Ombudsman TV Vijesti usvojio je \u017ealbu generalnog direktora RTCG, Borisa Raoni\u0107a, i utvrdio da je u informativnom programu TV Vijesti do\u0161lo do kr\u0161enja Kodeksa novinara\/novinarki Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
U obrazlo\u017eenju odluke navodi se da je Televizija Vijesti emitovala neta\u010dnu tvrdnju da je Raoni\u0107 \u201eru\u017eno pisao\u201c o novinarki Jeleni Jovanovi\u0107, iako takva izjava ne postoji u njenom sudskom iskazu, niti je ikada izre\u010dena. Ombudsman konstatuje da je rije\u010d o neprovjerenoj informaciji koja je proizvoljno pripisana sudskom postupku.<\/p>\n\n\n\n
Posebno se isti\u010de da \u010dinjenica da sporni navod, iako je, prema navodima uredni\u0161tva TV Vijesti, preuzet sa portala Vijesti – \u0161to novinarka Jelena Jovanovi\u0107 negira ve\u0107 tvrdi da je u pitanju pogre\u0161no preno\u0161enje – ne osloba\u0111a uredni\u0161tvo TV Vijesti profesionalne odgovornosti, jer Kodeks jasno propisuje da se informacije moraju dodatno i pa\u017eljivo provjeriti prije emitovanja.<\/p>\n\n\n\n
Iako je reagovanje Borisa Raoni\u0107a emitovano u istom terminu i u istoj informativnoj emisiji, Ombudsman je ocjenio da ono nije prezentovano kao jasno izdvojena i integralna ispravka, ve\u0107 u polemi\u010dkom kontekstu, \u0161to nije u skladu sa profesionalnim standardima. Zbog toga je uredni\u0161tvu TV Vijesti uputio preporuke da ubudu\u0107e reagovanja, koja ispunjavaju uslove propisane Kodeksom, objavljuju zasebno i u punom obimu, uz jasno razdvajanje \u010dinjenica, komentara i konteksta. Tako\u0111e, preporu\u010deno je da se nakon ispravke gre\u0161ke gledaoci obavijeste o u\u010dinjenoj gre\u0161ci i da se uputi izvinjenje gledaocima i osobi na koju se neta\u010dna informacija odnosila.<\/p>\n\n\n\n Naravno, po ve\u0107 ustaljenoj praksi kada je u pitanju odnos prema RTCG, osim po\u0161tovanja novinarskih principa, pravila i standarda, i izvinjenje je i ovog puta izostalo. Drugi sloj odluke Ombudsmana ti\u010de se na\u010dina na koji je gre\u0161ka \u201eadresirana\u201c. Da, reagovanje Borisa Raoni\u0107a je emitovano. Ali Ombudsman zaklju\u010duje da ono nije bilo prezentovano kao jasno izdvojena i integralna ispravka, ve\u0107 u polemi\u010dkoj formi, gdje se Raoni\u0107evom reagovanju pridru\u017euje kontrastav uredni\u0161tva, \u0161to cijelu stvar kontekstualizuje na na\u010din da javnost ostaje bez jasne informacije da je gre\u0161ka u\u010dinjena, da su je u\u010dinili iz TV Vijesti, te da je informacija koju je gledali\u0161te dobilo neta\u010dna.<\/p>\n\n\n\n To je, su\u0161tinski, najva\u017eniji dio pri\u010de. Razlika izme\u0111u ispravke i polemike nije puka formalnost. Ispravka je priznanje \u010dinjenice u maniru \u201eovo nije bilo ta\u010dno, izvinjavamo se javnosti zbog toga\u201c. Polemika je poku\u0161aj da se \u010dinjenica utopi u raspravu, da gre\u0161ka postane mi\u0161ljenje, a neistina \u201ejedan ugao\u201c.<\/p>\n\n\n\n Zato su preporuke Ombudsmana TV Vijesti bile jasne i nimalo blage: reagovanja treba objavljivati zasebno i integralno, a nakon ispravke gre\u0161ke treba obavijestiti gledaoce i uputiti izvinjenje i publici i osobi na koju se neta\u010dna informacija odnosila.<\/p>\n\n\n\n Sugestija kao tehnika<\/strong><\/p>\n\n\n\n U \u017ealbi Ombudsmanu, Raoni\u0107 je ukazao i na jo\u0161 osjetljiviji element: insinuativno dovo\u0111enje njegovog imena u kontekst slu\u010daja ranjavanja novinarke Olivere Laki\u0107, bez jedne jedine \u010dinjenice, bez ijedne makar i posredne poveznice koja bi takvo povezivanje opravdale, a sve u cilju stvaranja pogre\u0161nog utiska javnosti.<\/p>\n\n\n\n To je opasan novinarski presedan, podsjetnik da se reputacija \u010desto ne ru\u0161i direktnom tvrdnjom, ve\u0107 pa\u017eljivo sastavljenom asocijacijom: dovoljno je da se ime pojavi u istoj re\u010denici, u istom kadru, u istom dahu, i ostaje da publika \u201esama zaklju\u010di\u201c. Novinarstvo, me\u0111utim, nije umjetnost insinuacije. Novinarstvo je disciplina provjere, \u010dinjanica i eti\u010dkog odnosa prema javnosti. Ako nije tako, onda nije u pitanju novinarstvo.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je ova odluka va\u017ena i \u0161ire od jednog slu\u010daja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da je rije\u010d o izolovanom propustu, odluka Ombudsmana TV Vijesti bila bi zatvorena kao profesionalna opomena. Ali te\u0161ko je govoriti o izolaciji kada postoji kontinuitet. A upravo tu dolazimo do su\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n U prethodnim godinama, RTCG i njen menad\u017ement bili su predmet izuzetno u\u010destalog izvje\u0161tavanja Vijesti, gotovo bez ijednog izuzetka, u negativnom kontekstu, nerijetko u potpunosti li\u0161enog \u010dinjeni\u010dnog osnova. Osporavale su se procedure, problematizovale odluke, insistiralo na terminologiji koja unaprijed presu\u0111uje, a odgovor institucije \u010desto je tretiran kao smetnja, a ne kao sastavni dio informacije. Mi\u0161ljenje druge strane, kada se obra\u0111uje tema u \u017eurnalisti\u010dkom smislu je obaveza. Me\u0111utim, to ne va\u017ei za Vijesti kada je tema RTCG.<\/p>\n\n\n\n Ne radi se ovdje o pravu da se kritikuje. Kritika je legitimna. RTCG je nacionalni javni servis, i mora biti predmet tema, od pohvala do kritika, kada je \u0161ta zaslu\u017eeno. Radi se o ne\u010demu drugom: o uporno ponavljanom narativu koji ne tra\u017ei \u010dinjenice.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, RTCG je, prema nalazima vi\u0161e relevantnih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih institucija, prepoznata kao jedna od svega par najtransparentnijih institucija u Crnoj Gori. Otvorenost podataka, dostupnost informacija i spremnost na institucionalni nadzor predstavljaju standard, a ne izuzetak u njenom radu.<\/p>\n\n\n\n Da ovo nije stvar utiska, ve\u0107 obrasca, najbolje se vidi na konkretnim primjerima. Tri slu\u010daja iz razli\u010ditih perioda i sa razli\u010ditim temama ilustrativno pokazuju isti mehanizam, isti na\u010din konstrukcije pri\u010de, isti odnos prema \u010dinjenicama i isti tretman. Razlike su samo u povodu, metod i cilj su uvijek isti.<\/p>\n\n\n\n Studija slu\u010daja 1: stanovi za zaposlene u RTCG<\/strong><\/p>\n\n\n\n Naj\u010ditljiviji primjer tog mehanizma jeste pri\u010da o stanovima za zaposlene u RTCG.<\/p>\n\n\n\n U osnovi, rije\u010d je o projektu kojim je 90 zaposlenih rije\u0161ilo stambeno pitanje. Devedeset porodica u 2025. godini dobilo je privilegiju da pod veoma povoljnim uslovima dobije sopstveni krov nad glavom. A tu priliku je dobilo zato \u0161to je njihova mati\u010dna ku\u0107a stala iza potrebe njihovih porodica, vrednuju\u0107i rad, ali i duboku svijest o potrebi socijalne politike. Umjesto toga, javnost se vodi kroz seriju tekstova i priloga u kojima se socijalna mjera, i to jedna od rijetkih u Crnoj Gori, tretira kao sumnja, a pojedina\u010dni slu\u010dajevi – ukoliko uop\u0161te postoje – poku\u0161avaju predstaviti kao dokaz sistemske korupcije.<\/p>\n\n\n\n Pisalo se o \u201estanovima u oglasima\u201c u momentima kada nijedan stan nije bio ni dodijeljen. Pisalo se o \u201epovla\u0161\u0107enima\u201c bez jasnih parametara pore\u0111enja. Pisalo se o pravilniku bez ozbiljne analize da li je taj model bolji ili gori od drugih modela u zemlji. Nije se obaziralo na reagovanja tim povodom, uz obavezno prebacivanje te\u017ei\u0161ta sa \u010dinjenica na unaprijed kreiranu moralnu presudu. Ovakvim pristupom se poku\u0161ao stvoriti utisak zloupotrebe, bez elementarnih \u010dinjenica koje bi ga potkrijepile.<\/p>\n\n\n\n Kada su stanovi dodijeljeni i kada su zaposleni kona\u010dno dobili klju\u010deve, nije bilo nikakve vijesti da se to desilo. Devedeset rije\u0161enih stambenih pitanja, jedinstven dan u \u017eivotu za devedeset sre\u0107nih porodica nije postalo vijest. Nisu objavljene pri\u010de o ljudima koji su decenijama \u017eivjeli kao podstanari, niti je analiziran model kao primjer dobre prakse u javnom sektoru. Ta ti\u0161ina bila je jednako glasna kao i prethodni naslovi.<\/p>\n\n\n\n Umjesto toga, ba\u0161 tog dana, opet poku\u0161aj skandalizovanja. Opet bez provjere, bez drugog mi\u0161ljenja, bez \u010dinjenica. U takvom okviru, stambena politika RTCG prestaje da bude socijalni uspjeh i primjer drugima, i postaje izvor sumnje.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, posebno je indikativno ono \u0161to u kampanji Vijesti izostaje. Nema uporedne analize sa drugim javnim institucijama. Nema odgovora na pitanje da li je ijedna druga dr\u017eavna ili javna ustanova u posljednjih deset godina rije\u0161ila stambeno pitanje zaposlenih na povoljniji i transparentniji na\u010din. Da li je to uradila bolje od RTCG? Da li je njen pravilnik bolji, ili gori? Da li vi\u0161e forsira radnike, ili menad\u017ement? Nema interesovanja za \u010dinjenicu da su kriterijumi bili javni, da je procedura bila formalizovana i da su rezultati lako provjerljivi.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dno pitanje, koje se uporno izbjegava, glasi: ako je cilj istina i fer odnos prema javnosti, za\u0161to se ne govori makar i nejednako glasno, o 90 rije\u0161enih stambenih pitanja, ve\u0107 se uporno, bez obzira na istinu ili profesionalne standarde, poku\u0161ava kreirati narativ? A odgovor je veoma prost: zato \u0161to je sumnja ovdje ure\u0111iva\u010dki cilj.<\/p>\n\n\n\n Skandal nije samo \u017eeljeni rezultat, skandal je ovdje polazna ta\u010dka. Drugi ilustrativan primjer odnosa prema RTCG odnosi se na postupanje po pravu na odgovor, i to u slu\u010daju koji je dobio i institucionalni epilog. Dana 6. oktobra 2025. godine RTCG je podnijela \u017ealbu zbog povrede prava na ispravku i odgovor, nakon \u0161to dnevni list Vijesti nije obezbijedio isti plasman odgovora RTCG-a na tekst o slu\u017ebenim vozilima, iako je to izri\u010dito propisano Zakonom o medijima. Sporni tekst bio je najavljen na naslovnoj strani, dok odgovor RTCG-a \u2013 iako objavljen \u2013 nije dobio ni izbliza isti tretman. Time je su\u0161tina prava na odgovor obesmi\u0161ljena: informacija koja stvara utisak dobila je punu vidljivost, dok je ispravka ostala van fokusa. Nakon neuspje\u0161ne medijacije i izostanka blagovremenog izja\u0161njenja uredni\u0161tva, \u017ealba je u potpunosti usvojena, uz konstataciju da je kr\u0161enjem smjernice 3.1 Kodeksa novinara naru\u0161en princip ravnote\u017ee u informisanju.<\/p>\n\n\n\n U kontekstu \u0161ire slike, ovaj slu\u010daj dodatno potvr\u0111uje obrazac u kojem odgovor postoji \u2013 ali ne smije da bude jednako vidljiv.<\/p>\n\n\n\n Studija slu\u010daja 3: kada naslov govori vi\u0161e od \u010dinjenica<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tre\u0107i primjer dodatno oslikava mehanizam kojim se od informacije pravi utisak, i to kroz jezik, konstrukciju i selektivnu upotrebu izvora. Rije\u010d je o tekstu \u201eRaoni\u0107 se \u2018\u010dastio\u2019 novom \u2018tojotom\u2019\u201c, na koji je generalni direktor RTCG Boris Raoni\u0107 podnio \u017ealbu za\u0161titniku prava \u010ditalaca Vijesti.<\/p>\n\n\n\n U samoj \u017ealbi nije se osporavala zakonitost postupka, naprotiv, Raoni\u0107 je zatra\u017eio ocjenu da li tekst sadr\u017ei kr\u0161enje profesionalnih standarda, ukazuju\u0107i naknadno da upotreba izraza poput \u201e\u010dastio\u201c i \u201etrgovina\u201c, postavljenih u konkretan kontekst, mo\u017ee sugerisati moralno problemati\u010dno pona\u0161anje iako je sve ura\u0111eno u skladu sa zakonom.<\/p>\n\n\n\n Nakon sprovedene procedure i neuspje\u0161ne medijacije, \u017ealba je djelimi\u010dno usvojena. Utvr\u0111eno je kr\u0161enje smjernice 1.2 Kodeksa novinara\/novinarki Crne Gore (ta\u010dnost). Tako\u0111e je utvr\u0111eno kr\u0161enje smjernice 1.3, postupanje sa izvorima, jer Raoni\u0107u nije data mogu\u0107nost da odgovori na ocjene i komentare koje je o njegovim primanjima iznijela \u010dlanica Savjeta RTCG. Za\u0161titnica prava \u010ditalaca jasno je konstatovala da komentari sagovornika nemaju isti status i da, naro\u010dito kada su iznijeti u negativnom kontekstu, zahtijevaju pravo druge strane na odgovor.<\/p>\n\n\n\n U kontekstu \u0161ire slike, ovaj slu\u010daj je zna\u010dajan ne zbog toga \u0161to je \u017ealba djelimi\u010dno usvojena, ve\u0107 zbog onoga \u0161to razotkriva kako se kombinacijom sugestivnog naslova, neta\u010dne vremenske reference i jednostranih komentara mo\u017ee proizvesti sna\u017ean utisak, iako su formalne \u010dinjenice \u2013 poput zakonitosti postupka \u2013 nesporne.<\/p>\n\n\n\n Ovo su tek tri primjera u moru sli\u010dnih slu\u010dajeva, me\u0111u hiljadama negativnih tekstova o RTCG objavljenih u posljednje \u010detiri godine.<\/p>\n\n\n\n Uz sadr\u017eaj, jednako dosljedno se djeluje i kroz izbor fotografija, opremanje teksta i pozicioniranje na portalu, kao paralelni mehanizmi kojima se negativna slika neprekidno gradi i u\u010dvr\u0161\u0107uje. Ovdje se prirodno vra\u0107amo na ono \u0161to je Ombudsman TV Vijesti problematizovao: na\u010din postupanja nakon gre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n U profesionalnom mediju, demanti nije neprijatelj. Ispravka nije poraz. To su mehanizmi koji \u0161tite publiku od dezinformacije i \u0161tite medij od samog sebe. Kada se reagovanje objavi \u201eu prolazu\u201c, kada se sopstvena gre\u0161ka prevede u polemiku, a publika se ne obavijesti jasno da je ne\u0161to bilo neta\u010dno \u2013 tada ne strada samo osoba o kojoj je rije\u010d. Strada povjerenje.<\/p>\n\n\n\n Kada se takvi elementi ponavljaju kroz razli\u010dite teme i razli\u010dite tekstove i priloge, oni prestaju da budu izolovani propusti. Postaju dio prepoznatljivog obrasca u kojem naslov nosi poruku, a korekcije dolaze kasno, tiho i sa znatno manjim dometom od prvobitne tvrdnje.<\/p>\n\n\n\n I tu dolazimo do ve\u0107eg pitanja, onog koje \u010ditalac ne mora da dobije servirano: da li je ovaj slu\u010daj izuzetak, ili logi\u010dna posljedica ure\u0111iva\u010dkog obrasca u kojem je RTCG stalna meta, a \u010dinjenice ponekad samo materijal koji se presla\u017ee da bi slika postala ba\u0161 ona koja se \u017eeli? <\/p>\n\n\n\n Pitanje je, naravno, retori\u010dke prirode. Odgovor jasan kao dan.<\/p>\n\n\n\n \u0160ta RTCG tra\u017ei i \u0161ta ne tra\u017ei<\/strong><\/p>\n\n\n\n RTCG ne tra\u017ei za\u0161titu od kritike. Javni servis mora biti najotvorenija institucija u dr\u017eavi, \u0161to i jeste, i mora podnositi najstro\u017eiji nadzor. Ali RTCG ima pravo i ho\u0107e do kraja da insistira na standardima novinarstva: provjera prije objave, odgovornost nakon gre\u0161ke, fer tretman reagovanja i ravnopravan odnos prema \u010dinjenicama koje ne odgovaraju po\u010detnoj tezi.<\/p>\n\n\n\n Odluka Ombudsmana TV Vijesti pokazuje da standard u ovom slu\u010daju nije ispo\u0161tovan. I zato je ova pri\u010da va\u017ena. Ne zbog li\u010dnosti, ne zbog polemike, ve\u0107 zbog principa. Ako izgubimo, ili jo\u0161 gore, ako namjerno \u201cpokvarimo ko\u010dnice\u201d koje profesiju razdvajaju od divljanja, gdje smo? Uostalom, odgovornost Javnog medijskog servisa Crne Gore nije samo informisanje javnosti, ve\u0107 i \u010duvanje standarda profesije.<\/p>\n\n\n\n Novinarstvo nije proizvodnja utiska. Novinarstvo je provjera informacija, i prije svega drugog, odgovoran odnos prema gra\u0111anima. A kada se \u010dinjenice zaobilaze da bi se informacija podredila utisku, onda vi\u0161e ne govorimo o izvje\u0161tavanju. Ne govorimo ni o kritici. Tada govorimo o kampanji.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dak RTCG je posljednjih godina iza\u0161la iz stanja hroni\u010dne slabosti, konsolidovala je redakcije, oja\u010dala informativni i istra\u017eiva\u010dki kapacitet, uvela i uvodi niz novina u svoj rad, od socijalnih programa za zaposlene do izrazitog unapre\u0111enja posla, i najva\u017enije od svega, povratila je povjerenje javnosti koje je dugo bilo izgubljeno. Javni medijski servis vi\u0161e nije irelevantan, ve\u0107 prema svim istra\u017eivanjima i ocjenama zavre\u0111uje najve\u0107i dio pa\u017enje i povjerenja javnosti. Postali smo inovativni, pouzdani, zanimljivi, dinami\u010dni. U takvim okolnostima, gdje je RTCG kvalitetan javni servis gra\u0111ana Crne Gore gubi se ne\u0161to mnogo va\u017enije od tr\u017ei\u0161nog udjela. Gubi se monopol nad interpretacijom stvarnosti.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neke odluke imaju nezgodnu osobinu da su precizne. Ne miri\u0161u na spektakl, ali imaju te\u017einu dokumenta. Ne nude naslov za klik, ali nude ono \u0161to je u novinarstvu najskuplja roba, a to je jasan trag gdje je profesija pre\u0161la granicu.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":913721,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[136,3204],"naslovna":[],"class_list":["post-913720","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-rtcg","tag-vijesti"],"acf":[],"yoast_head":"\n<\/figure>\n\n\n\n
Ispravka koja nije ispravka<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Ta \u010dinjenica, makar i na nivou objektivne informative, dakle, bez ulaska u meritum stvari, u izvje\u0161tavanju medijskog koncerna Vijesti ne dobija prostor. Ali dobija permanentni tretman koji cijelu pri\u010du poku\u0161ava predstaviti isklju\u010divo iz realno nepostoje\u0107eg lo\u0161eg ugla.<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Studija slu\u010daja 2: odgovor koji nije smio da se vidi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n
Reagovanje, demanti, ispravka \u2013 ti\u0161ina<\/strong><\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n
<\/strong>
Kada se podvu\u010de crta, razlozi ove kampanje su veoma jasni.<\/p>\n\n\n\n
Postali smo najgledaniji.
Medijski koncern koji decenijama funkcioni\u0161e kao centralni filter informacija, kao nezaobilazni, samoprogla\u0161eni sudija tu\u0111ih namjera i postupaka, svako ja\u010danje Javnog servisa do\u017eivljava kao prijetnju sopstvenoj poziciji. Zato se ne osporavaju samo odluke, ve\u0107 legitimitet; ne problematizuju se samo potezi, ve\u0107 sama uloga RTCG. Kampanja, u tom smislu, nije odgovor na propuste, ve\u0107 otpor gubitku mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n