Hrvatska vra\u0107a obaveznu vojnu slu\u017ebu za mladi\u0107e prvi put od 2008. godine. \u0160ta stoji iza toga i da li bi to moglo da zna\u010di da \u0107e se tako ne\u0161to dogoditi i u drugim zemljama na Balkanu?<\/p>\n\n\n\n
Nova godina za mladi\u0107e u Hrvatskoj donosi stari izazov u novom ruhu. U prvim danima 2026. oko 1.200 njih dobija pisma u kojima se obavje\u0161tavaju da su pozvani na slu\u017eenje vojnog roka, prenosi Doj\u010de vele.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o prvoj generaciji koja se suo\u010dava s regrutacijom otkako je ona ukinuta 2008, godinu dana prije nego \u0161to je Hrvatska u\u0161la u NATO. Tada je ideja bila da se oru\u017eane snage profesionalizuju i odmaknu od obaveznog slu\u017eenja vojnog roka.<\/p>\n\n\n\n
Sada, pogotovo kada se ima na umu da Hrvatsku od Ukrajine fizi\u010dki dijeli samo Ma\u0111arska, perspektiva oru\u017eanog sukoba djeluje neugodno blizu. Zalutali dron, vjerovatno ukrajinski, ali nikada zvani\u010dno identifikovan, sru\u0161io se 2022. godine u Zagrebu. Nije prouzrokovao ve\u0107u \u0161tetu, ali je svakako podstakao ozbiljna razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska vlada postala je neugodno svjesna \u010dinjenice da mo\u017ee da ra\u010duna na manje od 15.000 aktivnih pripadnika vojske. Uo\u010di parlamentarnih izbora 2024. predlo\u017eila je ponovno uvo\u0111enje obaveznog vojnog roka za mladi\u0107e nakon zavr\u0161etka srednje \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n
Ministar odbrane Ivan Anu\u0161i\u0107 <\/strong>rekao je da bi to pomoglo mladi\u0107ima da promijene \u201elo\u0161e navike” i pripreme se za \u201ebilo kakvu veliku prijetnju”. Istra\u017eivanja javnog mnjenja pokazala su \u0161iroku podr\u0161ku toj ideji \u2013 sedam od deset gra\u0111ana Hrvatske je podr\u017eava. Nakon izbora, HDZ sada tu politiku sprovodi u delo.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dka podr\u0161ka i izostanak otpora<\/strong><\/p>\n\n\n\n Potrebni zakoni bez pote\u0161ko\u0107a su pro\u0161li kroz Sabor pro\u0161log oktobra, pri \u010demu je 84 poslanika glasalo za, a samo 11 protiv. Ministarstvo odbrane nije gubilo vrijeme i stupilo je u kontakt s prvom grupom regruta. Sve to je pro\u0161lo bez ve\u0107ih protesta \u2013 za razliku od Njema\u010dke gdje su mladi protestovali protiv uvo\u0111enja regrutacije, prenosi Doj\u010de vele.<\/p>\n\n\n\n – Ne vidim nikakve izazove u vezi s regrutacijom – ka\u017ee Gordan Akrap<\/strong>, prorektor Univerziteta odbrane i bezbjednosti \u201eFranjo Tu\u0111man”.<\/p>\n\n\n\n – Bi\u0107e vi\u0161e ljudi koji \u0107e \u017eeljeti da budu dio tog projekta nego \u0161to u ovom trenutku mo\u017ee da se primi, jer je broj ograni\u010den – dodaje.<\/p>\n\n\n\n – Neke populisti\u010dke grupe s krajnje ljevice govore da bi trebalo da ula\u017eemo u dje\u010dije vrti\u0107e i sli\u010dno, ali \u010dinjenica je da neko mora da \u0161titi te vrti\u0107e i na\u0161 evropski na\u010din \u017eivota i demokratiju \u2013 a to se u krajnjoj liniji mo\u017ee obezbijediti osigurati samo vojskom – ka\u017ee Akrap.<\/p>\n\n\n\n Regionalni trend povratka regrutacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ponovno uvo\u0111enje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj dio je \u0161ireg trenda u zemljama koje su nekada bile dio Jugoslavije. Nekoliko njih razmatra povratak neke vrste regrutacije.<\/p>\n\n\n\n U vrijeme nekada\u0161nje Jugoslavije mladi\u0107i su morali da godinu dana slu\u017ee u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, \u010dime se stvarala znatna borbena snaga. Neposredno prije po\u010detka raspada zemlje `90-ih, dvije tre\u0107ine kopnenih snaga \u010dinili su regruti \u2013 uz dodatni milion rezervista.<\/p>\n\n\n\n Nezavisne dr\u017eave koje su proistekle iz raspada Jugoslavije postupno su ukinule obavezni vojni rok. Slovenija je bila prva koja je ukinula regrutaciju 2003. godine, dok su posljednji regruti u Srbiji zavr\u0161ili slu\u017ebu 2010. Uz obe\u0107anje \u2013 ili u slu\u010daju Slovenije i Hrvatske ostvarenje \u2013 \u010dlanstva u Evropskoj uniji, \u010dinilo se da nema velike potrebe za vrstom vojske koja uklju\u010duje i vi\u0161emjese\u010dne vojne vje\u017ebe za mlade.<\/p>\n\n\n\n Ali, \u010dak i prije ruske invazije na Ukrajinu, raspolo\u017eenje je po\u010delo da se mijenja. Stranke koje su 2020. formirale novu desno-nacionalisti\u010dku vladu u Sloveniji uvrstile su ponovno uvo\u0111enje vojnog roka u svoj koalicionisporazum. Tada\u0161nji premijer Janez Jan\u0161a <\/strong>istakao se kao ministar odbrane tokom desetodnevnog rata za nezavisnost Slovenije 1991. godine.<\/p>\n\n\n\n Tvrdio je da oru\u017eane snage zemlje \u2013 sa samo 7.000 pripadnika \u2013 vi\u0161e nisu u stanju da obrane dr\u017eavu od napada i \u017ealio se da mladi ljudi ne znaju da rukuju oru\u017ejem. Sada\u0161nja vlada nije prihvatila tu ideju, ali parlamentarni izbori zakazani su za mart, a Jan\u0161ina stranka, SDS, vodi u anketama.<\/p>\n\n\n\n U Srbiji vlada ve\u0107 godinama govori o mogu\u0107nosti uvo\u0111enja regrutacije. Vi\u0161e je rokova pro\u0161lo bez pozivanja regruta, ali to bi moglo da se promijeni ove godine, jer ministar odbrane Bratislav Ga\u0161i\u0107 <\/strong>tvrdi da \u0107e zakonodavni predlog uskoro biti upu\u0107en u parlament.<\/p>\n\n\n\n Stabilnost Balkana i pogled u budu\u0107nost<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako zemlje u regionu pove\u0107avaju vojne izdatke i nastoje da pove\u0107aju broj vojnog osoblja, ponovo se postavlja staro pitanje: treba li ostatak Evrope da bude zabrinut zbog Balkana. Ali Tobi Fogel <\/strong>iz berlinskog trusta mozgova Savjet za politiku demokratizacije smatra da potencijal za stvarni sukob ostaje nizak.<\/p>\n\n\n\n – Vojni aspekt svega toga prvenstveno se odnosi na spremnost – ne na konkretno planiranje, a svakako ne na ofanzivno planiranje – ka\u017ee Fogel.<\/p>\n\n\n\n – Srbija se ne sprema da napadne Hrvatsku, niti se Hrvatska sprema da napadne Srbiju – dodaje on.<\/p>\n\n\n\n – U situaciji u kojoj je op\u0161te okru\u017eenje obilje\u017eeno nestabilno\u0161\u0107u i nepredvidljivo\u0161\u0107u, mislim da su vlade vjerovatno razborite kada preduzimaju odre\u0111ene mjere opreza i postavljaju temelje za poja\u010dan strate\u0161ki pristup me\u0111unarodnim odnosima. Ali to je povratak starim vremenima – ka\u017ee Fogel.<\/p>\n\n\n\n Novi hrvatski regruti uskoro \u0107e otkriti koliko \u0107e njihovo iskustvo da li\u010di na pri\u010de koje su slu\u0161ali od svojih o\u010deva i djedova. Neki bi mogli da osjete i olak\u0161anje kada saznaju da je njihova obaveza kra\u0107a \u2013 traje samo dva mjeseca.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska vra\u0107a obaveznu vojnu slu\u017ebu za mladi\u0107e prvi put od 2008. godine. \u0160ta stoji iza toga i da li bi to moglo da zna\u010di da \u0107e se tako ne\u0161to dogoditi i u drugim zemljama na Balkanu? Nova godina za mladi\u0107e u Hrvatskoj donosi stari izazov u novom ruhu. U prvim danima 2026. oko 1.200 njih dobija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":577931,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[103],"tags":[806,16009],"naslovna":[],"class_list":["post-942395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region","tag-hrvatska","tag-vojna-obaveza"],"acf":[],"yoast_head":"\n