Na razliku izme\u0111u politi\u010dkih poruka i praznog nov\u010danika, upozorio je Mirza Krni\u0107 iz Preokreta, navode\u0107i da su dr\u017eavne mjere tek marketin\u0161ki potezi, pi\u0161e Pobjeda.<\/p>\n\n\n\n
Posebno zabrinjava \u010dinjenica da zvani\u010dna potro\u0161a\u010dka korpa Monstata vi\u0161e ne postoji u javnosti, dok su tro\u0161kovi \u017eivota izmakli svakoj kontroli. Umjesto rje\u0161avanja uzroka inflacije, dr\u017eava se bavi posljedicama, ostavljaju\u0107i gra\u0111ane da sami nose teret rasta cijena, uvozni\u010dkih lobija i koncentrisanog trgovinskog kapitala.<\/p>\n\n\n\n
Krni\u0107 je podsjetio da je krajem 2011. godine minimalna potro\u0161a\u010dka korpa po Monstatu iznosila je 770 eura.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMonstat je u me\u0111uvremenu mijenjao metodologiju i minimalna potro\u0161a\u010dka korpa nije ispratila rast tro\u0161kova \u017eivota u adekvatnoj mjeri. Zvani\u010dna potro\u0161a\u010dka korpa se ne objavljuje od decembra 2023, kada je je iznosila 830 eura. U svakom slu\u010daju, od tada Unija slobodnih sindikata objavljuje sindikalnu potro\u0161a\u010dku korpu, \u0161to je za pohvalu. Osim tro\u0161kova hrane, pi\u0107a i neprehrambenih proizvoda, sindikalna korpa sadr\u017ei i druge tro\u0161kove neophodne za dostojan \u017eivot gra\u0111ana, a za decembar ove godine iznosi 2,05 hiljada eura\u201c, kazao je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je dodao da ti podaci vjernije od Monstatovih prikazuju koliko novca mjese\u010dno treba \u010detvoro\u010dlanoj porodici.<\/p>\n\n\n\n
Krni\u0107 smatra da je rast tro\u0161kova mnogo ve\u0107i od onog \u0161to bilo koje ograni\u010denje mar\u017ei mo\u017ee da postigne, kao i da su te mjere marketin\u0161kog karaktera, bez stvarne \u017eelje i mogu\u0107nosti da makar ubla\u017ee sna\u017eni udar na bud\u017eet gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVrlo su ograni\u010denog opsega, mo\u017eda mogu dati male kratkotrajne efekte, ali dugoro\u010dno \u0107e proizvesti jo\u0161 ve\u0107e probleme i privredi i gra\u0111anima. Inflacija je u novembru 4,2 odsto, i dalje je visoka i te\u0161ko da mo\u017eemo o\u010dekivati pad. Prije svega, moramo da razumijemo da se ne rje\u0161ava problem od posljedice. Vi mo\u017eete ograni\u010diti mar\u017eu, ali ako krupni trgovinski kapital \u017eeli da zaobi\u0111e taj problem, vrlo je jednostavno. Imamo i problem uvozni\u010dkih lobija. Reguli\u0161e se nekoliko proizvoda i po tim novim cijenama drugi proizvo\u0111a\u010di imaju sli\u010dne cijene\u201c, saop\u0161tio je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je kazao a je za taj problem, u svakom slu\u010daju, odgovorna dr\u017eava, a ne privreda. On smatra da bi, ukoliko se \u017eeli stvarno rje\u0161avanje problema, trebalo uklju\u010diti privredu kako bi se do\u0161lo do odr\u017eivih rje\u0161enja na fer postavkama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUkoliko se negativna praksa nastavi, to zna\u010di da ulazimo u vrijeme jo\u0161 ve\u0107e nestabilnosti i nesigurnosti i ukoliko se ne\u0161to drasti\u010dno ne promijeni, gra\u0111ani ne\u0107e osjetiti boljitak, \u010dak suprotno\u201c, objasnio je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Bez pokretanja proizvodnje i o\u017eivljavanja privrede, svako dalje pove\u0107avanje zarada neminovno \u0107e, prema njegovim rije\u010dima, uve\u0107avati inflaciju koja \u0107e ne samo obezvrijediti pove\u0107anje zarada, ve\u0107 dovesti gra\u0111ane u jo\u0161 nepovoljniji polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKod nas je problem \u0161to je tr\u017ei\u0161te visoko koncentrisano u rukama nekoliko velikih trgovinskih lanaca, a imaju tendenciju da nastupaju monopolisti\u010dki. Crna Gora uvozi inflaciju, a od Evrope sad imamo i doma\u0107u. Doma\u0107a proizvodnja je nedovoljno razvijena. Kada se uvede limitiranje mar\u017ei, trgovci lako prenesu teret na druge proizvode, ili ga prebace na dobavlja\u010de, koji onda opet reaguju pove\u0107anjem cijena. Sistem jednostavno nema unutra\u0161nju otpornost\u201c, saop\u0161tio je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je dodao da veliki problem predstavlja struktura privrede, ogromna uvozna zavisnost,veliko u\u010de\u0161\u0107e usluga i zavisnost od turisti\u010dke sezone.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTako\u0111e carina, akcize zna\u010dajno u\u010destvuju u krajnjoj cijeni proizvoda. Tamo gdje imamo proizvodnju, ona je nedovoljno razvijena \u2013 na primjer u mlije\u010dnoj industriji dominiraju mlijeko i jogurti koji su niskoakumulativni artikli. Toj industriji su potrebna velika ulaganja da bi mogli pro\u0161iriti asortiman na artikle sa ve\u0107om akumulacijom\u201c, kazao je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On smatra da limitiranje mar\u017ei mo\u017ee biti korisna kratkoro\u010dna mjera u kriznim vremenima kao dio paket aran\u017emana, ali ne i strategija, jer su dugoro\u010dni efekti samo negativni. Visoka uvozna zavisnost \u010dini Crnu Goru ranjivom na jake inflatorne udare na svjetskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePojedine zemlje EU ograni\u010davanje mar\u017ei povremeno koriste, ali kao jednu od mnogih mjera, i to u vrlo ograni\u010denom opsegu, jer mo\u017ee negativno uticati na male proizvo\u0111a\u010de i poremetiti tr\u017ei\u0161te. Oni aktivno koriste poresku i monetarnu politiku, kao i subvencije i kontrolu kartela\u201c, rekao je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je dodao da bi trebalo ja\u010dati preduzetni\u0161tvo i proizvodnju, a samim tim pripremati teren za manju zavisnost, a ve\u0107u mogu\u0107nost upravljanja ekonomskim procesima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eProizvodnjom mo\u017eemo smanjiti uvoz i pove\u0107ati izvoz, kao i potro\u0161nju doma\u0107ih proizvoda, \u0161to se dalje pozitivno odra\u017eava na zaposlenost, produktivnost, ja\u010danje konkurentnosti, pa samim tim i sni\u017eavanje cijena. Do\u0161lo bi do rasta potro\u0161nje i bolje naplate poreza, ali na zdravim osnovama, bazirano na doma\u0107oj proizvodnji, \u0161to bi imalo vi\u0161estruke koristi po dr\u017eavu, zaposlene i gra\u0111ane\u201c, naveo je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On je podsjetio d aje vi\u0161e puta predlagano uvo\u0111enje robnih rezervi, koje mogu biti efikasan mehanizam za kontrolu cijena, uz uvezivanje sa doma\u0107im proizvo\u0111a\u010dima, fokus na rast doma\u0107e proizvodnje i promovisanje preduzetni\u0161tva, kao i kontrolu uvozni\u010dkih lobija i dogovornog nastupanja krupnog kapitala, odnosno stvaranja monopola i oligopola.<\/p>\n\n\n\n
Krni\u0107 smatra da Vlada mo\u017ee da uti\u010de na cijene akciznom i poreskom politikom, da ja\u010da kontrolu velikih trgovinskih lanaca, te da ograni\u010di i sprije\u010di negativan uticaj uvozni\u010dkih lobija na doma\u0107e proizvode.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTreba da se promovi\u0161u doma\u0107i proizvodi, uve\u017eu u zadruge doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di, da im se garantuje otkup po unaprijed definisanim cijenama, pomogne u brendiranju i uniformisanju proizvoda po kojima smo prepoznati. Va\u017eno je i smanjiti tro\u0161kove logistike, prije svega transporta koji u velikom dijelu u\u010destvuju u cijeni ko\u0161tanja. Da ima vizije, nakon svih ovih aktivnosti promovisao bi se ekonomski patriotizam kroz razne subvencije i popuste. Tako bi proizveli pomjeranje stvari ka op\u0161tem dobru i koristi gra\u0111ana, ali ova Vlada nema interesa za to, a ni \u017eelje i ideje kako to da sprovede\u201c, saop\u0161tio je Krni\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema nedavnom istra\u017eivanju Centra za edukaciju, informisanje i istra\u017eivanje Unije slobodnih sindikata (USSCG), sindikalna potro\u0161a\u010dka korpa za \u010detvrti kvartal ove godine u Crnoj Gori iznosi 2,05 hiljada EUR, \u0161to je 195 eura vi\u0161e nego u istom periodu prije dvije godine.<\/p>\n\n\n\n
U pore\u0111enju sa tre\u0107im ovogodi\u0161njim kvartalom do\u0161lo je do smanjenja tro\u0161kova prehrambenih proizvoda i obrazovanja i kulture, a pove\u0107anja u kategoriji stanovanja i komunalija, kao i za li\u010dnu higijenu i njegu zdravlja.<\/p>\n\n\n\n
Tro\u0161kovi prehrambenih proizvoda smanjeni su 15 eura nominalno ili 2,33 odsto, dok je kod stanovanja i komunalija do\u0161lo do rasta od 1,96 odsto ili pet eura nominalno, zbog poja\u010dane sezone grijanja i ve\u0107eg prosje\u010dnog ra\u010duna za elektri\u010dnu energiju. Kategorija tro\u0161kova za li\u010dnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana deset eura na 145 eura, \u0161to je rast od 7,41 odsto.<\/p>\n\n\n\n
Kod kategorije tro\u0161kova za obrazovanje i kulturu zabilje\u017een je drasti\u010dan pad za 30 eura. U tre\u0107em kvartalu do\u0161lo je do rasta tro\u0161kova te kategorije za 30 eura, jer je postojala poja\u010dana potreba za opremanjem \u0111aka za \u0161kolu. U \u010detvrtom kvartalu te potrebe nema, te je ta kategorija vra\u0107ena na prvobitni nivo od 105 eura, koliko je iznosila u drugom kvartalu ove godine.<\/p>\n\n\n\n
Ukupno gledano, sindikalna potro\u0161a\u010dka korpa za \u010detvrti kvartal je 30 eura manja u odnosu na tre\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
U pore\u0111enju sa \u010detvrtim kvartalom pro\u0161le godine, ukupna sindikalna potro\u0161a\u010dka korpa za poslednji ovogodi\u0161nji kvartal porasla je 75 eura, odnosno 3,81 odsto.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dok Vlada gra\u0111anima obe\u0107ava za\u0161titu standarda kroz ograni\u010davanje mar\u017ei i parcijalne intervencije, stvarnost govori suprotno \u2013 \u010detvoro\u010dlanoj porodici u Crnoj Gori danas je za dostojan \u017eivot potrebno 2,05 hiljada eura mjese\u010dno.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":910141,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[2979,2980],"naslovna":[],"class_list":["post-913398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-limitirane-cijene","tag-trgovina"],"acf":[],"yoast_head":"\n