<\/p>\n\n\n\n
,,Negdje do tre\u0107eg mjeseca dijete bi trebalo da odi\u017ee glavicu ako le\u017ei potrbu\u0161ke. Trebalo bi da se javi gukanje i da se oko drugog mjeseca pojavi socijalni osmijeh. Do \u0161estog mjeseca dijete bi trebalo da posjeduje odre\u0111ene motori\u010dke sposobnosti. Roditelji je va\u017eno da sve to prate. Stalna stimulacija podrazumijeva da smo u kontaktu sa djetetom”, istakla je za TV Podgoricu defektolog olingofrenolog Tatjana A\u0161anin<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u roditeljima i dalje vlada mi\u0161ljenje da je normalno da dje\u010daci kasne ili da \u0107e dijete spontano progovoriti \u010dak i poslije \u010detvrte, ili pete godine. Me\u0111utim, stru\u010dnjaci upozoravaju da svako ka\u0161njenje mora biti shva\u0107eno ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n ,,Nedostatak govora ne mora da zna\u010di ozbiljno ka\u0161njenje, ali jeste ka\u0161njenje. Svako odstupanje treba prijaviti stru\u010dnjaku i raditi na stimulaciji kako bi se nadomjestile sposobnosti koje u tom momentu nijesu razvijene”, navela je A\u0161anin.<\/p>\n\n\n\n Roditelji \u010desto primijete da dijete ne govori, ali zanemare da se govor ne mo\u017ee razviti ukoliko prethodne faze razvoja \u2013 razumijevanje, gestovi i interakcija \u2013 nijesu uspostavljene.<\/p>\n\n\n\n ,,Prvo se javlja razumijevanje. Dijete mora da nas razumije na najjednostavnije naloge \u2013 kada mu ka\u017eemo \u2018do\u0111i\u2019, \u2018daj\u2019, \u2018baci\u2019. Treba da razvije pokazni gest, gest za \u2018daj\u2019. Ako sve te stvari izostanu, to je prvi preduslov da \u0107e izostati i govor”, kazala je A\u0161anin.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci nagla\u0161avaju da je stimulacija klju\u010dna \u2013 ali ne putem ekrana, ve\u0107 kroz svakodnevnu interakciju, igru i kontakt roditelja sa djetetom.<\/p>\n\n\n\n