<\/p>\n\n\n\n
To je \u201cVijestima\u201d kazala predsjednica Skup\u0161tine Glavnog grada, doktorka Jelena Borovini\u0107 Bojovi\u0107 <\/strong>u intervjuu uo\u010di 19. decembra – Dana oslobo\u0111enja Podgorice.<\/p>\n\n\n\n Upozorila je na to da se \u201cde\u0161ava da manjak komunikacije proizvede vi\u0161ak nerazumijevanja\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cTome smo svjedo\u010dili u proteklim decenijama i zato smo ovu praksu po\u010deli da mijenjamo. Nagla\u0161avanje va\u017enosti dijaloga i stalne komunikacije nije kritika ni opaska bilo kojoj strani u ovom slu\u010daju, ve\u0107 podstrek, ohrabrenje svima nama da dogovorom do\u0111emo do rje\u0161enja. Kad je u pitanju komunikacija sa gra\u0111anima Botuna, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je va\u017eno – \u0161to se njihov glas \u010duo, ali cijenim i da ne treba zanemariti napore Glavnog grada i Vlade Crne Gore da se situacija rije\u0161i, da se detaljno objasni, kao i ostalima, za\u0161to je izgradnja kolektora va\u017ena i potrebna. Mislim da je veoma dobro \u0161to je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rje\u0161enja, \u0161to je iza\u0161ao sa konkretnim ponudama, uklju\u010duju\u0107i i sanaciju bazena crvenog mulja, \u010dime bismo rije\u0161ili jedan veliki ekolo\u0161ki problem. Ne mo\u017eemo se pona\u0161ati kao da je postoje\u0107a ekolo\u0161ka situacija dobra, jer nije. A osnovna ambicija izgradnje sistema za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda nije da umno\u017ei ve\u0107 da rije\u0161i i umanji postoje\u0107e probleme, vode\u0107i ra\u010duna o zdravlju gra\u0111ana i Zete i Podgorice. Zdravlje u svakom slu\u010daju mora biti na prvom mjestu. Posebno bih istakla podr\u0161ku ideji da se Glavni grad i kreditno zadu\u017ei kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi me\u0111usobnog povjerenja. Nedavno saop\u0161tena ponuda Vlade Crne Gore, koja predvi\u0111a i da 30 odsto Zete bude priklju\u010deno na kolektor, da se tamo zaposle gra\u0111ani Zete i niz drugih predloga, predstavlja dobru platformu za dogovor\u201d, kazala je \u201cVijestima\u201d Borovini\u0107 Bojovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Predsjednica Skup\u0161tine Glavnog grada poru\u010duje i da \u201curbanisti\u010dko divljanje ne smije vi\u0161e ugro\u017eavati zelene povr\u0161ine Podgorice\u201d.<\/p>\n\n\n\n Naglasila je da grad radi i da \u0107e raditi na stvaranju humanijeg grada, posebno kad su u pitanju saobra\u0107ajni kolapsi i (ne)kulture gdje, prema njenim rije\u010dima, rje\u0161enje mora biti kombinacija stvaranja infrastrukture, ali i podizanja svijesti gra\u0111ana uz rigoroznije sankcionisanje prekr\u0161aja.<\/p>\n\n\n\n Podgorica se dugo suo\u010dava sa saobra\u0107ajnim kolapsima i hroni\u010dnim nedostatkom parking mjesta, ali i lutanjem kad je u pitanju na\u010din da se ovi problemi rije\u0161e. Haoti\u010dno parkiranje i zauzimanje trotoara postali su simbol \u201cnekulture\u201d. Dosada\u0161nja rje\u0161enja pokazala su se kao neodr\u017eiva, jer je, pored ostalog, bilo upitno i njihovo saglasje sa Ustavom i zakonima. Koja su, prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, mogu\u0107a rje\u0161enja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Saobra\u0107ajne gu\u017eve su, prije svega, posljedica ogromnog uve\u0107anja broja automobila, a sa druge strane Podgorica posljednjih nekoliko decenija o\u010digledno u tom dijelu nije planirana i gra\u0111ena u skladu sa realnim prognozama, da bi mogla da \u201ciznese\u201d takav izazov. Tako\u0111e, na\u0161 grad na tom planu dijeli sudbinu brojnih glavnih gradova u regionu i Evropi, dakle nije u pitanju na\u0161 ekskluzivitet. Ipak, za kratko vrijeme nova vlast je obijezbijedila nova parking mjesta, u po\u010detku nekoliko stotina, a sada je taj broj dostigao i hiljadu, \u0161to smo u prediozbornoj kampanji i obe\u0107ali – mislim na sve izborne liste koje su pobijedile i formirale vlast. I naravno, na tome ne\u0107emo stati, bi\u0107e u tom pogledu jo\u0161 re\u0161enja, osobito podzemnih i nadzemnih gara\u017ea, pri \u010demu moramo voditi ra\u010duna da ne ugrozimo, ne samo zakone, ve\u0107 i funkcionalnost i estetiku odre\u0111enih prostora. Me\u0111utim, moram re\u0107i jo\u0161 ne\u0161to o ovome. Imam utisak, koliko god novih parking mjesta da otvorimo, i koliko god da budu blizu ili relativno blizu, opet \u0107emo imati pojavu sebi\u010dnog i bahatog parkiranja na trotoarima, \u0161to zna\u010di da imamo, ne samo saobra\u0107ajni i prostorni, ve\u0107 i mentalitetski problem ili ako ho\u0107ete izazov. Svi smo mogli da se uvjerimo da neki na\u0161i sugra\u0111ani parkiraju na trotoaru \u010dak i kada im je parking mjesto udaljeno svega 20-30 metara, a nekada i manje. Time ugro\u017eavaju ostale u\u010desnike u saobra\u0107aju jer su pje\u0161aci prinu\u0111eni da ih zaobilaze i izlaze na ulicu. Zamislite kako je to tek rizi\u010dno za trudnice, starije osobe, majke i o\u010deve sa malom djecom. Zato smatram da je re\u0161enje u kombinaciji – novih parking mjesta, ali i rigoroznijeg zakonskog sankcionisanja prekr\u0161aja. Bahatom i sebi\u010dnom pona\u0161anju moramo stati na put, i povesti posebnu kampanju na ovu temu u cilju prosto i jednostavno – razvoja svijesti i logike zajednice kojom se moramo rukovoditi ubudu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Gra\u0111ani mnogih naselja upozoravaju na to da Podgorica postaje nehumana za \u017eivot, a sve zbog profita investitora koji koriste parcele do posljednjeg centimetra kvadratnog, pa se stanari nemaju gdje parkirati, gledaju u dnevne sobe kom\u0161ija iz susjedne zgrade, a o zelenim povr\u0161inama i igrali\u0161tima za djecu i da ne pri\u010damo. \u010cinjenica je da i Skup\u0161tina Glavnog grada jo\u0161 nije donijela odluku na osnovu koje \u0107e se obra\u010dunavati urbana sanacija za nelegalno izgra\u0111ene objekte, a \u010diji vlasnici \u017eele kroz nove propise da ih legalizuju. Kada o\u010dekujete da do\u0111e do toga?<\/strong><\/p>\n\n\n\n To je problem koji nije od ju\u010de. Pamtim odli\u010dno koliko je bilo kritike na ra\u010dun uspostavljanja takvog modela izgradnje Podgorice, i koliko su se tada\u0161nja opozicija, nevladin sektor, brojni aktivisti, mediji, a posebno va\u0161, bavili tom temom i upozoravali da \u0107emo dobiti ovakav scenario i da \u0107e poslije biti \u201ckasno\u201d. Ja \u017eivim u Bloku pet, i uz sve razumijevanje za kritike stanja za vrijeme biv\u0161e Jugoslavije, i uz sve po\u0161tovanje za naselja nastala u posljednje dvije decenije, vjerujte mi da je model Bloka 5 i 6, kao jedne funkcionalne i lijepe cjeline, sve sa zelenilom, mo\u017eda nije idealan, ali jedan od najboljih. No, nova vremena donose nove izazove i mi ih sada moramo rje\u0161avati. Skup\u0161tina \u0107e se u godini pred nama posvetiti ovom problemu u okvirima mogu\u0107eg. Zelenih povr\u0161ina u odnosu na ostale glavne gradove ima u solidnom procentu, ali bi\u0107e ih jo\u0161. Va\u017eno je tako\u0111e i da sa\u010duvamo postoje\u0107e zelene povr\u0161ine, i na tu temu imam \u010dvrst i beskompromisan stav – urbanisti\u010dko divljanje ne smije vi\u0161e ugro\u017eavati zelene povr\u0161ine Podgorice.<\/p>\n\n\n\n Kako komentari\u0161ete \u010deste izjave dijela odbornika iz vladaju\u0107e ve\u0107ine o eventualnim napu\u0161tanjima vlasti, ako, slobodnije re\u010deno, nije po njihovom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U odnosu na ranija vremena i karakteristike biv\u0161eg re\u017eima, kada je sve zavisilo od jedne politi\u010dke partije, a nerijetko i od volje, raspolo\u017eenja i planova jednog \u010dovjeka, sada imamo sistem odlu\u010divanja u kojem u\u010destvuje veliki broj politi\u010dkih subjekata. To je ozbiljna politi\u010dka i demokratska razlika koju smo napravili i ostvarili u razvoju na\u0161e zajednice, a u odnosu na manjak demokratije u na\u0161oj tradiciji, usudi\u0107u se da ka\u017eem – istorijska razlika. Politi\u010dke stranke participiraju u vlasti sa svojim ciljevima, i pretpostavljam da svako vjeruje u svoje uslove i principe. Razumijem da nekada dolazi do o\u0161trijeg ili glasnijeg zastupanja stavova pa i na taj na\u010din za koji me pitate, ali li\u010dno sam za to da se posebnost koju imamo u pogledu principa, programa, obe\u0107anja i mi\u0161ljenja – \u010duvaju dijalogom i u me\u0111usobnim dogovorima. Mislim da je to odgovoran i dugoro\u010dno odr\u017eiv pristup. Tek kada se iscrpe mogu\u0107nosti dogovora, onda je u redu, i legitimno je, iza\u0107i iz vlasti. Do tada, sigurna sam da su nam gra\u0111ani povjerili mandat da se dogovaramo i da uspostavimo trajanje dobrih navika i politika. I u predizbornoj kampanji sam kazala – da nam je potrebna promjena paradigme, dakle traganje za stvarima koje nas okupljaju, vrijednostima koje su nam zajedni\u010dke u borbi za pobolj\u0161anje uslova \u017eivota i rada.<\/p>\n\n\n\n Zbog \u010dega se skup\u0161tinske sjednice, u posljednje vrijeme, nerijetko pretvaraju u politi\u010dke okr\u0161aje, a manji dio izlaganja odbornika se odnosi na teme koje su predvi\u0111ene dnevnim redom sjednice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Plenum jeste mjesto za razgovor, dijalog, ukr\u0161tanje razlika, polemisanje, katkad i politi\u010dke okr\u0161aje – samo ako su na verbalnom nivou i u granicama kulture i me\u0111usobnog po\u0161tovanja. Javnosti je poznato da se u nacionalnim i lokalnim parlamentima nekih zemalja i gradova u Evropi i svijetu, nekada de\u0161ava i \u201cvi\u0161e od toga\u201d, pa svjedo\u010dimo i fizi\u010dkim incidentima, no, kod nas je to kao i u ve\u0107ini evropskih zemalja zaista na nivou rijetkih izuzetaka. Li\u010dno ne podr\u017eavam takav rasplet. Imam razumijevanje za politi\u010dke debate, ali se trudim u skladu sa ovla\u0161\u0107enjima koje imam – da diskusiju dr\u017eim u okvirima tema koje su na dnevnom redu. I volim kada proti\u010du dostojanstveno, kada su replike sadr\u017eajne, o\u0161troumne, nekad i duhovite. Skup\u0161tina je \u017eiv organizam. A meni li\u010dno je veoma drago \u0161to gradska skup\u0161tina posljednjih godina vi\u0161e nije na margini javnosti i interesovanja, kao nekad. Sjednice sada bilje\u017ee poja\u010danu aktivnost, ve\u0107u pa\u017enju gra\u0111ana i interesovanje javnosti, \u0161to potvr\u0111uju i brojna pitanja na tu temu. Naravno, sve mo\u017ee bolje, i vjerujem – bi\u0107e bolje. Podgorica je ponudila kvalitetniji politi\u010dki ambijent od onoga koji je imala. I ponudi\u0107e jo\u0161.<\/p>\n\n\n\n Na osnovu dosada\u0161njih imenovanja odbora direktora preduze\u0107a, a posebno direktora preduze\u0107a i lokalnih organa, sti\u010de se utisak da se radi o partijskoj podjeli plijena. Neki izbori su bolji, neki su manje dobri. Kako vi to pitanje vidite? Zbog \u010dega nije napravljen otklon od takve prakse?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Politi\u010dke partije i koalicije izlaze na izbore sa odre\u0111enim programima, politikama, obe\u0107anjima, i po zavr\u0161etku izbora, ukoliko formiraju vlast – na odre\u0111ena mjesta delegiraju ljude koji \u0107e ispuniti obe\u0107anja za koja su gra\u0111ani glasali. To ne zna\u010di da samo partijskim \u010dlanovima mogu biti dostupna odre\u0111ena mjesta, naprotiv, ima mnogo primjera koji govore suprotno od toga. Apsolutno sam protiv rezona po kojem je partijska \u010dlanska karta ispred ne\u010dijih sposobnosti, talenta i stru\u010dnosti, a isto tako nisam za to da partijska \u010dlanska karta bude nekome prepreka na konkursu ili u kandidaturi. Dakle, ne treba apriori nekoga osporavati samo zato \u0161to je \u010dlan stranke, jer bi time tako\u0111e upali u zonu politi\u010dke diskriminacije. Vjerujem da \u0107e se otklon od lo\u0161ih praksi uspostaviti vremenom, napretka definitivno ima, \u0161to potvr\u0111uju i gra\u0111ani na izborima u posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n Da li je do sada neko na Vas uticao ili poku\u0161ao da izvr\u0161i uticaj kako bi odre\u0111ena osoba bila imenovana na neku poziciju? Ako jeste – ko je to poku\u0161ao i za koju poziciju? Ako nije, da li upozoravate partijske saborce u okviru stranke kojoj pripadate, ali i na nivou partija vlasti da to nije pravi put?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nisam osoba koja funkcioni\u0161e na osnovu politi\u010dkih ili partijskih pritisaka, niti se bilo ko mo\u017ee pohvaliti da je imao uspjeha u tome kad sam ja u pitanju. Tako da je moj odgovor – ne, a naravno da se zala\u017eem za po\u0161tovanje standarda i kriterijuma.<\/p>\n\n\n\n Kojih pet projekata biste voljeli da budu zavr\u0161eni u mandatu aktuelne vlasti u Podgorici?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Podgorica je, na moju inicijativu i uz sna\u017enu institucionalnu podr\u0161ku, zapo\u010dela proces koji je doveo do toga da na\u0161 grad postane Evropska prijestonica mladih. To je veliki proboj Podgorice na evropsku scenu, titula koliko i obaveza da mladima damo prostor, glas i stvarnu ulogu u oblikovanju budu\u0107nosti grada. Tako da je jedna od tih \u017eelja, ostvarena – zajedni\u010dkim trudom Glavnog grada i Skup\u0161tine. Uvela sam, tako\u0111e, Me\u0111unarodni festival pozori\u0161ne re\u017eije \u201cJago\u0161 Markovi\u0107\u201d, a istakla bih i i inicijativu za ja\u010danje lokalnih parlamenata, a usvajanjem Deklaracije o saradnji lokalnih skup\u0161tina u kontekstu evropskih vrijednosti, postavljen je temelj trajnog partnerstva. Prema tome, ve\u0107 ostvarujemo i obe\u0107anja i \u017eelje. Grad se ne gradi samo infrastrukturom, ve\u0107 vrijednostima koje ostaju. Vo\u0111ena upravo tom \u017eeljom da doprinesem o\u010duvanju i afirmaciji kulturnog identiteta grada, inicirala sam osnivanje Legata Dada \u0110uri\u0107a<\/strong>, kao trajnog institucionalnog okvira za njegovanje kulturnog naslje\u0111a, jer, mi\u0161ljenja sam da su institucije jake onoliko koliko su otvorene prema ljudima i kulturi.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, podizanje spomenika Borislavu Peki\u0107u<\/strong>, piscu \u010dije djelo prevazilazi vrijeme i granice, a \u010dije je stvarala\u0161tvo sna\u017eno utkano u evropski kulturni prostor, je inicijativa koja je potekla jo\u0161 u prethodnom mandatu i koja \u0107e sada biti i realizovana. Jedan od najva\u017enijih projekata za kulturni identitet i razvoj Podgorice, za \u010diju realizaciju je opravdano potreban cijeli mandat, mo\u017eda \u010dak i vi\u0161e, je valorizacija arheolo\u0161kog nalazi\u0161ta Duklja. Ovaj projekat vidim kao razvojnu \u0161ansu i simbol evropske budu\u0107nosti Podgorice i Crne Gore, koji \u0107e pozicionirati Podgoricu na mapi nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma. Kona\u010dno, platforma Odgovorno koja predstavlja nadgradnju platforme za E-peticije, koju smo ranije pokrenuli u Skup\u0161tini glavnog grada. Gra\u0111ani \u0107e mo\u0107i da podnesu inicijativu, ali i da prate njen tok i dobiju povratnu informaciju u zakonskom roku. Ima\u0107e pristup bazi znanja sa procedurama i uputstvima, a komunikacija \u0107e biti br\u017ea, jednostavnija i otvorenija. Institucije tako postaju dostupnije. To je u skladu sa modernizacijom uprave, ne zaboravimo da \u017eivimo u 21. vijeku, i da su neke stare prakse prevazi\u0111ene. Bi\u0107e olak\u0161ano prijavljivanje problema, postavljanje pitanja, podno\u0161enje inicijativa.<\/p>\n\n\n\n Koliko je zna\u010dajno za Crnu Goru to \u0161to je Podgorica progla\u0161ena za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godinu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ova titula nam daje priliku da ubrzamo projekte koji direktno uti\u010du na kvalitet \u017eivota mladih, od prostora za kulturu i sport, do brojnih edukativnih i kreativnih programa. To je \u0161ansa da mladi stvarno budu u centru pa\u017enje i da oblikuju gradsku politiku. Ovo je ujedno i prekretnica za pozicioniranje Podgorice kao otvorenog, modernog i evropski orijentisanog grada. Titula \u0107e zna\u010dajno pomo\u0107i da se grad bolje pove\u017ee sa me\u0111unarodnim partnerima i omladinskim mre\u017eama, i da osna\u017ei kulturu participacije i inovacija. A finansijski, ovo zna\u010di dodatna sredstva i investicije u projekte koji ina\u010de mo\u017eda ne bi imali prioritet. To su fondovi koji \u0107e omogu\u0107iti da realizujemo konkretne ideje mladih, unaprijedimo infrastrukturu i dugoro\u010dno podignemo kapacitete grada da planira i razvija projekte po evropskim standardima. U pitanju je ozbiljan uspjeh na evropskom nivou, izlazak na veliku pozornicu. Kona\u010dno, na ovaj na\u010din potvr\u0111ujemo na\u0161u evropsku orijentaciju, a to je, citirala bih italijansku premijerku \u0110or\u0111u Meloni, koja je govore\u0107i o pro\u0161irenju EU na Zapadni Balkan, kazala da EU ne treba do\u017eivljavati kao klub privilegovanih nego kao ostvarenje ideje o ujedinjenju Evrope. Na\u0161a pobjeda je i u duhu te ideje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ne mo\u017eemo se pona\u0161ati kao da je postoje\u0107a ekolo\u0161ka situacija dobra, jer nije, a projekat izgradnje postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda u Botunu ne umno\u017eava, ve\u0107 treba da umanji i rije\u0161i ekolo\u0161ke probleme, i to vode\u0107i ra\u010duna o zdravlju gra\u0111ana i Zete i Podgorice.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":914141,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3536,574,3537],"naslovna":[],"class_list":["post-914140","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-gradnja-u-botunu","tag-jelena-borovinic-bojovic","tag-spasavanje-zdravlja"],"acf":[],"yoast_head":"\nPodgorica iza\u0161la na evropsku pozornicu i \u201cukrala\u201d \u0161ou<\/h2>\n\n\n\n