<\/p>\n\n\n\n
Konferencija je realizovana u okviru Programa obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava, u organizaciji Gra\u0111anske alijanse, Institucije Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici.<\/p>\n\n\n\n
Konferenciju je otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatovi\u0107, nakon \u010dega su uvodna obra\u0107anja imali i Fatmir Gjeka, ministar ljudskih i manjinskih prava, Sini\u0161a Bjekovi\u0107, Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Lejla Dervi\u0161agi\u0107, \u0161efica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici i Ivan Radulovi\u0107, koordinator programa ljudskih prava i pravde GA<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Crne Gore poru\u010dio je da je nu\u017eno iskreno preispitati da li je vladavina prava zaista temelj dru\u0161tva ili i dalje djelimi\u010dno ostaje zarobljena u fiokama pravosu\u0111a. Naglasio je da vladavina prava ne smije biti teorijska kategorija, ve\u0107 svakodnevna praksa koja garantuje jednakost svih pred zakonom, nezavisnost pravosu\u0111a i odluke koje su transparentne, pravovremene i oslobo\u0111ene uticaja mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Upozorio je da posljedice nefunkcionalnog sistema najvi\u0161e poga\u0111aju gra\u0111ane, one koji \u010dekaju na sudsku za\u0161titu, \u017ertve nasilja, radnike \u010dija se prava kr\u0161e i pripadnike manjina koji osje\u0107aju da vrijede manje pred zakonom. Istakao je da izostanak efikasne vladavine prava vodi do gubitka povjerenja u institucije, ali i do odlaska mladih koji u takvom ambijentu ne vide perspektivu.<\/p>\n\n\n\n
Ministar Fatmir Gjeka poru\u010dio je da se ljudska prava moraju \u0161tititi dosljedno i da svaki propust institucija naru\u0161ava vladavinu prava i povjerenje gra\u0111ana. Naglasio je da su jednaka primjena zakona i nezavisno pravosu\u0111e temelj pravednog dru\u0161tva, posebno u vremenu ozbiljnih globalnih kr\u0161enja prava.<\/p>\n\n\n\n
Istakao je da Crna Gora mo\u017ee napredovati samo kroz konkretne rezultate u borbi protiv korupcije, za\u0161titi \u017eena i efikasnom procesuiranju zlo\u010dina iz mr\u017enje. \u201eNastavi\u0107emo da otvaramo fioke i gradimo transparentan i odgovoran sistem\u201c, poru\u010dio je Gjeka, dodaju\u0107i da vladavina prava mora biti temelj dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Sini\u0161a Bjekovi\u0107 podsjetio je da Me\u0111unarodni dan ljudskih prava predstavlja simbol vi\u0161edecenijske borbe i razvoja sistema za\u0161tite prava, te da ljudska prava ostaju neupitna na nivou principa, ali \u010desto nedosljedno primijenjena u praksi institucija. Istakao je neraskidivu vezu vladavine prava i ljudskih prava, nagla\u0161avaju\u0107i da jedno bez drugog ne mo\u017ee postojati, kao i da poku\u0161aji njihovog odvajanja predstavljaju iluziju i u teoriji i u praksi.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o evropskim integracijama, Bjekovi\u0107 je poru\u010dio da se najva\u017enije bitke za napredak Crne Gore vode upravo u institucijama, posebno pravosudnim, koje moraju pokazati spremnost da preuzmu punu odgovornost i u potpunosti primjenjuju me\u0111unarodne standarde. Naglasio je da je zadatak cijelog dru\u0161tva da radi na jedinstvenim standardima ljudskih prava i da se \u201efioke\u201c pravosu\u0111a zatvaraju blagovremeno i kvalitetno, jer javnost s pravom o\u010dekuje rezultate, a pravosu\u0111e je klju\u010dni akter u obezbje\u0111ivanju stvarne za\u0161tite prava.<\/p>\n\n\n\n
Lejla Dervi\u0161agi\u0107 podsjetila je da je Savjet Evrope izgra\u0111en na principima mira, pravde i ljudskih prava, te da Evropska konvencija, i nakon 75 godina, ostaje \u201e\u017eivi instrument\u201c za\u0161tite za milione ljudi uprkos savremenim izazovima poput govora mr\u017enje, dezinformacija i napada na slobodu medija.<\/p>\n\n\n\n
Istakla je da je Novi demokratski pakt za Evropu odgovor na te izazove, s ciljem ja\u010danja povjerenja u demokratske procese i institucije. Savjet Evrope, kako je naglasila, ostaje moralni i pravni kompas Evrope i podsjetnik da bez ljudskih prava nema ni stabilnosti ni demokratskog napretka.<\/p>\n\n\n\n
Ivan Radulovi\u0107 poru\u010dio je da Crna Gora, i pored odre\u0111enog napretka u uskla\u0111ivanju sa evropskim standardima, i dalje ima ozbiljne izazove u praksi vladavine prava. Naglasio je da dugi sudski postupci, ograni\u010dena primjena propisa i neujedna\u010dena za\u0161tita ranjivih grupa ostaju klju\u010dne prepreke koje podrivaju povjerenje gra\u0111ana u institucije.<\/p>\n\n\n\n
Istakao je da su nezavisni sudovi, profesionalno osna\u017eeno tu\u017eila\u0161tvo i institucije oslobo\u0111ene neprimjerenih uticaja preduslov stvarne za\u0161tite ljudskih prava, jer bez efikasnog pravosu\u0111a evropski standardi ostaju samo na papiru.<\/p>\n\n\n\n
Panelisti na konferenciji bili su Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politi\u010dki sistem, pravosu\u0111e i antikorupciju, Tatjana Ljuji\u0107, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Armin Selmanovi\u0107, dr\u017eavni tu\u017eilac u Vrhovnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
Momo Koprivica kazao je da uslove rada u pravosu\u0111u svakako treba unapre\u0111ivati, \u201eali da to ne mo\u017ee biti izgovor za izostanak rezultata\u201c. Podsjetio je da je definisana nova lokacija za Palatu pravde i da su, kada je rije\u010d o preseljenju SDT-a u staru zgradu Vlade, \u201ebili na nuli\u201c. \u201ePrethodna vlada jeste donijela odluku, ali se godinu i po nije desilo ni\u0161ta. Zavr\u0161ili smo tender za adaptaciju, izra\u0111ena je obimna planska i tenderska dokumentacija, a objekat je dobio status \u0161ti\u0107enog\u201c, rekao je, dodaju\u0107i da je \u017ealba jednog ponu\u0111a\u010da odbijena i da radovi po\u010dinju ovih dana, uz rok od 60 dana, pa o\u010dekuje preseljenje u februaru.<\/p>\n\n\n\n
Komentari\u0161u\u0107i popunjavanje Ustavnog suda, Koprivica je istakao da, iako nije do\u0161lo do blokade rada, taj proces mora biti prioritet. \u201eMislim da treba sa ve\u0107im stepenom pa\u017enje i odgovornosti pristupiti dijalogu, i to prije glasanja, a ne nakon, jer ako se dijalog organizuje izme\u0111u dva kruga glasanja, onda se ba\u0161 \u0161alje poruka da se stvaraju uslovi za trgovinu.\u201c Naglasio je da javnost ima pravo na kritiku, poru\u010div\u0161i: \u201eTreba vi\u0161e praviti objektivne analize, nekad, ako se ne desi izbor, govori se da je bilo kalkulacija, ako se desi izbor, bila je trgovina. Po onom principu: ako ide\u0161 ne valja, ako stoji\u0161 isto ne valja.\u201c Veting smatra prioritetom koji mora uklju\u010diti sve aktere, dok \u0107e, kako je rekao, \u201ekona\u010dnu odluku donositi nezavisna tijela, a ne politi\u010dari\u201c. Kao jedan od klju\u010dnih argumenata za veting naveo je podatak da je VDT 2024. godine podnio 19 zahtjeva za za\u0161titu zakonitosti, od kojih je Vrhovni sud prihvatio 16.<\/p>\n\n\n\n
Tatjana Ljuji\u0107 ukazala je na nedostatak kadra, prostornih kapaciteta i materijalnih sredstava, isti\u010du\u0107i da uprkos tome \u201ekolege sudije ula\u017eu ogroman napor da se rije\u0161e predmeti, rade\u0107i i prekovremeno\u201c. Navela je da rad sudija dodatno ote\u017eava \u201esvojevrsna kolektivna stigma\u201c zbog koje javnost, zbog pojedina\u010dnih slu\u010dajeva, sumnja u po\u0161ten rad svih sudija. \u201eNe treba da bude uop\u0161tavanja, kada neko zgrije\u0161i, treba da se zna imenom i prezimenom. Ta stigma treba da gubi na snazi da bi sudstvo dalo puni kapacitet. To je moj li\u010dni stav\u201c, poru\u010dila je Ljuji\u0107. Podsje\u0107aju\u0107i da protiv 11 biv\u0161ih i aktuelnih sudija i tu\u017eilaca u Crnoj Gori vode krivi\u010dni postupci zbog sumnje u razli\u010dita krivi\u010dna djela.<\/p>\n\n\n\n
Ljuji\u0107 je naglasila da sudovi \u201egrcaju u predmetima\u201c, ali da se radi na izradi stru\u010dnih smjernica za izricanje sankcija u predmetima te\u0161kog i organizovanog kriminala, \u010dime \u0107e se, kako je kazala, oja\u010dati integritet sudija i doprinijeti zakonitim, pravi\u010dnim i pravovremenim odlukama.<\/p>\n\n\n\n
Armin Selmanovi\u0107 istakao je da su kritike sastavni dio demokratskih procesa i da ih tu\u017eila\u0161tvo vidi kao priliku za dodatni rad i unapre\u0111enje, \u201ejer se iz kritike negativno mo\u017ee pretvoriti u pozitivno\u201c. Ukazao je da se tokom parlamentarne rasprave o izvje\u0161taju o radu Tu\u017eila\u0161tva najmanje govorilo<\/p>\n\n\n\n
o rezultatima, ali je naglasio da \u201epoliti\u010dka percepcija ne\u0107e preovladati nad profesionalnim standardima i zakonitim odlukama\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Selmanovi\u0107 smatra da su u Tu\u017eila\u0161tvu ostvareni vidljivi pomaci i sprovedene va\u017ene reforme, te poru\u010duje da \u201eTu\u017eila\u0161tvo nema bilo kakvih predmeta u fiokama\u201c. \u201ePredmeti u radu, kako pravila nala\u017eu, nalaze se u omotima, registratorima ili paketima zbog obimnosti, a brzina odlu\u010divanja zavisi od slo\u017eenosti predmeta, kao \u0161to su organizovani kriminal, ratni zlo\u010dini i visoka korupcija\u201c, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je i da je institucija pro\u0161la kroz veliki broj penzionisanja, zbog \u010dega je gotovo polovina tu\u017eilaca zamijenjena, \u0161to je dovelo do vidnog podmla\u0111ivanja kadra, te poru\u010dio da se tu\u017eioci \u201ene boje mogu\u0107eg vettinga\u201c.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vladavina prava ne smije ostati u fiokama institucija, ona mora biti \u017eiva, vidljiva i djelotvorna, jer samo tako gra\u0111ani mogu imati stvarnu za\u0161titu svojih prava, a dr\u017eava kredibilan put naprijed, zaklju\u010deno je na konferenciji \u201eVladavina prava u fiokama pravosu\u0111a\u201c odr\u017eanoj danas u Podgorici.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":912330,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[2104,1795,90],"naslovna":[],"class_list":["post-912329","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-dan-ljudskih-prava","tag-gradjanska-alijansa-2","tag-jakov-milatovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n