Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je uhva\u0107en i izveden iz zemlje nakon ju\u010de izvedenog opse\u017enog napada na Karakas, glavni grad ove ju\u017enoameri\u010dke dr\u017eave, \u0161to je dovodi u neizvjesnost, kao i njene ogromne naftne rezerve. A upravo te rezerve \u0107e igrati centralnu ulogu u budu\u0107nosti Venecuele, ocjenjuje ameri\u010dki medij.<\/p>\n\n\n\n
Berzanska trgovina se ne obavlja vikendom, pa je kratkoro\u010dni uticaj napada na cijene nafte pomalo prepu\u0161ten pretpostavkama i prili\u010dno zavisi od toga \u0161ta \u0107e se de\u0161avati u narednih nekoliko dana.<\/p>\n\n\n\n
Madurova socijalisti\u010dka vlada bila je neprijateljski nastrojena prema globalnoj naftnoj industriji i dozvolila je sopstvenoj infrastrukturi da se raspadne. Nije jasno, neposredno poslije napada na Karakas, kakvu \u0107e budu\u0107nost Venecuela imati i da li \u0107e njena naredna vlada nastaviti da zanemaruje nacionalnu razorenu naftnu industriju ili \u0107e iskoristiti njen potencijal uz prijateljskiji odnos prema me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZa naftu, ovo ima potencijal da bude doga\u0111aj od istorijskog zna\u010daja. Madurov re\u017eim i Ugo \u010cavez (pokojni, socijalisti\u010dki prethodnik Madura) u osnovi su se prema venecuelanskoj naftnoj industriji pona\u0161ali kao razbojnici\u201c, rekao je za CNN Fil Flin (Phil Flynn), vi\u0161i tr\u017ei\u0161ni analiti\u010dar u kompaniji Prajs Fju\u010ders grup (Price Futures Group).<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar Marko Rubio rekao je da je, poslije hvatanja Madura, ameri\u010dka vojna akcija u Venecueli zavr\u0161ena. Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez dio je socijalisti\u010dkog re\u017eima koji je do\u0161ao na vlast 1999. godine, i ukoliko ona preuzme kormilo zemlje, malo \u0161ta se mo\u017ee promijeniti kratkoro\u010dno. Me\u0111utim, skidanje Madura otvara mogu\u0107nost za vakuum vlasti, \u0161to venecuelansku politiku mo\u017ee baciti u neizvjesnost.<\/p>\n\n\n\n
CNN podsje\u0107a da SAD ne priznaju Madurovu vlast, ve\u0107 da je za njih stvarni predsjednik Edmund Gonzales, koji je nakon posljednjih izbora, \u010diji su rezultati \u0161iroko osporavani, pobjegao u inostranstvo. Gonzalesa podr\u017eava Marija Korina Ma\u010dado, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSljede\u0107ih 24 do 48 sati bi\u0107e od ogromnog zna\u010daja\u201c, ocjenjuje Flin. \u201eAko budemo vidjeli znake da venecuelanska vojska podr\u017eava opoziciju, to \u0107e biti velika pobjeda za globalna tr\u017ei\u0161ta. S druge strane, ako se javi osje\u0107aj da ovo vodi Venecuelu ka novim konfliktima ili gra\u0111anskom ratu, dobi\u0107emo suprotnu reakciju.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Venecuela posjeduje najve\u0107e dokazane rezerve nafte na Zemlji, ali njen potencijal daleko nadma\u0161uje proizvodnju koju ostvaruje \u2013 ova zemlja na krajnjem sjeveru Ju\u017ene Amerike proizvodi dnevno tek jedan milion barela, \u0161to je 0,8 odsto globalne proizvodnje sirove nafte.<\/p>\n\n\n\n
To je istovremeno za vi\u0161e od 50 odsto manja proizvodnja u odnosu na period kada je Maduro 2013. godine preuzeo vlast u zemlji. Prije nego \u0161to su socijalisti 1999. godine preuzeli vlast, proizvodnja je iznosila 3,5 miliona barela dnevno.<\/p>\n\n\n\n
Propadanju nacionalne naftne industrije doprinijele su me\u0111unarodne sankcije venecuelanskoj vladi i duboka ekonomska kriza. Me\u0111utim, tome su doprinijeli i manjak ulaganja i odr\u017eavanja, pokazuju podaci Ameri\u010dke administracije za energetiku.<\/p>\n\n\n\n
Energetska infrastruktura Venecuele propada, a njen kapacitet za proizvodnju nafte zna\u010dajno je umanjen tokom vremena. Upravo zato se, pi\u0161e CNN, cijene nafte ne\u0107e otrgnuti kontroli \u2013 \u010dak i ako venecuelanska proizvodnja nafte u potpunosti presahne nakon napada na Karakas. Jednostavno, zemlja ne proizvodi dovoljno nafte da bi to imalo ve\u0107i uticaj na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Cijene nafte su ove godine pod budnim nadzorom, zbog straha od prevelike ponude na tr\u017ei\u0161tu. Zemlje OPEK-a su pove\u0107ale proizvodnju, ali je potra\u017enja opala, jer se globalna ekonomija i dalje bori s inflacijom nakon cjenovnog \u0161oka iz perioda poslije kovid-pandemije 2020\u20132021. godine.<\/p>\n\n\n\n
Cijena ameri\u010dke nafte nakratko je porasla na vi\u0161e od 60 dolara po barelu kada je Trampova administracija po\u010dela da zapljenjuje venecuelanske tankere, ali je potom pala ispod 57 dolara, kao i ranije. Prema tome, reakcija tr\u017ei\u0161ta \u2013 ukoliko investitori povjeruju da je napad lo\u0161a vijest za snabdijevanje naftom \u2013 gotovo sigurno ne\u0107e biti naro\u010dito izra\u017eena.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePsiholo\u0161ki gledano, ovo mo\u017ee biti odre\u0111eni podsticaj, ali nafta iz Venecuele lako mo\u017ee biti zamijenjena kombinacijom ponude globalnih proizvo\u0111a\u010da\u201c, rekao je Flin.<\/p>\n\n\n\n
Vrsta nafte koju Venecuela posjeduje u svom tlu \u2013 te\u0161ka, \u201ekisela\u201c nafta \u2013 zahtijeva specijalnu opremu za va\u0111enje i visok nivo tehni\u010dke obu\u010denosti za proizvodnju. Me\u0111unarodne naftne kompanije imaju te kapacitete, ali su sankcijama ograni\u010dene da obavljaju bilo kakav posao u toj zemlji.<\/p>\n\n\n\n
SAD, kao najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d nafte, imaju laku, \u201eslatku\u201c vrstu nafte, koja je dobra za proizvodnju benzina \u2013 i malo toga drugog. Nafta kakvu posjeduje Venecuela, me\u0111utim, klju\u010dna je za proizvode kao \u0161to su dizel, asfalt, gorivo za fabrike i drugu te\u0161ku opremu. Upravo zbog sankcija na venecuelansku naftu postoji manjak snabdijevanja dizelom.<\/p>\n\n\n\n
Izlazak te nafte na globalno tr\u017ei\u0161te djelimi\u010dno bi i\u0161ao u korist SAD: Venecuela je blizu, a njena nafta je relativno jeftina \u2013 \u0161to je rezultat njene ljepljive, muljevite teksture koja zahtijeva zna\u010dajnu preradu.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina ameri\u010dkih rafinerija mo\u017ee da prera\u0111uje venecuelansku te\u0161ku naftu, a te rafinerije su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u pore\u0111enju s ameri\u010dkom, ka\u017ee Flin.<\/p>\n\n\n\n
\u201eAko ovo zaista nastavi da ide glatko \u2013 a za sada djeluje da je rije\u010d o majstorski izvedenoj akciji \u2013 i ako ameri\u010dkim kompanijama bude dozvoljeno da se vrate i obnove venecuelansku naftnu industriju, to bi mogla biti prekretnica za globalno tr\u017ei\u0161te nafte\u201c, zaklju\u010dio je Flin.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Administracija republikanskog predsjednika SAD Donalda Trampa upravo je napala Venecuelu \u2013 zemlju koja ima ve\u0107e rezerve nafte od Iraka, odnosno \u201ele\u017ei\u201c na ogromnih 303 milijarde barela crnog zlata, \u0161to je, kako procjenjuju zvani\u010dni ameri\u010dki izvori, oko jedne petine globalnih rezervi, pi\u0161e ve\u010deras Si-En-En (CNN).<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":917289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[143,195,673],"naslovna":[5435],"class_list":["post-917288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-nafta","tag-sad","tag-venecuela"],"acf":[],"yoast_head":"\n