<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Kako navode, predstavljaju\u0107i istra\u017eivanje \u201ePra\u0107enje odraza korbizijanskog principa u arhitektonskoj praksi socijalisti\u010dke Crne Gore\u201c na konferenciji \u201eLe Korbizje u Jugoslaviji i na Balkanu\u201c koja je odr\u017eana u Sarajevu u septembru 2023. godine, me\u0111unarodni i regionalni u\u010desnici konferencije imali su priliku da se sveobuhvatnije upoznaju s graditeljskim naslje\u0111em Crne Gore iz perioda od 1945. do 1970. godine.<\/p>\n\n\n\n
Ovako formulisana tema usmjerena je na razumijevanje i tuma\u010denje arhitektonskih realizacija kroz prizmu posrednog uticaja francuskog arhitekte \u0160arl-Eduara \u017danrea, poznatijeg pod pseudonimom Le Korbizje, \u010dija je modernisti\u010dka filozofija zna\u010dajno oblikovala graditeljsku praksu kako u svijetu tako i u biv\u0161oj Jugoslaviji, navodi se u predgovoru ove knjige. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 S obzirom na to da su rezultati istra\u017eivanja prezentovani na konferenciji doprinijeli novim saznanjima, prepoznala se potreba da se oni sintetizuju kroz formu monografije u cilju mapiranja crnogorskog arhitektonskog naslje\u0111a kao dijela mozaika regionalne i internacionalne arhitektonske istra\u017eiva\u010dke scene. Time se \u017eeli inicirati i proces \u0161ire dru\u0161tvene prepoznatljivosti ovog fenomena, posebno u kontekstu njegove kulturne i turisti\u010dke promocije \u2013 navode autori. <\/p>\n\n\n\n
San o dobrom \u017eivotu i stav da arhitektura zaista mo\u017ee da napravi revoluciju donose\u0107i dobrobit \u010dovje\u010danstvu je temeljno upori\u0161te Le Korbizjeovog vi\u0161eslojnog pristupa, kao i osovina sile njegovog sna\u017enog uticaja na arhitektonsko urbanisti\u010dku teoriju i praksu XX vijeka, pa u tom kontekstu i na jugoslovenske i crnogorske arhitekte i urbaniste tog vremena, isti\u010du autori. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Iako je Korbizjeova pionirska modernisti\u010dka figura bila dominantna, nesporni su i uticaji drugih modernisti\u010dkih autoriteta (Misa, Rajta, Gropijusa, itd) zbog \u010dega nije jednostavno, ponekad ni mogu\u0107e a ni ispravno. posmatrati isklju\u010divo segmentirane pojedina\u010dne uticaje \u2013 navode autori i dodaju da je ipak istra\u017eivanje crnogorske arhitekture preto\u010deno u ovu knjigu pokazalo da jedno ovako fokusirano sagledavanje arhitekture druge polovine XX vijeka mo\u017ee dati nove interesantne, a u nekim slu\u010dajevima i vrlo neo\u010dekivane rezultate, kreiraju\u0107i svje\u017ee poveznice i relacije izme\u0111u pojedinih arhitektonskih djela i njihovih autora. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Kroz sedam tipolo\u0161kih grupa, sa usmerenjem na i\u0161\u010ditavanje \u201eklasi\u010dnih principa korbizijanskog modernizma\u201c detaljnije je obra\u0111eno i pomenuto vi\u0161e od 40 arhitektonskih djela i ne\u0161to vi\u0161e od 30 jugoslovenskih i crnogorskih arhitekata inicijalno prikazanih na sarajevskoj konferenciji. Me\u0111utim, ovaj broj djela i autora nije kona\u010dan, ve\u0107 se mo\u017ee dopunjavati, posebno u domenu kolektivnog stanovanja kao najbrojnijeg segmenta arhitektonske produkcije. <\/p>\n\n\n\n
Knjiga \u201eCrnogorska arhitektura 1945\u20131970 \u2013 Refrakcije korbizijanskog principa\u201c objavljena je u sklopu biblioteke Posebna izdanja. Urednik je Ivan Ivanovi\u0107, a u ime izdava\u010da knjigu potpisuje Ivan Jovovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Slavica Stamatovi\u0107-Vu\u010dkovi\u0107 je redovna profesorica na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore na kome je zapo\u0161ljena od 2004. godine. Magistrirala je na Univerzitetu \u201eLa Sapienza\u201c u Rimu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je brojnih inostranih stipendija. Izlagala je na doma\u0107im i internacionalnim izlo\u017ebama. Autorka je monografije \u201eArhitektonska komunikacija: Objekti kulture u Crnoj Gori 1945\u20132000\u201c i knjige \u201eSpomenici Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori\u201c kao i brojnih poglavlja i nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih radova koji su objavljeni u doma\u0107im i inostranim \u010dasopisima i publikacijama. U\u010destvovala je na XI Bijenalu arhitekture u Veneciji 2008. godine. Dobitnica je Trinaestojulske nagrade 2009. godine. <\/p>\n\n\n\n
Danilo Bulatovi\u0107 je doktorand na Politehni\u010dkom fakultetu Univerziteta u Torinu na programu Arhitektura, Istorija i Projekat. Osnovne i specijalisti\u010dke studije zavr\u0161io je na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Kao stipendista italijanske i britanske Vlade zavr\u0161io je master studije na Politehni\u010dkom univerzitetu u Milanu 2021. i Univerzitetu Vestminster u Londonu 2022. godine. Dobitnik je postdplomske stipendije Davis centra na Harvardu (2024\/25) u sklopu doktorskog istra\u017eivanja na temu internacionalne razmjene znanja na polju planiranja i arhitekture pod pokroviteljstvom razvojnih programa Ujedinjenih nacija tokom druge polovine XX vijeka. <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Knjiga \u201eCrnogorska arhitektura 1945\u20131970 \u2013 Refrakcije korbizijanskog principa\u201c novo je izdanje Matice crnogorske. Autori su Slavica Stamatovi\u0107-Vu\u010dkovi\u0107 i Danilo Bulatovi\u0107, saop\u0161teno je iz Matice crnogorske.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":914170,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[50],"tags":[117,1226],"naslovna":[],"class_list":["post-914169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-kultura","tag-matica-crnogorska"],"acf":[],"yoast_head":"\n