<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
\u201eJedan od prioriteta Ministarstva ljudskih i manjinskih prava jeste saradnja sa nevladinim sektorom u cilju unapre\u0111enja prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Direktorat za unapre\u0111enje i za\u0161titu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je u teku\u0107oj godini za projekte NVO u ovoj oblasti obezbijedio 400.000 eura, a sredstva su dodijeljena projektima 21 nevladine organizacije\u201c, kazao je, otvaraju\u0107i doga\u0111aj, Arben Xhurreta, v.d. generalnog direktora ovog direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.<\/p>\n\n\n\n
Xhurreta Crnu Goru vidi kao primjer mirnog su\u017eivota na Balkanu i vrijedno iskustvo za \u0161iru zajednicu, iako isti\u010de da to treba njegovati. \u201eSu\u017eivot svih gra\u0111ana, bez obzira na njihove kulturne, jezi\u010dke, vjerske ili druge posebnosti, predstavlja jedinu odr\u017eivu alternativu, duboko ukorijenjenu kao vi\u0161estoljetna tradicija Crnogoraca i svih koji \u017eive u ovoj maloj, ali ponosnoj zemlji\u201c, poru\u010dio je Xhurreta.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMultikulturalizam u Crnoj Gori danas je na ozbiljnom ispitu. Umjesto prostora zajedni\u010dkog \u017eivota i me\u0111usobnog razumijevanja, svjedo\u010dimo rastu podjela u kojima se sve \u0161to je druga\u010dije, bilo da je rije\u010d o mi\u0161ljenju, identitetu ili pona\u0161anju, do\u017eivljava kao prijetnja, pa i neprijateljstvo\u201c, kazao je Petar \u0110ukanovi\u0107<\/strong>, programski direktor CGO-a.<\/p>\n\n\n\n Ocijenio je da se multikulturalizam sistemski ugro\u017eava, naglasiv\u0161i da institucije ne mogu istovremeno deklarativno braniti multikulturalne vrijednosti i tolerisati govor mr\u017enje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske. Upozorio je i na zabrinjavaju\u0107e trendove me\u0111u mladima, kod kojih identitet sve \u010de\u0161\u0107e postaje kriterijum prihvatanja, dok se razli\u010ditost percipira kao problem.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo se posebno vidi u digitalnom prostoru, gdje je govor mr\u017enje postao uobi\u010dajen, brzo se \u0161iri i rijetko sankcioni\u0161e. Zato je odbrana multikulturalizma nezamisliva bez razvoja digitalnog gra\u0111anstva. Na\u0161a je odgovornost da ne \u0107utimo i da digitalni prostor koristimo za dijalog, solidarnost i zajedni\u0161tvo, dok institucije moraju dosljedno primjenjivati zakon, \u0161tititi sekularni poredak i ulagati u obrazovanje koje ja\u010da toleranciju i kriti\u010dko mi\u0161ljenje\u201c, zaklju\u010dio je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Glavne nalaze dvomjese\u010dnog monitoringa komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama i portalima, predstavili su Nikola \u0110ura\u0161evi\u0107<\/strong>, saradnik na programima u CGO-u i Jelena Jovanovi\u0107, vi\u0161a medijska analiti\u010darka agencije Arhimed.<\/p>\n\n\n\n \u201eIstra\u017eivanje je sprovedeno od 10. septembra do 10. novembra 2025. godine i obuhvatilo je analizu ukupno 1.217 medijskih objava sa portala koji imaju najve\u0107i broj posjeta \u2013 Vijesti, Borba, CdM, Portal Analitika, Dan, Antena M i RTCG. Broj analiziranih objava nije bio ujedna\u010den me\u0111u portalima, ve\u0107 je zavisio od njihove ure\u0111iva\u010dke politike, aktuelnih tema i vrste sadr\u017eaja. U tom kontekstu, od ukupnog broja objava, 67 je sadr\u017ealo govor mr\u017enje, uz neujedna\u010denu distribuciju po portalima\u201c, kazala je Jovanovi\u0107, isti\u010du\u0107i da je taj broj, iako predstavlja oko 6% uzorka, izuzetno zabrinjavaju\u0107i, jer je rije\u010d o pojavi prema kojoj bi trebalo da postoji nulta tolerancija i jasna regulacija u medijskom prostoru.<\/p>\n\n\n\n Ona je dodatno pojasnila da je monitoring bio usmjeren i na komentare na dru\u0161tvenim mre\u017eama i portalima, s ciljem sagledavanja dominantnih narativa i obrazaca komunikacije u digitalnom javnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n \u201cU okviru analiziranih 1217 objava evidentirano je ukupno 12.969 komentara, \u0161to pokazuje visok nivo interakcije korisnika sa medijskim sadr\u017eajem, pri \u010demu se radi i o periodu obilje\u017eenom odre\u0111enim doga\u0111ajima pra\u0107enim poja\u010danim govorom mr\u017enje. Prisustvo govora mr\u017enje u komentarima zabilje\u017eeno je kod 498 medijskih objava, i to u svim posmatranim medijima, \u0161to \u010dini 22% od ukupnog broja analiziranih objava. Broj komentara u kojima su uo\u010deni elementi govora mr\u017enje kumulativno iznosi 1667, \u0161to je zna\u010dajnih 13% od ukupnog broja evidentiranih komentara\u201d, kazao je \u0110ura\u0161evi\u0107 iz CGO-a.<\/p>\n\n\n\n Uz predstavljanje konkretnih primjera sportnih komentara sa portala, \u0110ura\u0161evi\u0107 je ukazao da se najdirektniji i najopasniji oblici govora mr\u017enje naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju u korisni\u010dkim komentarima na sadr\u017eaje koji se odnose na Bo\u0161njake, Albance i Hrvate iz Boke, kao i na politi\u010dki i vjerski osjetljiva pitanja, poput prava dijaspore, spomenika, crkava i vjerskih praznika.<\/p>\n\n\n\n \u201cAnalizirani komentari obuhvataju \u0161irok spektar govora mr\u017enje \u2013 od etni\u010dkog omalova\u017eavanja, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do istorijskih i genocidnih narativa, kao i delegitimizacije manjina kao punopravnih gra\u0111ana Crne Gore. Govor mr\u017enje se \u010desto ne pojavljuje u samom medijskom sadr\u017eaju, ve\u0107 eskalira u komentarima, i to prema manjinskih grupama, \u0161to ukazuje da je primarno povezan sa \u0161irim identitetskim tenzijama, istorijskim narativima i politi\u010dkim kontekstom, a ne isklju\u010divo sa konkretnom vije\u0161\u0107u. Posebno brine normalizacija ovakvog jezika, jer on produbljuje dru\u0161tvene podjele i legitimizuje nasilje\u201d, poja\u0161njava \u0110ura\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Monitoring dru\u0161tvenih mre\u017ea ovih portala pokazao je zna\u010dajne razlike, kako izme\u0111u platformi, tako i izme\u0111u samih medija.<\/p>\n\n\n\n \u201eNa Instagramu je govor mr\u017enje rijetko zabilje\u017een, \u0161to je dijelom rezultat selektivnog dijeljenja sadr\u017eaja od strane medija, ali i stro\u017eih pravila moderacije same platforme. Tako\u0111e, korisnici Instagrama generalno rje\u0111e ulaze u politi\u010dke i identitetske rasprave. Tu imamo evidentirano 86 komentara sa spornim sadr\u017eajem. Suprotno tome, Facebook se pokazao kao platforma sa najve\u0107om koncentracijom govora mr\u017enje, gdje je \u010desto uo\u010deno odsustvo aktivne moderacije. Na toj mre\u017ei zabilje\u017eeno je \u010dak 718 komentara sa spornim sadr\u017eajem\u201c, naveo je \u0110ura\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Preporuke su usmjerene ka tri klju\u010dna nivoa djelovanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eMedijima se preporu\u010duje aktivna i dosljedna moderacija komentara, jasno definisana pravila komentarisanja, obavezna registracija korisnika i pa\u017eljiviji uredni\u010dki pristup pri preno\u0161enju kontroverznih izjava. Ove mjere ne predstavljaju cenzuru, ve\u0107 odgovorno upravljanje rizicima. Institucije bi trebalo da oja\u010daju kapacitete za nadzor nad primjenom Zakona o medijima, sankcioni\u0161u sistemsko neuklanjanje govora mr\u017enje i razmotre uvo\u0111enje krivi\u010dnog djela \u2018te\u0161ki govor mr\u017enje\u2019. NVO i akademska zajednica imaju va\u017enu ulogu kroz edukaciju, ja\u010danje medijske i digitalne pismenosti, razvoj kontra-narativa i podsticanje dru\u0161tvenog dijaloga o identitetu i pomirenju\u201c, zaklju\u010dio je \u0110ura\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Doga\u0111aj je okupio preko 40 predstavnika\/ca institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija, a organiizovan je u okviru projekta \u201eOnline zajedno \u2013 protiv mr\u017enje za multikulturalnost\u201d, finansijski podr\u017eanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Govor mr\u017enje se \u010desto ne pojavljuje u samom medijskom sadr\u017eaju, ve\u0107 eskalira u komentarima. Naj\u010de\u0161\u0107e je zasnovan na nacionalnoj pripadnosti i usmjeren prema manjinama, \u0161to ukazuje na to da su identitetske teme, i zajedno s njima povezani istorijski narativi i politi\u010dki konteksti, sna\u017eno sredstvo za podizanje tenzija, a multikulturalizam ugro\u017een. Stoga je va\u017eno da mediji daju svoj doprinos ne samo kroz odgovorno izvje\u0161tavanje, ve\u0107 i kroz odgovorno i posve\u0107eno moderiranje komentara, ocijenjeno je danas na skupu \u201eDigitalno lice multikulturalnog dru\u0161tva\u201c, u organizaciji Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":913979,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[596,3439,3440],"naslovna":[],"class_list":["post-913978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cgo","tag-nikola-djurasevic","tag-petar-djukanovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n