<\/p>\n\n\n\n
Izjavu ambasadora Ukrajine u Crnoj Gore Oleha Herasymenko, prenosimo integralno.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Oni koji \u017eele mir ne zapo\u010dinju ratove; oni koji po\u0161tuju me\u0111unarodno pravo ne kr\u0161e ga; a oni koji odbacuju imperijalizam ne pona\u0161aju se kao imperijalisti i ne napadaju svoje susjede. Ove istine su nekada bile samorazumljive. Danas, nakon ruske invazije na Ukrajinu, primorani smo da ih ponavljamo kao upozorenje. \u017divimo u svijetu \u201eposlije istine\u201c, u kojem su \u010dinjenice relativizovane, pa\u017enja javnosti fragmentisana, a agresija se \u010desto poku\u0161ava predstaviti kao \u201esukob\u201c, \u201ekriza\u201c ili \u201espor sa obje strane\u201c. U takvom okru\u017eenju, \u010dak i osnovne postavke me\u0111unarodnog poretka zahtijevaju odbranu rije\u010dima, argumentima i dokazima. A dokazi su, na\u017ealost, obilni.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo 12 godina nakon po\u010detka ruske agresije i 4 godine nakon po\u010detka ruske sveobuhvatne invazije, bilans je zastra\u0161uju\u0107i: stotine hiljada poginulih Rusa i Ukrajinaca, razoreni gradovi, milioni raseljenih i trajno naru\u0161ena bezbjednosna arhitektura Evrope. Uprkos tome, Rusija je uspjela u potpunosti da okupira tek jedan od ukrajinskih regiona. Cijena tog \u201enapretka\u201c mjeri se u desetinama hiljada ruskih vojnika mjese\u010dno \u2013 vi\u0161e nego \u0161to je Sovjetski Savez izgubio tokom cijelog rata u Avganistanu. Ratna ma\u0161ina zahtijeva ljudstvo, a Rusija ga pribavlja gdje god mo\u017ee, \u010desto bez obzira na gubitke.<\/p>\n\n\n\n
Ukrajina tako\u0111e pla\u0107a stra\u0161nu cijenu. Ali postoji klju\u010dna razlika: Ukrajina se brani. Ona zna za\u0161to se bori \u2013 da ne bi bila okupirana, da bi sa\u010duvala svoju dr\u017eavnost i pravo na postojanje. Otuda re\u010denica koja najbolje opisuje su\u0161tinu ovog rata: \u201eAko Rusija prestane da se bori \u2013 rata vi\u0161e ne\u0107e biti; ako Ukrajina prestane da se bori \u2013 ne\u0107e biti Ukrajine.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Upravo iz te realnosti proistekla je i inicijativa predsjednika Volodymyra Zelenskog i Donalda Trampa od 11. marta ove godine da se, uprkos gotovo nepomi\u010dnoj liniji fronta, razmotri obustava borbi du\u017e postoje\u0107ih linija razdvajanja. Bila je to izuzetno te\u0161ka odluka, jer bi zna\u010dila da milioni Ukrajinaca ostaju pod okupacijom. Ali to je bio poku\u0161aj da se otvori prostor za diplomatiju bez preduslova.<\/p>\n\n\n\n
Odgovor Moskve do sada je, na\u017ealost, nedvosmislen: \u201ene\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to? Zato \u0161to predsjednik Vladimir Putin ne \u017eeli mir \u2013 on \u017eeli pobjedu kroz slom Ukrajine. Njegovi \u201emirovni preduslovi\u201c to jasno potvr\u0111uju.<\/p>\n\n\n\n
Prvi je ustupanje ukrajinske teritorije koju Rusija nije uspjela da osvoji ratom. Zadr\u017eimo se na tome na trenutak: dr\u017eava \u010dlanica Ujedinjenih nacija, stalna \u010dlanica Savjeta bezbjednosti UN-a, zahtijeva teritoriju svog susjeda kao preduslov za prekid agresivnog rata koji sama vodi protiv njega! \u0160tavi\u0161e, strate\u0161ki gledano, Putin ne ograni\u010dava svoje teritorijalne apetite samo na Ukrajinu \u2013 sve je vi\u0161e \u010dinjenica koje ukazuju na to da ruski lider te\u017ei obnovi maksimalnog uticaja na prostoru biv\u0161eg Sovjetskog Saveza i van njega.<\/p>\n\n\n\n
Drugi je potpuni imunitet za ratne zlo\u010dine: masovna ubistva civila, torturu, silovanja, deportacije, pa i javno dokumentovane egzekucije. Veliki dio tih zlo\u010dina je dokumentovan od strane UN-a, OEBS-a i ostalih relevantnih me\u0111unarodnih organizacija. Za mnoge od ruskih zlo\u010dina znamo upravo zahvaljuju\u0107i samim ruskim vojnicima, koji su o njima objavljivali sadr\u017eaje na Telegram kanalima. \u017divimo u eri dru\u0161tvenih mre\u017ea, a okupatori se ponose onim \u0161to rade \u2014 dodatno ohrabreni obe\u0107anjem svoje dr\u017eave da ne\u0107e odgovarati.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i je zahtjev za razoru\u017eanjem Ukrajine, pod apsurdnim obrazlo\u017eenjem da ona predstavlja prijetnju Rusiji. Zamislite \u2014 dr\u017eava koja je u posljednje dvije decenije vodila nekoliko agresivnih rata protiv svojih susjeda (Gruzija i Ukrajina) jednu od svojih \u017ertava progla\u0161ava \u201eprijetnjom\u201c i zahtijeva njeno razoru\u017eanje i bespomo\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n
To nije mirovna ponuda \u2013 to je ultimatum.<\/p>\n\n\n\n
Istorijski obrasci su, na\u017ealost, prepoznatljivi. Pro\u0161le sedmice, na svojoj godi\u0161njoj konferenciji za medije, Vladimir Putin je cini\u010dno poku\u0161ao da sa sebe skine odgovornost za pogibiju stotina hiljada ljudi, izjaviv\u0161i da \u201eRusija nije prva zapo\u010dela\u201c. Tom prilikom je ponovio sli\u010dnu poruku Adolfa Hitlera iz jula 1940., ve\u0107 poslije napada na Poljsku, Francusku i druge evropske zemlje: \u201eTo su bili samo anglo-francuski hu\u0161ka\u010di koji \u017eeljeli rat, a ne mir\u201c. Istorija mo\u017eda se ne ponavlja identi\u010dno, ali se opasno rimuje.<\/p>\n\n\n\n
Rusija i dalje pokazuje nespremnost za mir. Umjesto bo\u017ei\u0107nog primirja ili napretka ka miru, Rusija je ujutro 23. decembra izvela jo\u0161 jedan masovni napad na Ukrajinu. Glavne mete bili su energetski sistem i kriti\u010dna civilna infrastruktura. Moskva ne skriva svoje genocidne namjere, namjerno planiraju\u0107i udare na energetsku infrastrukturu upravo u periodima pada temperature.<\/p>\n\n\n\n
Iz svega ovoga proizlazi klju\u010dna lekcija: mir koji je krhak, nejasan ili bez mehanizama sprovo\u0111enja nije mir. To je samo pauza prije nove agresije. Ukrajina je tu lekciju nau\u010dila kroz gubitke, okupaciju i smrt svojih gra\u0111ana. Nau\u010dili su je i mnogi drugi ruski susjedi. Dokumenti sami po sebi ne zaustavljaju tenkove i rakete. \u0160tavi\u0161e, prazne bezbjednosne garancije \u010desto pozivaju na novi rat. Zato Ukrajina ne mo\u017ee prihvatiti \u201emir\u201c koji postoji samo na papiru. Potrebno je rje\u0161enje koje je stabilno, trajno i koje uklanja i isku\u0161enje i sposobnost da se agresija ponovi. Bezbjednosne garancije moraju biti stvarne, a ne deklarativne. Moraju biti dovoljno sna\u017ene da nijedan budu\u0107i lider u Kremlju ne mo\u017ee ponovo \u201ekockati\u201c sa ratom protiv na\u0161e zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Svaki budu\u0107i okvir mora unaprijed odgovoriti na te\u0161ka, ali neizbje\u017ena pitanja: kako se agresija odvra\u0107a, kakva je neposredna reakcija na kr\u0161enje dogovora, kakvu ulogu imaju partneri \u2013 politi\u010dku, vojnu i ekonomsku \u2013 i kakve kapacitete Ukrajina mora imati na sopstvenoj teritoriji.<\/p>\n\n\n\n
I ba\u0161 zato u toku je vrlo intenzivna diplomatska aktivnost. Ukrajina sada koristi svaku priliku za mir. Ukrajina aktivno uskla\u0111uje stavove sa ameri\u010dkim i evropskim partnerima radi unaprije\u0111enja mirovnog procesa. Bezbjednosne garancije za Ukrajinu obuhvataju vi\u0161e nivoa (ukrajinsko-ameri\u010dki, ukrajinsko-evropski i nacionalni) i vi\u0161e komponenti.<\/p>\n\n\n\n
Prva komponenta su sna\u017ene Oru\u017eane snage Ukrajine \u2013 vojska od oko 800.000 pripadnika. Finansiranje takve vojske zahtijeva dodatnu podr\u0161ku partnera.<\/p>\n\n\n\n
Druga komponenta je \u010dlanstvo u Evropskoj uniji. Ono se ne odnosi samo na ekonomske bezbjednosne garancije i pristup tr\u017ei\u0161tima, ve\u0107 uklju\u010duje i bezbjednosno-odbrambenu dimenziju, poput mehanizma SAFE i drugih programa koje \u010dlanstvo u EU omogu\u0107ava.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107a komponenta bezbjednosnih garancija je Koalicija voljnih. Rije\u010d je o evropskom vojnom prisustvu u vazduhu, na kopnu i na moru, uz ameri\u010dki \u201ebackstop\u201c, sa ciljem obezbje\u0111ivanja trajnosti mirovnog sporazuma. Klju\u010dne dr\u017eave bi obezbje\u0111ivale prisustvo u odre\u0111enim domenima, dok bi druge \u2013 neutralne u skladu sa sopstvenim ustavima \u2013 pru\u017eale podr\u0161ku u oblasti energetske bezbjednosti, finansija, pomo\u0107i i skloni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Dana\u0161nja akutna geopoliti\u010dka kriza primorava Evropu da se probudi iz decenija iluzije o \u201evje\u010dnom miru\u201c i da prestane da bezbjednost prepu\u0161ta drugima. Istovremeno, Evropska unija se \u010desto pokazuje kao previ\u0161e spora i oprezna u trenutku kada su potrebni brzina i odlu\u010dnost. U tom kontekstu, Ukrajina ne predstavlja problem, ve\u0107 rje\u0161enje. Njena vojska je danas najiskusnija borbena sila u Evropi, sa jedinstvenim iskustvom visokointenzivnog rata. Njena odbrambena industrija je \u017eiva laboratorija inovacija, u kojoj su sva rje\u0161enja testirana na boji\u0161tu. Podr\u0161ka Ukrajini nije \u010din dobre volje \u2013 to je strate\u0161ko ulaganje u evropsku bezbjednost.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju, va\u017eno je razumjeti i \u0161ire implikacije. Svijet u kojem bi agresija bila nagra\u0111ena teritorijom, a ratni zlo\u010dini opro\u0161teni u ime \u201emira\u201c, bio bi su\u0161tinski opasniji svijet. Takav poredak bi posebno ugrozio male dr\u017eave, koji \u010dine ve\u0107inu na svijetu i se nalaze, naime, u jugoisto\u010dnom djelu Evrope, gdje je i Crna Gora. Ve\u0107 smo vidjeli kontinuirane i veoma iritirane, a poneka i prijete\u0107e, poruke ruskih zvani\u010dnika o evropskom putu Crne Gore i drugih zemalja. I to nijesu samo rije\u010di. To je svjedo\u010danstvo spremnosti Moskve da nastavi, pa \u010dak i poja\u010da svoju politiku usmjerenu na podrivanje stabilnosti i mira u ovom regionu. Ako se Kremlju pru\u017ei takva mogu\u0107nost, ako Kremlj bude imao resurse za to. Takav razvoj doga\u0111aja ne smije se dozvoliti.<\/p>\n\n\n\n
Zato pitanje \u0430gresije Rusije nije regionalno pitanje. To je test me\u0111unarodnog poretka u 21. vijeku. Na\u010din na koji \u0107e se ovaj rat zavr\u0161iti odredi\u0107e da li \u0107e pravo i dalje ograni\u010davati silu \u2013 ili \u0107e sila ponovo postati pravo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gotovo 12\u00a0godina nakon po\u010detka ruske agresije i 4 godine nakon po\u010detka ruske sveobuhvatne invazije, bilans je zastra\u0161uju\u0107i: stotine hiljada poginulih Rusa i Ukrajinaca, razoreni gradovi, milioni raseljenih i trajno naru\u0161ena bezbjednosna arhitektura Evrope, navodi se u saop\u0161tenju ambasadora Ukrajine.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":915696,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[193,708,651,234],"naslovna":[],"class_list":["post-915695","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-donald-tramp","tag-evropa","tag-rusija","tag-ukrajina"],"acf":[],"yoast_head":"\n