n\n\n Navode da cilj istra\u017eivanja nije samo evidentiranje postoje\u0107ih sporova, ve\u0107 razumijevanje njihove politi\u010dke funkcije i posljedica koje proizvode \u2013 po demokratski razvoj, regionalnu stabilnost i kredibilitet politike pro\u0161irenja Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n Publikacija upozorava da bez promjene pristupa \u2013 i u Briselu i u glavnim gradovima Zapadnog Balkana \u2013 bilateralni sporovi ostaju trajna prepreka evropskoj integraciji regiona.<\/p>\n\n\n\n Publikacija je nastala u okviru inicijative IGNITA, koju finansira Open Society Foundations \u2013 Western Balkans. Svi stavovi i zaklju\u010dci iznijeti u publikaciji isklju\u010diva su odgovornost autorke i CDT-a.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako predstavljaju jedan od klju\u010dnih politi\u010dkih uslova evropskih integracija, dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu ostaju duboko obilje\u017eeni jazom izme\u0111u normativnih o\u010dekivanja i politi\u010dke prakse. Umjesto da budu okvir za trajno rje\u0161avanje otvorenih pitanja, oni se u regionalnom kontekstu \u010desto pretvaraju u nestabilan i politizovan prostor, u kojem bilateralni sporovi opstaju decenijama bez su\u0161tinskog pomaka.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":494960,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[103],"tags":[6753,1889,2295],"naslovna":[],"class_list":["post-942563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region","tag-cdt","tag-politika","tag-region"],"acf":[],"yoast_head":"\n